Wikipedia

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj članak je zaštićen od izmjena. Postoje brojni razlozi za zaštitu stranica od izmjena na Wikipediji. Za više informacija pogledajte pravila za zaštitu članaka. Možete pogledati i kopirati izvorni tekst članka.
Zatražite oslobođenje na stranici za razgovor | Pogledajte spisak zaštite ovog članka

Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć Wiki softvera. Wikipediju vodi i upravlja Wikimedia fondacija. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia se često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.

Sav originalni materijal priložen Wikipediji je "otvoreni softver", definisan GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmjeniti, kopirati, i distribuirati, uz uslov da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti pa nijedan članak nikada nije završen.

Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, i malo zatim (23. mart 2001.) je začeta Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se od tada trudi da napravi Wikipediju multijezičnom i trenutno postoji preko 1,390,000 članaka na engleskom jeziku, i više od 5 miliona na drugim jezicima (u septembru 2006. godine).

Sadržaj 1 Historija 2 Preci 3 Glavne karakteristike 4 Vandalizam 5 Police i principi 6 Korisnici 7 Softver i hardver 8 Wikipedijina baza podataka 9 Srodni projekti 10 Nagrade 10.1 2004 11 Vanjski linkovi

Historija

Osim za vrijeme tehničkih problema i dogradnji, Wikipedia je bila u operaciji od 10. januara 2001. Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji među dva stara prijatelja, Larry Sanger, glavni korisnik Nupedije, i Ben Kovitza, kompjuterskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format bio odlično pristajao enciklopediji. Sengr je potom nagovorio šefa Nupedije, da napravi Wiki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi Nupedija korisnici nisu htjeli da Nupedija bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.

Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1 000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10 000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.

Wikipedia na bosanskom jeziku je začeta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 11.756 članaka. Nastala je od Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku, kao što su i Wikipedije na srpskom i hrvatskom jeziku. Što se tiče područja bivše Jugoslavije, najveći broj članaka broji Wikipedia na slovenačkom jeziku.

Preci

Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija osamnaestog vijeka.

Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Velsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vanevara Buša i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Buš iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.

Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacije Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.

Glavne karakteristike

Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na internetu.

1. Ona jeste, ili pokušava da bude, u glavnom enciklopedija.
2. Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
3. Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacijsku Dozvolu.

Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedia nego Wikipedije na austrijskom jeziku i engleskom jeziku itd.

Vandalizam

Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na Wikipedia člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.

"Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element," Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima. "Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi."

Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta. "Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen", izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.

Police i principi

Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:

• Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena na objektivan način.

• Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajenije u bosanskom jeziku.

• Wikipedijanci koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi bi odlučili kako izmijeniti članak.

• Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).

• Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.

Korisnici

Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.

Softver i hardver

Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva Faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga Faza.

Nedugo nakon sto je Druga Faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine. i još uvijek se upotrebljava. Treća Faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.

Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenja jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su skorom vremenu prevaziđeni budući da je u junu 2004. godine Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Core Linux distribuciji.

Wikipedijina baza podataka

Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.

Srodni projekti

Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata. Oni su:

• Wiki rječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
• Wiki knjige - slobodno štivo
• Wiki citati - razni citati
• Wiki izvor - slobodni dokumenti

Nagrade

2004

• Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice.
• Webby Nagrade, pobjednik "Zajednica" sekcije.

Vanjski linkovi

• Meta-Wikipedia (en)
• Originalna Wikipedia (en)
• Wikipediafan.com (en)
• Evolucija Wikipedije kroz vrijeme (en)