Portugal
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: | |||||
| Himna: A Portuguesa | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | portugalski | ||||
| Glavni grad: | Lisabon | ||||
| Predsjednik: | Aníbal Cavaco Silva | ||||
| Predsjednik Vlade: | José Sócrates | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
109. po veličini 92.391 km² 0,5% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
75. po veličini 10.524.145 114/km² |
||||
| Neovisnost: | 1095. | ||||
| Valuta: | euro 1) (100 centa) | ||||
| Vremenska zona: | UTC UTC +1 ljeti |
||||
| Internetski nastavak: | .pt | ||||
| Pozivni broj: | +351 | ||||
| 1) Do 1999. portugalski escudo | |||||
Portugal - država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Sadržaj |
[uredi] Administrativna podjela
Portugal ima administrativnu podjelu na općine kojih ima 308 (zovu se concelhos), koje su podijeljene na sveukupno više od 4.000 župa (freguesias).
Osim kopnenog dijela Portugala što se smjestio na zapadu Iberijskog poluotoka, sastavni dio Portugala su i dvije otočne skupine Azori i Madeira, koje predstavljaju autonomne regije.
U kopnenom dijelu Portogala postoji 5 regija:
- Alentejo
- Algarve
- Centro
- Lisboa e Vale do Tejo
- Norte
Gradovi u Portugalu su (s brojem stanovnika):
a s manje od 150.000 stanovnika su: Sousa, Leiria, Lezíria do Tejo, Baixo Alentejo, Trás-os-Montes, Centro Alentejo, Baixo Tâmega, Douro, Médio Tejo, Beiras, Beira Interior Sul, Alto Alentejo, Pinhal i Vale do Minho.
U povijesnom smislu su postojale ili postoje slijedeće provincije: Alentejo, Algarve, Beira, Douro Litoral, Estremadura, Minho, Ribatejo i Trás-os-Montes.
[uredi] Stanovništvo
Etnički sastav
Portugal prema procjeni za 2006. godinu ima 10,545,000 stanovnika, od čega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na nekih tridesetak drugih naroda. Od domaćeg domorodnog stanovništva nikako se ne smiju ubrajati tzv. Mirandezi (10,000), malena lingvistička skupina koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etnički mogli bi biti srodni Asturcima iz Španjolske. Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon čega počinje križarski rat protiv islama. Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: Brazilci (169,000); Kinezi (94,000); Romi (83,000, plus 500 Kalderaša i 5,200 Gitana); Zelenortci (80,000); Španjolci 44,000); Arapi (22,000); Francuzi (22,000); Talijani (22,000); Anglo-Amerikanci (21,000); Goanci (21,000); Galjegi (16,000); Nijemci (11,000); Englezi (10,000); Timorci (3,200); Franko-Kanađani (2,200); Grci (1,700); Kinezi (1,200). Po tek nekoliko stotina duša broje Japanci (800); Danci (700); Židovi (700); Austrijanci (500); Finci (500) i Kurdi (200). ovdje još treba pridodati i 129,000 etnički neklasificiranih i drugih pripadnika, zatim 22,000 doseljenika iz Mozambika, 17,000 iz Gvineje Bisau.
[uredi] Kultura
Fado
[uredi] Glazba
Portugalsku glazbu predstavljaju mnogi različiti glazbeni oblici. Najpoznatija portugalska glazba je fado, vrsta melankolične glazbe. Obično se povezuje s portugalskom gitarom i portugalskom riječju saudade. Saudade se može opisati kao čest ljudski osjećaj - kao zaljubljenost u nekoga, tko je vrlo daleko. Taj je stil izrazita mješavina tuge, boli, nostalgije, sreće i ljubavi. Fado vjerojatno potječe od mješavine ritmova afričkih robova i tradicionalne glazbe portugalskih mornara, s arapskim utjecajem. Dvije su varijacije fada - fado iz Lisabona i iz Coimbre. Lisabonski fado bio je prvenstveno popularna glazba, obično su ga izvodile žene, dok je fado iz Coimbre imao više literarno obilježje i obično su ga izvodili muškarci. Oba pravca su danas prihvaćena kao nacionalna glazba cijenjena u inozemstvu, unatoč manjoj popularnosti u samom Portugalu. Neki od međunarodno najistaknutijih izvođača fada su Amália Rodrigues, Mariza, Mafalda Arnauth, Mísia, Dulce Pontes, Madredeus i Cristina Branco.
[uredi] Promet
| Zajednica država portugalskog govornog područja | Države svijeta |
|---|
|
Angola | Brazil | Gvineja Bisau | Mozambik | Portugal | Sveti Toma i Princip | Istočni Timor | Zelenortski otoci |
| Države u Europi |
|---|
|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva | Luksemburg | Mađarska | Makedonija | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunjska | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska | Švedska | Švicarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
| Teritoriji: Akrotiri i Dhekelia | Ålandski otoci | Gibraltar | Guernsey | Otok Man | Føroyar | Jersey | Jan Mayen | Svalbard |
Nedovršeni članak Portugal koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
