Mađarska
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: nema | |||||
| Himna: Isten áldd meg a magyart | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | mađarski | ||||
| Glavni grad: | Budimpešta | ||||
| Predsjednik: | László Sólyom | ||||
| Predsjednik Vlade: | Ferenc Gyurcsány | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
108. po veličini 93.030 km² 0,74% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2003.): - Gustoća: |
78. po veličini 10.045.400 108/km² |
||||
| Neovisnost: | raspadom Austro-Ugarske 31. listopada 1918. | ||||
| Valuta: | mađarska forinta (100 filléra) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak: | .hu | ||||
| Pozivni broj: | 36 | ||||
Republika Mađarska je država u Srednjoj Europi. Njezini stanovnici je zovu Magyarország. Graniči s Austrijom, Slovačkom, Ukrajinom, Rumunjskom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Glavni članak: Povijest Mađarske
Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao Árpád, koji je poveo Mađare u Panonsku nizinu u 9. stoljeću. Mađarsko je kraljevstvo 1000. godine osnovao sveti Stjepan, mađarski kralj. Prvi pisani zapis na mađarskom jest povelja o utemeljenju opatije u mjestu Tihany.
1241. godine Tatari su devastirali zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458-1490), ali potučena je do nogu u Mohačkoj bitki od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Mađarska je podijeljena natroje: zapadom su vladali Habsburgovci, središnjim dijelom Turci, dok je istočna pokrajina Transilvanija (danas u Rumunjskoj) ostala kao jedino utočište mađarske kulture.
Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. Ferenc Rákóczi II, transilvanski princ, podigao je neuspješan ustanak protiv austrijske vlasti (1703-1711). U Pešti je 1848. izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i Lajos Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju. Mađari 1867. nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedištima u Beču i Pešti. 1873. godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola Budimpešta.
Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine teritorija i trećinu stanovništva. 1919. u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima Miklós Horthy koji tada od države čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom upravlja admiral bez mornarice ! Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali Hitler je ipak preuzeo vlast u Mađarskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Mađarsku i postupno uvodi staljinizam.
Mađari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula premijera Imrea Nagya. Komunisti su 1990. dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori. Mađarska je postala članica saveza NATO 1999. godine, a ušla je u Europsku Uniju 1. svibnja 2004.
[uredi] Politika
Glavni članak: Politika Mađarske
Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti.
Mađarski parlament (državni sabor, Országgyűlés) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer. Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana da bi ušla u parlament. Državni izbori za parlament održavaju se svake 4 godine (zadnji su bili u travnju 2002. godine). Ustavni sud od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima.
Neki od značajnijih političara u Mađarskoj povijesti su:
[uredi] Pokrajine
Glavni članak: Mađarske županije
Mađarska je službeno podijeljena na 40 pokrajina: 19 županija (megyék, jednina je megye), 20 tzv. gradskih županija (jednina je megyei város), te glavni grad (főváros) Budimpeštu. To su:
| Gradske županije | Županije (sjedišta županija) |
|---|---|
|
|
[uredi] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Mađarske
Ravnice pokrivaju veći dio Mađarske ("karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slovačku granicu ima brda i planina (najviši vrh: Kékes, 1014 m). Mađarsku dijeli popola Dunav (Duna); druge velike rijeke su Tisa (Tisza) i Drava (Dráva), dok na zapadu zemlje leži veliko jezero Balaton. Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svijetu, jezero Hévíz.
Klima je kontinentalna, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše. Prosječna godišnja temperatura je 9.7° C.
[uredi] Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Mađarske
Mađarska trenutačno ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s Europskom Unijom. Privatni sektor pokriva više od 80% BDP-a. Strano vlasništvo i strane investicije u mađarske firme su česta pojava, pa izravne strane investicije ukupno čine više od 23 milijarda dolara od 1989. godine. Vanjski dug Mađarske je 2000. godine postao drugi najveći dug među svim srednjoeuropskim zemljama u tranziciji. Inflacija i nezaposlenost - glavni problemi u 2001. godini - znatno su se smanjile. Mjere gospodarske reforme, koje bi uključivale reforme zdravstva, poreza i lokalne samouprave, još nisu uvedene.
[uredi] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Mađarske
Oko 98% stanovništva govori mađarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina, kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Srbi (2%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%) i Rumunji (0.7%), iako većina njih govori mađarski. Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo Slovačka, Rumunjska (u Transilvaniji) i Srbija (u Vojvodini).
Glavna vjera u Mađarsko je katoličanstvo (67.5%), a postoji i velik broj kalvinista (20%). Druge vjerske manjine su protestanti (5%) i Židovi (0.2%).
[uredi] Kultura
Glavni članak: Kultura Mađarske
[uredi] Književnici
- Nikola Zrinski (Zrínyi Miklós)
- Endre Ady
- Ferenc Molnár
- Imre Kertész
[uredi] Skladatelji
[uredi] Povezane teme
[uredi] Vanjske poveznice
- Povijest Mađarske - Korvinova knjižnica (engl.)
- Povijest Mađarske - kronološki pregled od 2500. pr.n.e. do 2004. godine (engl.)
- Portal mađarske vlade (engl.)
- Predsjednik vlade - Službena stranica (engl.)
- Mađarski sabor - Službena stranica (engl.)
| Države u Europi |
|---|
|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
| Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard |
