Wikipedia:Čaršija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Postavi komentar

Sadržaj 1 Arhivirani razgovori ove stranice 2 Wikimania 2007 Team Bulletin 3 Checkuser 3.1 Kandidat 1 3.2 Kandidat 2 3.3 Ugrofin 4 Zahtjevi za provjeru 5 Konvecnija za imenovanje slika 6 Kategorije 7 Akatneri? 8 Internet 9 biografije ili poznate ličnosti iz ranije bosanske historije 10 Kovanice koje ništa ne znače 11 Infokutija 12 En wiki problem 13 Vandalizam, opet 14 IP vandal 15 BUŽIM KAO GRAD I BUŽIM KAO MOJE RODNO MJESTO 16 Ćirilica 16.1 Napomena 17 Ćirilica! 18 Cao Raja:) 19 Izmjena naslova članka 20 Slike

[izmijeni] Arhivirani razgovori ove stranice

^{Molimo vas da nemijenjate arhive}

• Arhiva 5 (do 01/11/06)
• Arhiva 4 (do 10/09/06)
• Arhiva 3 (do 17/04/06)
• Arhiva 2 (do 24/11/05)
• Arhiva 1 (do 20/08/05)

[izmijeni] Wikimania 2007 Team Bulletin

Published by the Wikimania 2007 Taipei Team, Wikimania 2007 Team Bulletin provides the latest news of the Team's organizing work to everyone who is interested in Wikimania; it also gives the Team chances to announce calls for help/participation, so assistance in human and other resources can be sought in a wider range. Team Bulletin is published at the official website of Wikimania 2007 and released to the public domain. Issue 1 and Issue 2 has already published.--218.166.212.246 02:47, 29 oktobar 2006 (CET)

[izmijeni] Checkuser

Glasanje završeno. Privilegije su dodijeljene. (1-11-2006)

Prema pravilima na Meti procedura za izbor checkusera zahtjeva izbor dva kandidata koji će međusobno sarađivati u obavljanju ove funkcije. Za potvrdu izbora od strane Mete potrebno je barem 25 glasova odnosno 75% podrške. Pravo glasa imaju svi korisnici Wikipedije sa najmanje 100 korisnih izmjena na člancima. Više detalja o samoj proceduri izbora možete pronaći na MetaWikiju.[1]

[izmijeni] Kandidat 1

Zahtjevam checkuser ovlasti na bosanskoj wikipediji. Budući da još uvijek, nakon par godina rada same Wikipedije, nema checkuser-a, mislim da nam jedan treba. Ovdje i trebam dobiti dovoljan broj glasova kako bi mi stewardi sa meta-e dali ovlasti. Unaprijed zahvalan --Emx 14:16, 30 oktobar 2006 (CET)

Emx

• Za

1. Emir Kotromanić 19:04, 30 oktobar 2006 (CET)
2. Kahriman 19:31, 30 oktobar 2006 (CET)
3. Haris 20:30, 30 oktobar 2006 (CET)
4. Zumbulka 21:23, 30 oktobar 2006 (CET)
5. Vseferović 23:10, 30 oktobar 2006 (CET)
6. Pavone 08:33, 31 oktobar 2006 (CET)
7. Ado 09:35, 31 oktobar 2006 (CET)
8. Elmir[demicx] 11:25, 31 oktobar 2006 (CET)
9. EmirA 20:39, 2 novembar 2006 (CET)

• Protiv

[izmijeni] Kandidat 2

Evo i ja se kandidujem za checkusera kao najstariji aktivni član Wikipedije, pošto na ostalim manjim Wikipedijama postoje barem dva:

Emir Kotromanić

• Za

1. Kahriman 19:31, 30 oktobar 2006 (CET)
2. Haris 20:30, 30 oktobar 2006 (CET)
3. Zumbulka 21:23, 30 oktobar 2006 (CET)
4. Vseferović 23:10, 30 oktobar 2006 (CET)
5. Pavone 08:33, 31 oktobar 2006 (CET)
6. Ado 09:35, 31 oktobar 2006 (CET)
7. Elmir[demicx] 11:25, 31 oktobar 2006 (CET)
8. EmirA 20:38, 2 novembar 2006 (CET)

• Protiv

---

[izmijeni] Ugrofin

Korisnik Ugrofin nema veze sa korisnikom Mitras (Tomislav Dretar), jer koriste potpuno različite ISP-ove. Daljnje informacije ne mogu objaviti tek tako ovdje... --Emx 13:48, 1 novembar 2006 (CET)

Vala, nek se i to raščistilo a ja se ne bi bunio kad bi Emir se malkice i izvino :) --Ugrofin 21:20, 1 novembar 2006 (CET)

Izvinjavam se na sumnji, uostalom zbog toga sam te i pitao. Emir Kotromanić 21:23, 1 novembar 2006 (CET)

Sve ti se oprašća! --Ugrofin 21:26, 1 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] Zahtjevi za provjeru

Ukoliko sumnjate da neki korisnici zloupotrebljavaju Wikipediju tako što se predstavljaju sa više korisničkih imena (sockupuppeti) od korisnika Emir Kotromanić i Emx možete zahtjevati provjeru određenih korisnika. --Emir Kotromanić 19:37, 1 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] Konvecnija za imenovanje slika

Očigledno je da sada postoji veliki problem kada su imena slika u pitanju, jer mnoga imena nemaju nikakvog smisla. Htio bih otvoriti diskusiju o potrebni pravljenja konvencije za nazive slika, po uzoru kako se radi u programiranju. Npr. Umjesto slike koja se zove 1rtaa333.jpg, mogli bismo uvesti pravilo odnosno standard da se koriste onoliko riječi koliko je potrebno, ali da svaka riječ počinje velikim slovom npr.VelikiParkUSarajevu.jpg ili BitkaZaNormandiju.jpg, ovo su samo hipotetičke slike. Ukoliko bi se pojavilo više slika iz neke tematike npr. o bitci za Normandiju, sljedeća slika bi se imenovala dodavanjem rednog broja na kraju naziva BitkaZaNormandiju1.jpg počevši od jedinice itd. Vaši komentari, prijedlozi? Emir Kotromanić 20:03, 1 novembar 2006 (CET)

Slažem se. Samo što bi sad trebalo sjest za komp i ispravit nazive dvije i po hiljade slika (pa još i u članku izmjeniti nazive!). Mislim da bi se ta konvencija trebala odnositi samona buduće slike, a ove ostavit sa ovim nazivima. --Kahriman 20:20, 1 novembar 2006 (CET)

Ne bismo prepravljali stare slike. Što je bilo bilo je. Dakle, od usvajanja standarda pa nadalje bi se poštovala ta konvencija. Sada samo treba da malo rapsravimo o prijedlozima za imenovanje slika. Emir Kotromanić 20:45, 1 novembar 2006 (CET)

Nemaju sve dvije i po hiljade slika nepravilan naziv; možemo mijenjati nazive kako naiđemo na određenu sliku. Dakle, sliku obriše jedan administratora i postavi je pod drugim imenom (naravno, sa ispravnom licencom i ostalim pratećim) i na svim člancima koji su koristili staru sliku stavi novu sliku. Slažem se sa imenjakom. --Emx 20:47, 1 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] Kategorije

Pavone je jednom spomenuo taj problem, vezano za kategorije biografija. Ako pišemo nečiju biografiju, šablon taj članak smiješta u kategorije biografije, osoba i muškarac odnosno žena. Jesu li nam zaista potrebne tri kategorije? Mislim da bi prije svega trebali izbaciti sve te članke iz kategorije osoba, u nju staviti podkategorije muškarac i žena (ako je neko muškarac ili žena, podrazumijeva se (valjda) da je i osoba). Šta mislite? --Kahriman 20:20, 1 novembar 2006 (CET)

Slažem se. Promijenit ću šablon. --Emx 20:48, 1 novembar 2006 (CET)

Možda bismo mogli izbrisati u potpunosti kategoriju Biografija, jer ako pišemo o nekoj osobi, bili oni muškarac ili žena, automatski je to biografija ili....--Pavone 20:48, 2 novembar 2006 (CET)

Evo sad će bot izbacit sve iz kategorije Biografija, jer sve je to ili u Muškarac ili Žena. --Emx 20:55, 2 novembar 2006 (CET)

Bravo majstore!!!--Pavone 20:58, 2 novembar 2006 (CET)

Neki članci su strpani samo u kategoriju biografije, i nisu određene neke druge. Možeš li programirat taj svoj bot da provjeri je li neki članak iz kategorije biografija u kategoriji muškarac ili žena, pa ako nije da ga sam rasporedi (prema onom šta je upisano u šablon Biografija u članku, a ako nema šablona, nek ga ostavi pa ćemo mi ručno) --Kahriman 21:29, 2 novembar 2006 (CET)

Ne, nisam to radio. Hajd ručno ćemo kako naletimo na koji članak ;) --Emx 21:33, 2 novembar 2006 (CET)

OK, samo nemoj da ostanu nekategorisani--Kahriman 21:53, 2 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] Akatneri?

Možda ću ispast glup, ali moram to da pitam. Možda ovo i nije pravo mjesto za to, ali moli vas da mi ne zamjerite i u slučaju potrebe pomjerite ovu poruku gdje joj je mjesto, ili je skroz izbrišete. Dakle, u jednoj novijoj pjesmi Hanke Paldum čuo sam reči, parafraziram, "u bašti uveli su naši akatneri" (ili "ahatneri"). Pokušao sam sa raznim pretragama, jer uopće nikad čuo nisam za akatnere i što bi to moglo bit, ali džaba. Molim vas ako ima neko da zna, nek me prosvijetli :) Pozdrav svima! Klackalica 16:28, 4 novembar 2006 (CET) PS E, da, još i ovo: Bruka je za sve nas da na bosanskoj Wiki nemamo bar jednu rečenicu o našoj Hanki! Nikome nije palo na pamet ni da bar započne članak :(

A ja jadna sam bez tvoje ljubavi // ti lijek mi ne das da mi dusa ozdravi // u basti uveli su nasi alkatmeri

Radi se o ovom refrenu, zar ne? Rijec je o alkatmeru, odnosno crvenom karanfilu. Pozdrav - Zumbulka 17:27, 4 novembar 2006 (CET)

viktor viktor (slučajno neprijavljen) je stavio sliku "prekrizen casasaur logo" koju je zatražio od autora slike. Nadam se da je sve uredu..osim što slika ima čudno ime...upotpunjava članak o toj temi.

[izmijeni] Internet

Ja bih samo da se pridruzim-za pocetak necu puno1Zivim u jednom gradicu u srednjoj Bosni,zovem se Edin i sve vas puno pozdravljam! Ovo sto radite ovdje je jako korisno i bilo bi mi drago ako mogu nekako pridonijeti, samo je problem sto se ja slabo razumijem u internet i kompjutere.Kupio sam nedavno komp..., ukljucio se na net... i poceo da ucim!Toliko za sada,pa ako imate neke zadatke za mene, a odnose se na ovu jako korisnu stranicu-volio bih da i ja nesto doprinesem-neki clanak, slike, sta vec!? Pozdrav raji,bosancima i bosankama.

Ja sam vam odgovorio na Wikivijestima. Molim vas da se uclanite. Pozdrav, Vseferović 08:06, 18 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] biografije ili poznate ličnosti iz ranije bosanske historije

Ne zamjerite mi što ću ovom prilikom pozvati urednike i saradnike na Bosanskoj Vikipediji, da između ostalih rubrika i pod-podrubrika po mogućnosti uvedu i pojmove: progon, progonstvo, isljednici, "biti progonjen zbog nečega u doktrini aktuelne dogmatske ili ideološke vladavine političkog terora, jednoumlja...", biti okužen, žigosan, obilježen.... Usputile navodim, iz blijedih sjećanja ime jedne od ko zna koliko takvih ličnosti iz ukupne i ovim podacima zacijelo bogate bosanske historije, Halilović Ešef. Mislim da je bio porijeklom iz Doboja, u svakom slućaju je 50-tih bio radnik u tvornici kompresora "Trudbenik", gdje je istovremeno ponudio svoj patent za proizvodnju savremenih građevinskih vibratora. Tom prilikom je bio uhapšen, optužen za špijunažu i naravno poslije poznatih staljinističkih scenarija i izricanja presude u ime naroda (kojeg?) ko zna koliko godina je poslije proveo na robiji. Tek negdje s početka 90-tih čitao sam kako je Ešef, vjerovatno po izlasku iz zatvora i poslije dugogodišnjeg boravka u inostranstvu (Japan!), ponudio "UNIS"-u besplatno neke od svojih patenata, od kojih su mnogi več bili u proizvodnji širom savremenog industrijskog svijeta. Agić Nurija - Uppsala/S

[izmijeni] Kovanice koje ništa ne znače

Nisam siguran, ali mi se čini da je u avnojevskoj Bosni (Bosna i Hercegovina, republika ravnopravnih naroda, Srba, Hrvata...., i muslimana - još uvijek neopredjeljenih u Srbe i Hrvate) stvoren preduvjet formiranja primjenjene naučne fantastike na svim poljima nauke, umjetnosti i što je najgore, u literaturi, posebno kovanica u ogranku novinarstva, koje su se skivale iz više, često i dijametralno suprotnih pojmova kao suho-mesnati proizvodi ili zrako-plovstvo, konjo-gojstvo.... Gramatički je i danas nejasno, koje od ovih kovanica je moguće pisati spojeno, a koje razdvojeno, sa crticom ili bez nje i da im se namjenski smisao ne promjeni, pa onda palatalizacija, jotovanje, pridjevi, padeži, množine i jednine istih kovanica. Psihologija nametnutih (tendencioznih) promjena u svim društvenim sistemeima uprave od kako se za čovjeka na ovoj planeti Zemlji zna, polazi od toga, da je dovoljno u pravo vrijeme baciti pravo sjeme na plodno tlo, ostatak je djelo prirodnih procesa. U ovom slućaju Bosnien-Herzegowina (original sa zapisnika Berlinskog Kongresa 1878) samo je sjemenka iz koje se na plodnom tlu zlokobne romantičarske evropske historiografije i naravno opće literature u koju se u prvom redu ubraja nacionalističko novinarstvo balkanskog polupismenog tipa, izniklo sve ono u sjemenki programirano (šifrirano) zlo što bosanskog čovjeka kao usud prati do dana današnjhih.

Da završim: Kako još neko ozbiljan među nama, nakon svega onoga zla koje se tako stravično i u tako ogromnom broju i obimu u Bosni desilo bosanskom čovjeku koliko jučer, može i dalje mirne savjesti u nedogled ponavljati (cementirati) upravo sve one razorne terminološke viruse, koji su dušmanima služili i dalje služe u tumačenju i pravdanju agresije na zemlju i narod kojih nema, okupacije ili protektorata nad istom nepostojećom zemljom i izmišljenim narodom.....bosanski Srbi, bosanski Hrvati, bosanski Bošnjaci ili ono još stravičnije, bosanskohercegovački!!!!!!!!!!?????????? Postoje li negdje njemački Francuzi ili Poljski narod u Bjelorusiji ili austrijskotirolska književnost........... Saberite se i pomozite bosanskom čovjeku da izađe na svjetsku intelektualnu razinu. Ne upotrebljavajte pojmove koji negiraju Bosnu i bosansku historiju u punom smislu te riječi i u ukupnosti prostora i vremena. Hvala! Agić Nurija - Uppsala/S

[izmijeni] Infokutija

Imamo dva sablona za knjige: Šablon:Infokutija knjiga i Šablon:Knjiga, pa se na nekim clancima koristi jedan a na nekim drugi sablon. Zar ne bi bilo bolje da imamo samo jedan sablon za sve knjige? I koji? Meni je ipak ljepsi Šablon:Infokutija knjiga - Zumbulka 14:30, 18 novembar 2006 (CET)

Slažem se i mislim da je Infokutija knjiga informativniji i imenovan je u skladu sa ostalim infokutijama. --Benjamin 13:41, 20 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] En wiki problem

Pročitajte moju diskusiju sa Kahrimanom i glasajte na ovu stranicu da spasimo našu kulturu i naciju. Hvala, Vseferović 00:08, 20 novembar 2006 (CET)

Do kad ćemo ostaviti otvorenim glasanje? Glasanje bi trebali što prije završiti, tako da odmah krenemo sa izmjenom slika i šablona. Dosad smo samo ja i Nihad P glasali. Nadam se da ćemo dobiti još glasova. --Kahriman 20:33, 21 novembar 2006 (CET)

Gdje se glasa. Jel možeš postavit direktno link na glasanje? Emir Kotromanić 20:38, 21 novembar 2006 (CET)

Evo linka [2] :) --Kahriman 21:49, 21 novembar 2006 (CET)

Pa... Ja ću ostaviti glasanje otvoreno 7 dana (1 sedmicu). Ne mislim da će nas to koštati. Ipak ako srbi (nemojte misliti da sam neki nacionalista čim govorim da srbi ovo rada; ja samo ovo kažem zato što su oni ovo uradili nam) primjete a mi smo već završili glasanje onda oni neće moći reči da nije bilo "fer". Sedmica je dovoljno da se glasa. Vseferović 00:16, 22 novembar 2006 (CET)

Ja sam počeo da mijenjam šablone ali već je "Estavisti" vratio na staro. Ko hoće neka mi pomogne. Hvala svima za glasove. Pozdrav, Vseferović 18:23, 24 novembar 2006 (CET)

Ako bi mijenjali šablone po svom, a on po svom samo bi se bespotrebno vrtili u krug. Dok ga ne ubijedimo ili prisilimo (na kraju krajeva uvijek se možemo obratiti nekom od adiministratora), ne možemo ništa uraditi. Nego, da li bi neko možda znao napraviti (ako je moguće) da ukoliko se u šablon o Bosni i Hercegovini stavi Federacija BiH kao entitet da se onda doda rubrika za kantone? Ako znate može te li to uraditi na ovoj stranici [3]? --Kahriman 20:09, 24 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] Vandalizam, opet

Ja sam se sasvim slučajno našao pa eto nešto i vratio. Upozoravam na ovo nešto, jer nisam sve, neke nisam mogao automatski, ne znam zašto. Pa ako bude sutra ko horniji i naspavaniji neka detaljno pregleda. Hajd uzdravlje.--Haris 03:13, 25 novembar 2006 (CET)

Evo ja sam sve izmjene tog korisnika izbrisao. Pozdrav, Vseferović 06:40, 25 novembar 2006 (CET)

Blokiran na sedmicu dana. --Emx 11:07, 25 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] IP vandal

Ne znam jeste li primjetitili ali po Wikipedijama i svim projektima Wikimedije se pojavljuje vandal sa IP adresom sa otvorenog proksija i stvara stranice na kojima je tekst u stilu Super vam je sajt i slično. To je sistem spamiranja pa vas molim da obratite pažnju. Na hr:wiki smo dobili ovakvu poruku od njemaca. Andrej Šalov 21:17, 28 novembar 2006 (CET)

Hvala vam za podatke. Pozdrav, Vseferović 00:30, 29 novembar 2006 (CET)

[izmijeni] BUŽIM KAO GRAD I BUŽIM KAO MOJE RODNO MJESTO

JA SAM AJDIN DURIĆ I JA ŽIVIM U JEDNOM OD NAJLJEPŠIH GRADOVA U CIJELIJ BOSNI I HERCEGOVONI. MOJA OBITELJ I JA SMO U OVOM GRADU PROŽIVJELI VEOMA RADOSNE TRENUTKE ALI ISTO TAKO I TEŠKE TRENUTKE VEZANE ZA RAT KOJI JE BIO NA PODRUČJU CIJELE BOSNE I HERCEGOVINE PA I OVDJE KOD NAS. NAIME MOJ JE BAABO POGINUO BRANEĆI OVAJ GRAD I BRANEĆI BOSNU I HERCEGOVINU,KAO I MOJ DJED, BRAT I STRIC. BUŽIM JE GRAD KOJEGA SE JA SJEĆEM KAO GRAD BOLI, GRAD BOLI I PATNJE, ALI ISTO TAKO I GRAD KOJI JE U JEDNO VRIJEME VESEO NAKON ODNOSNO POSLIJE RATA NA POGRUČJU BIH. IAKO JA VIŠE NE ŽIVIM U NJEMU NIKADA NEĆU ZABORAVITI STRAHOTE KOJE SAM PROŽIVIO I DOGAĐAJE KOJI SU VEZANI ZA OVAJ GTRAD, MOJ RODNI GRAD. SADA SAM U SREBRENICI ALI KADA SAMO POMISLIM NA NJEGA ODMAH SE SJETIM ONIH LOSIH DANA JER IH IMA VISE NEGO ONIH DOBRIH I SJETIM JE ONIH DAANA KADA SU MI REKLI DA MI JE POGINUO BRAT AA ODMAH POSLIJE TOGA BABO I STRIC. NEKOLIKO DANA POSLIJE POGINUO MI JE I DJED, NAKON ČEGA SAM JA OSTAO SDAM SA SVOJOM MAJKOM I SA JOS JEDNIM SVOJIM BRATOM AKO IMATE KKVIH PITANJA MOJA WEB ADRESA JE ajdin.duricd@@yahoo.com

[izmijeni] Ćirilica

"Pismo

Članci na bosanskoj Wikipediji pišu se latinicom.

Objašnjenje: Članci bi se mogli pisati i ćirilicom, ali tada bi došlo do problema prilikom pretrage pošto je većina tastatura srodnija latiničnoj opciji."

Da li bi rješenje bilo naslove pisati isključivo latinicom, a same tekstove po izboru, ćirilicom ili latinicom? Ćirilica je, ipak, službeno pismo bosanskog jezika i ne bi je trebalo zanemarivati na ovakav način. Interart

Mi ovdje koristimo latinicu a ne ćirilicu zato što bi jednostavno ponavljali tekst bez razloga. Mnogi bih isto koristili ćirilicu zbog provokacija. Wikipedija je o ovom već odlućila prije 2 godine kada je ovaj projekat počeo. Prije godinu dana neko je ponovo pokušao da uvede ćirlicno pismo, pa je opet propalo. Nigdje ne piše da se bosanski piše samo latinicom ali nigdje ne piše da se piše sa ćirilicom. Wikipedija na Srpskom jeziku treba da uvede taj sistem, zato što im je već "interfejs" na dva pisma.

Ukoliko hoćete da pišete na taj način onda "posjetite" Wikipediju na srpskohrvatskom jer to vam je rjesenje. Taj sistem, koji vi zahtjevate, su oni uveli. Mada 99% članaka i tamo su na latinici.

Plus, ovo je Wikipedija na bosanskom a ne WIkipedija Bosne i Hercegovine, VELIKA RAZLIKA.

Emir Kotromanić može vam naknadno objasniti, ali ovo su glavni razloci za nase .

(Mi ovdje ne pravimo nova i naša pravila, bez razloga izostavite taj komentar, zato što bi neki prvo to korisitili da kontriraju našim pravilima).

BiH koristi ćirilicu samo zato što srpki je vazeći jezik Bosne i Hercegovine. Ja ponavljam, ovo nije Wikipedija Bosne i Hercegovine nego Wikipedija na bosanskom jeziku.

BiH nema Državni institut za bosanski jezik kao što Hrvatska ima za hrvatski jezik. Mnogi koji nisu bošnjaci ne žele da prihvate bosanski jezik kao svoj jezik upravo iz gore navedenog.

Hvala, Vseferović 02:37, 2 decembar 2006 (CET)

Dragi Seferoviću, da sam Vam kojim slučajem ja profesor bosanskog jezika, dobili biste jednog lijepog keca i fildžan, da iz njega proričete budućnost.

Bacio sam pogled i na nekolicinu drugih diskusija i nameće mi se zaključak koji se odnosi na izgovore, kao odgovore na sva «škakljiva» pitanja kojima bi u pozadini trebala da stoji onakva definicija bosanskoga jezika, kakva odgovara ponajviše zagovornicima «bošnjačkog», no dodatno se komplicira insistiranjem na nazivu «bosanski». Ako je bosanski jezik ekskluzivni jezik Bošnjaka, a ne jedan od jezika Bosne i Hercegovine, čiji koncept bi mogao odgovarati svima kojima je on, zapravo, materinji jezik, onda je rasprava bespredmetna. No, ako govorimo o standardizaciji i navodnim uzrocima, zapravo izgovorima, koji se odnose na nadležne institucije, morali bismo se zapitati zašto je tvrdo formalizirana opcija koju nameću pobornici već realizirane fašizacije naroda, a ne neka alternativna opcija i da li mnogi građani Bosne i Hercegovine zbog toga i ne doživljavaju bosanski, ovakav kakav je, svojim jezikom. Ovakve stavove, poput Vašeg, Seferoviću, smatram kontraproduktivnim i po njemu sličnim se i stupnjevito može mjeriti unazađivanje, ne samo jezika, nego i naroda i same Bosne i Hercegovine.

Citati sa http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik:

«Bosanski jezik je jezik Bošnjaka i svih ljudi koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.» «U bosanskom jeziku se koriste dva ravnopravna pisma: latinica i ćirilica.» «Jezički standard još nije u potpunosti zavladao medijima bošnjačkoga naroda u Bosni i Hercegovini.»

Ako su ovo gore činjenice, onda nam ne trebaju izgovori. Interart

Mislim da je latinica dovoljna, da nam ćirilica ne treba, potpuno bespotrebno je ubacivati.

--Haris 17:25, 2 decembar 2006 (CET)

Gospodine Interart,

sa najboljom namjerom Vam pokušavam ukazati na jednu jako bitnu osobinu svakog dobronamjernog gosta, a to je da se u kući svoga domaćina ponaša onako kako nalažu domaćinova pravila. Kada postanete član obitelji, onda možete odlučiti da Vam se tepih, ili zavjese ne sviđaju, pa kupiti nove (ako punica dozvoli :)). Ja sam ovdje tek 2 mjeseca, i još se nisam usudio da tražim neku promjenu jer, da budemo iskreni, nisam još zaslužio svojim radom i doprinosom tako nešto.

Moje skromno mišljenje je da ne treba ćirilicu zapostavljati, ali također, moje mišljenje je da su dva pisma na jednom ovakvom projektu, ne samo zbunjujuća, već i suvišna. Zamislite samo situaciju da bosanski muslimani odluče da pišu arebicom, bosanski katolici latinicom a bosanski pravoslavci ćirilicom!?!? Također, sa informatičkog aspekta gledano, mnogo je "zahvalnije" praviti ovakav medij latiničnim pismom, a za one koji imaju problema preporučujem Ćirilizator.

S poštovanjem,

-- Amer Zeherović ^Poruka 17:48, 2 decembar 2006 (CET)

[izmijeni] Napomena

Na ovoj Wikipediji se koristi latinica kako je to utvrđeno standardom Wikipedije na bosanskom jeziku. To ništa ne implicira, niti ima namjeru da zapostavlja ćirilicu kao jedno od dva ravnopravna pisma u bosanskom jeziku. Kao što Oslobođenje svoje članke piše latinicom, tako se i ova Wikipedija odlučila na taj korak jer je praktičnije i jednostavnije. S druge strane nećemo praviti nikakve mitologije od pisama kao što se radi u Srbiji, niti ćemo nazive pisati i latinicom i ćirilicom, što je besmisleno, jer je to ponavljanje istog naziva dva puta. Politizacija već utvrđenog standarda bosanske Wikipedije ne dolazi u obzir, a korisnicima savjetujem da ne odgovaraju na potencijalne provokacije. S druge strane svako ko se želi upoznati sa pravilima i standardom Wikipedije na bosanskom jeziku (izmišljane "bošnjačkog" također spada u grubu politizaciju ili provokaciju) je dobrodošao. Pozdrav. --Emir Kotromanić 18:33, 2 decembar 2006 (CET)

Iskreno, namjera mi nije da gužvam, nego da ukažem na posvemašnje bolne tačke, ne samo ove Wikipedije, nego općenito, bosanskoga jezika danas. Niti jedan do sada dat odgovor na moje prvo postavljeno pitanje nije pravi odgovor, nego, kako već napomenuh IZGOVOR. U riječi "izgovor" skriva se više značenja i mogli bismo analizirati svako, u kontekstu priče o našem jeziku, no trenutno je bitno ono najprostije koje možemo naznačiti i "šatrom", ponovno u njenim šarolikim značenjima, i ponovno nam je bitno ono osnovno, u kontekstu sa "prosipanjem". Zanima me, kratko i jasno: Ako je ćirilica, pored latinice, pismo bosanskoga jezika, zašto se ne dozvoljava njeno korištenje? To je temeljno pitanje. S jedne strane tu su protuargumenti koji se odnose na tehnički aspekt, a sa druge strane, ipak, prevagu odnosi druga grupa protuargumenata, koja se ne odnosi na temeljno pitanje, nego na kojekakva politička pitanja sumnjivog porijekla, sasvim sigurno lako (i ubrzo) kvarljiva roba. Što se tiče bošnjačkog jezika, koji je jedan od službenih jezika u Republici Srbiji (kao i bosanski), mogli biste se malo bolje informirati prije negoli navod etiketirate provokacijom. Hvala na strpljenju i lijep pozdrav svima! ;) Interart

Kao što sam rekao, radi se o provokaciji. Tzv. "bošnjački jezik" nije službeni jezik u manjem bh. entitetu iako su se srpski nacionalisti i lobisti svim silama trudili da to urade, a mnogi provokatori nastoje da to proture na ovaj ili onaj način. Naime, prema LXXI amandmanu na Ustav RS-a koji glasi: Службени језици Републике Српске су: језик српског народа, језик бошњачког народа и језик хрватског народа. Службена писма су ћирилица и латиница. službeni jezici u RS-u su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Kako je Ustav BiH nadređen Ustavu RS-a, po kojem su službeni jezici bosanski, srpski i hrvatski, onda nema dileme da je bosanski jezik službeni u BiH, pa tako i u RS-u koji je to pokušao eufemizirati na ovaj način. Uostalom ukoliko bi se koristila i definicija iz pomenutog amandmana o jeziku bošnjačkog naroda, onda bi se umjesto srpskog koristila analogna fraza, jezik srpskog naroda (prema mnogim bošnjačkim lingvistima to je bosanski jezik), pa bismo došli u začarani krug. Svjesni ove činjenice, srpski mediji koriste naziv bosanski jezik, a evo i primjera na TV-u RS-a o prijemu u radni odnos novinara koji govore bosanskim jezikom: [4] gdje fino stoji: "НОВИНАР са познавањем језика бошњачког народа, односно босанског - информативно политички програм ТВ, 2 извршиоца". Toliko o informiranosti. Svaka dalja rasprava je suvišna. Što se tiče ćirilice, to je naše kulturno historijsko naslijeđe kao i arebica, bosančica, begovica i ina pisma korištena u bogatoj književnosti na bosanskom jeziku, i niko se neće toga odreći. Ovdje je uspostavljen latinični standard i to je gotova stvar, a kako je namjena enciklopedije da daje informacije o određenim temama u vidu članaka, onda je dupliranje članaka besmislen proces.--Emir Kotromanić 21:20, 2 decembar 2006 (CET)

Inače Vaš doprinos na Wikipediji je nikakav, pa je iluzorno očekivati da će se standard promijeniti svaki put kada doleti neki padobranac (najčešće agitprop) koji negira bosanski jezik plasiranjem dezinformacija o njegovoj upotrebi. --Emir Kotromanić 21:23, 2 decembar 2006 (CET)

Republike Srbije, a ne Srpske, prijatelju. Napravili ste previd. A preletač jesam, to je tačno, ali barem sam neovisan o bilo kojoj, kakvoj, i čijoj politici, pogotovo u onom dijelu koji se tiče izražavanja i slobodnog mišljenja. Sasvim je logično da želim, prije nego dam svoj doprinos, da znam kome i čemu, zapravo, je on upućen. Uopće ne negiram svoj vlastiti jezik, ali sam, iskreno, razočaran njegovim današnjim stanjem. Što se tiče bošnjačkog jezika, u Skupštini Srbije, na inicijativu zastupnika bošnjačkog naroda iz Sandžaka, izglasano je uvrštavanje i bošnjačkog jezika među službene jezike u Srbiji.

Svi smo svjesni politike koja dolazi iz Srbije. Srpski parlament može radit šta hoće, ali to je nebitno pogotovo kada je u pitanju imenovanje jezika jednog naroda nad kojim je Srbija počinila genocid. Svjesni valjda ove činjenice Ministarstvo obrazovanja Srbije koristi naziv bosanski jezik, iako se srpski lingvisti ubiše u dokazivanju da to nije bosanski, nego tzv. bošnjački (pa su i naveli jednu debilnu frazu po kojoj se bosanski na srpskom kaže bošnjački, a na bošnjačkom se bošnjački kaže bosanski) jer eto boje se da će ona morbidna želja za pripajanjem RS-a Srbiji propasti pošto bosanski jezik znači unitarizaciju BiH. Što bi moj jaran Hamo reko: Jebo lud zbunjenog. Zamolio bih vas da u buduće prestanete sa zloupotrebom portala koji je namijenjen korisnicima Wikipedije, a Vi niste dali nikakav doprinos ovoj Wikipediji, osim jeftinih provokacija. Goodbye. --Emir Kotromanić 12:40, 3 decembar 2006 (CET)

Nema problema, i nisam mislio više na ovu temu, jer su odgovori, eto, spontano došli tako da nemam više dilema. Elem, da pored izvinjenja svima koje je možda uvrijedio ovakav moj nastup iznesem i svoj zaključak. Tačno onako je kako sam i pretpostavio. Kao što korisnik Seferović reče, ovo nije Wikipedia Bosne i Hercegovine, nego Wikipedija na bosanskom jeziku, i ne treba mi odgovor na pitanje zbog čega se, ipak, nastupa kao da je ovo Wikipedia BiH, te se na kritički način gleda u pravcu Srbije, zemlje u kojoj je bosanski službeni jezik. Historijske činjenice se ne mogu tek tako zanemariti, i to stoji, ali ovo ovdje se dešava danas i ide ka sutrašnjici potpuno istom stazom konflikta, kojom se i došlo do stravičnih posljedica, a svemu je uzrok pretjerano energično "navođenje vode na svoj mlin". Moj maternji jezik je bio srpskohrvatski, a bosanski, sa "tvrdim H" i kojekakvim starim-novim frazama koje ni moja rahmetli nana nije koristila, i trenutnom politikom, neću prihvatiti dok sam živ, ne zbog toga što smatram da je ta politika, uveliko prepisana od novohrvatskih jezikoslovaca, unazađujuća, poražavajuća po narod, morbidna itd, nego jednostavno, što to nije moj jezik. Ipak, pored svega, želim da dam barem svoj minimalni doprinos ovoj Wikipediji, nadajući se da će doći vrijeme kada će glavni interesi svih nas biti približavanje različitih naroda koji žive na Balkanu, a ne kao sada, njihovo udaljavanje. Kao Bosanac, što je moja nacionalnost (u svojoj zemlji nacionalna manjina, u svim "tekama" vode me pod "ostalima") i bez mržnje ili tvrdog rivalstva zasnovanog na etničkoj ili religijskoj pripadnosti, ne mogu izbjeći niti pitanje bosanskoga jezika, niti sam jezik, no jednostavno, niti mogu tek tako olako, kao većina, da u potpunosti prihvatim ponuđeno, po meni loše rješenje, niti se mogu u potpunosti odreći baš svega, a pogotovo ne naziva. Možda će mi se stvr kristalizirati nakon što priložim nekoliko članaka.:) Još jednom izvinjenje, i napomena da je umjerena umjetnička provokacija ponajbolje sredstvo za iznalaženje brzih i konkretnih odgovora... u svakom slučaju je iskrena i moralno čišća od sveprisutnog licemjerstva u našem širem okruženju. DakleM, oprostite na bombi, pa-pa, čujemo se.

Svako onaj ko se pridržava utvrđenog standarda Wikipedije na bosanskom jeziku i pravopisnog okvira na bosanskom jeziku je dobrodošao. Dužan sam da opet odgovorim na podvale kada je upotreba glasa "h" u pitanju. Dakle, u svega pet-šest riječi u bosanskom jeziku (kahva, lahko, sahat, mehko i možda još nekoj) koristi se slovo "h", koje je oduvijek bilo karakteristično za govor gradskog, čaršijskog bošnjačkog stanovništva (za što postoji na hiljade dokaza: dovoljno je preslušati par sevdalinki). Glas "h" u pomenutom kontekstu nije samo karakteristika bosanskog jezika nego i nekih drugih slavenskih jezika npr. slovenskog ("lahko"). Ali ono što je bitno reći jeste da je upotreba gore pomenutih riječi bez glasa h također pravopisno ispravna u bosanskom jezik (dakle: lako, meko, sat). Moja rahmetli nana, kao jedna fina gradska hanuma u svom čistokrvnom bosanskom jeziku je koristila slovo h, kada neko dođe na kaHvu, jer je takav bio adet, da se gost počasti rahat lokumom i hurmašicama, a vala i da se odmori na mahkoj sećiji nakon dugog puta. Helem nejse, bosanski jezik je poznat po svojoj karakterističnoj leksici koja je pravopisnim okvirom za razliku od nekadašnje zabrane iz vremena sh jezika, sada upotpunosti ravnopravna, pa ko voli neka izvoli. Ja ne znam drugačije reći za sahat-kulu na Baščaršiji nego baš tako, saHat-kula kako se oduvijek zvala, ali kada pišem o računarskim terminima i satu sistemskog vremena koristim sat, jer to bolje oslikava kontekst o kojem govorim i brzinu današnje tehnologije. Mi imamo sreću da nam je jezik veoma bogat i da u različitim kontekstima možemo koristiti na prvi pogled istu riječ. Ko se s tim ne slaže postoje i Wikipedije na srpskom i srpsko-hrvatskom jeziku, široko mu cyber polje. Što se tiče tema iz Bosne to je sasvim prirodno i u skladu je i sa drugim lokalnim Wikipedijama, jer je bosanski jezik službeni jezik u Bosni (inače nije službeni u Srbiji prema novom Ustavu), jezik kojim govore Bošnjaci, ali i svi oni koji ga tako osjećaju, a tih je nemali broj, pa su onda i teme u skladu sa interesima govornika pojedinog jezika. Svi oni koji vole Bosnu, kao svoju domovinu prihvataju i bosanski jezik kao kulturno naslijeđe svoje domovine bez obzira što je možda njihov maternji hrvatski ili srpski, isto kao što i ja volim Samostan u Fojnici kao moje kulturno naslijeđe, bez obzira što sam musliman. Kao Bošnjak kojem je Bosna domovina, u punini osjećam i volim i folklor bosanskih katolika, pravoslavaca, jevreja i muslimana, koji su svi imali uticaja na bogatsvo i moje domovine i mog jezika. Emir Kotromanić 22:18, 3 decembar 2006 (CET)

"Pridržava", ili je i to "predržava" nešto novo? Ovo je lijepo rečeno i iskreno vjerujem da je to zaista tako, a da nisu samo puste fraze u pitanju. Znamo kako je bilo u početku, kada se stvar zatalasala, pa su tu bile i "dvorhana", "mahrama" i pregršt drugih izraza, koje naše nane zasigurno nisu koristile, za razliku od "kahve", "sahata" i drugih riječi koje su svakako dio bosanskog jezika. Jedan od slučajeva koji je mene iziritirao, jeste ponašanje nekih profesora bosanskog jezika, koji insistiraju na upotrebi famoznog H u svim riječima u kojima se ono, po pravilu, može koristiti. Ono malo slučajeva sa kojima sam ja upoznat, zasigurno je ništa u odnosu na sveukupnu situaciju, ali na pojedinačnim slučajevima se odražava stanje kompletnog školstva i mnogi će se složiti sa tim. Kada dijete dobije 2 iz pravopisne vježbe, u kojoj su jedine "greške" - "marama" i "trulo", pa se to ponovi nekoliko puta kod više dječaka i djevojčica, a roditelj slučajno dozna da se isto dešava u i još jednoj školi, pa u još jednoj... onda se stvara prirodan otpor prema takvom "bosanskom jeziku". A na kraju krajeva, šta može po tom pitanju učiniti neki roditelj iz dublje provincije od Sarajeva, primjerice iz Gradačca, po struci, recimo ekonomist? Kome može da se obrati? Gdje može da pronađe striktna pravila bosanskog jezika, osim u famoznim udžbenicima iz devedesetih? Možda da ode na Wikipediju, jer tamo je garant mlađa, pismena raja, pa hajde da vidimo šta oni kažu... eh...--Interart 16:53, 4 decembar 2006 (CET)

Što se tiče "predržavam", svakom ko imalo prati ovu Wikipediju jasno je da se radilo o lapsusu, tačnije lapsus calami s moje strane, s obzirom da su ovo stranice za diskusiju, gdje korisnici nemaju običaj da cjepidlače i striktno paze dok kucaju na ovim stranicaa, to ipak ostavljamo za članke. A što se tiče mahrame i nekih drugih riječi u bosanskom dovoljno je pogledati neke već pomenute pisce. To je leksika prisutna i kod Meše Selimovića i Kreševljakovića i Čolakovića, i u narodnim pjesmama "Pokrila ga kumašli-jorganom/A po glavi srmali-mahramom" itd. itd. Mogao bih ovdje napisati i o riječi truhlo i inim izvedenicama prisutnim kod naših velikih pisaca, ali htio bih odgovoriti na pitanje. Tačno je da u mnogim školama postoje nastavnici koji ne rade svoj posao. Kako se nositi s njima? Dovoljno je kupiti Pravopis bosanskog jezika (Halilović) i odnijeti dotičnom nastavniku, te otvoriti stranicu 323 na kojoj stoji u rječniku: marama/mahrama, što znači da je ravnopravna upotreba oba naziva, a prvi ima prednost, također ni drugi nije pogrešan s obzirom na tradiciju u književnosti i govoru o čemu sam gore napisao. Pozdrav. Emir Kotromanić 19:39, 4 decembar 2006 (CET)

Nemam namjeru da branim "predržava", ali "truhlo" sam koristio i prije famoznih devedesetih (pa mi je prof. Ristić spuštao ocjenu), a i ponekad kažem halat jer tako kažu moj otac i rahmetli djed (valjda da bi razlikovali konja od čekića). Ja predpostavljam da je za dosta ljudi teško prihvatiti raskol srpsko-hrvatskog jezika, što je razumljivo, jer su Zuko, Ivo, Aleksa i Meša pisali na tom jeziku. Ja nemam namjeru da branim upotrebu H u mnogim riječima bosanskog jezika pošto ga nema u drugim spinoff-ima srpsko-hrvatskog, jer to nije umetnuto od strane pojedinaca, nego stoljećima upotrebljavani način izgovora na prostoru BiH (barem posljednja 2 u kojima sam ja živio).

Rasprava oko upotrebe Ćirilice iskoči s vremena na vrijeme. Koliko sam ja shvatio orginalni razlozi za latinično izdanje su tehnički problem pretrage i održavanje članaka u oba jezika. Možda bi trebalo staviti razlog zašto je ova Wikipedija samo u latiničnom izdanju, ali bez obzira, ja bih vas zamolio da prihvatite odluku da za sada Wikipedija na bosanskom jeziku samo pisana Latinicom. --Benjamin 18:18, 4 decembar 2006 (CET)

Lijepo napisano. A objašnjenje za latinicu se nalazi na stranici o standardima, pod linkom Vrata zajednice. Emir Kotromanić 19:39, 4 decembar 2006 (CET)

[izmijeni] Ćirilica!

Zašto da? Ćirilica je pismo bosanskog jezika. Njenim korištenjem unaprjeđujemo pisani jezik. S obzirom da ogroman procenat školske djece u Federaciji BiH ne zna ćirilicu, minimalan doprinos BS Wikipedije očuvanju jedne od neporecivih vrijednosti bosanskog jezika i, po tome, očuvanju njegove stabilnosti i kontinuiteta, bilo bi zastupanje ćirilice u okviru njenog sadržaja. Ako postoje određene prijetnje, kao što su spam, provokacije i slično, prije implementacije trebalo bi pripremiti "plan odbrane od napasnika".

U osnovnim školama na bosanskom jeziku se uči ćirilica. --Emir Kotromanić 21:21, 2 decembar 2006 (CET)

Zašto ne? Zato što je to bespotrebno kompliciranje. Više ljudi zna latinicu, lakša je za koristiti, više prilagodljiva. Još kad uzmem u obzir da sam orijentiran na informatičke teme još više sam za neusvajanje ćirilice. Može se biti pismen i bez ćirilice, a ko hoće da nauči ima u školi, na dnevniku, i na kraju na internetu. --Haris 21:26, 2 decembar 2006 (CET)

[izmijeni] Cao Raja:)

Stranica je super stvarno i odavno se trebalo ovako nesto napraviti na nasem jeziku. Ja sam iz Bosne a zivim u Njemackoj pa ako vam je potrebna pomoc za uredjivanje stranice ,za prevodjenje ili bilo sta drugo javite se. Pozdrav i puno uspjeha u daljem radu:)

Uvijek ste dobrodošli da izmijenite bilo koju stranicu za koju smatrate da je to potrebno. Također možete i sami napisati neki članak (ili ga prevesti sa neke druge wikipedije npr. hrvatske, srpske, engleske itd.). Želim vam puno uspjeha u daljem radu. --Kahriman 15:35, 3 decembar 2006 (CET)

[izmijeni] Izmjena naslova članka

Unesem članak, prethodno ga naslovivši tačno i odem dalje, na unošenje narednog članka. Nakon izvjesnog vremena, vratim se na prvi članak i ugledam grešku u naslovu(!). S obzirom da imam screenshot na kojemu se jasno vidi kako je naslov bio ispravan, ja l' je bug, ja l' su osvetnici. Pa stoga molim da se stvar ispravi, ili da meni, novaku, objasnite kako se može izmijeniti naslov. Tnx--Interart 17:24, 3 decembar 2006 (CET)

Naš', naš'o!!! :) Neko je stavio preusmjerenje na novokreirani članak sa sličnim naslovom. ;)

Pravilo je da se članci o biografijama imenuju tako da se stavi prvo ime, pa prezime. Ostale varijacije na ime se eventualno preusmjeravaju na osnovni članak. --Kahriman 17:43, 3 decembar 2006 (CET)

Dobro, hvala. Skužio sam već. --Interart 17:44, 3 decembar 2006 (CET)

[izmijeni] Slike

Korisnici koji su postavljali slike koje su neoznačene (ne sadrže šablone za licencu) su prethodno upozoreni putem posebnog šablona, a neki od njih su to upozorenje ignorirali. Nakon datog vremena (2 sedmice), ja slobodno mogu krenuti sa poslom brisanja neoznačenih slika i onih koje krše autorska prava. Na procesu rješavanja statusa slika radim od septembra, tako da su svi korisnici imali dovoljno vremena da se naviknu na novu "politiku" označavanja slika - više možete pročitati ovdje. --Emx 23:11, 5 decembar 2006 (CET)