Nezaposlenost
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor |
Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 16 i 65 godina).
Sadržaj |
[uredi] Vrste nezaposlenosti
Razlučujući strukturu današnjih tržišta rada, ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:
- Frikcijska nezaposlenost
- Strukturna nezaposlenost
- Ciklička nezaposlenost
[uredi] Frikcijska nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između regija i radnih mjesta ili kroz različite faze životnog ciklusa.
[uredi] Strukturna nezaposlenost
Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.
[uredi] Ciklička nezaposlenost
Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja i output padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.
Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:
- Dobrovoljnu nezaposlenost
- Prisilnu nezaposlenost
[uredi] Dobrovoljna nezaposlenost
Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktualnim tržišnim nadnicama.
[uredi] Prisilna nezaposlenost
Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.
[uredi] Utjecaj nezaposlenosti
I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenih tržišnih gospodarstava. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohotci ljudi se osipaju. Naravno, tijekom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove obiteljske živote
[uredi] Ekonomski utjecaj
Visoka nezaposlenost utječe na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge, koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubitci u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubitci u suvremenoj ekonomiji.
[uredi] Društveni utjecaj
Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar obitelji i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubojstava.
