Kristofor Kolumbo
Izvor: Wikipedija
Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. - Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Godine 1492. slavni pomorac Kristofor Kolumbo krenuo je iz španjolske luke Palos na put kojim se nadao pronaći pomorski put do Indije, Japana i Kine. Plovio je pod zastavom Kastilje, dijela Španjolske.
Kada je tražio pomoć za put kojeg je rezultat bilo otkriće Amerike, odbili su ga svi europski dvorovi. Pomogli su mu jedino Židovi koji su nabavili novac za ekspediciju te za uzvrat bili nagrađeni prvim izvještajem o Americi.
Pretpostavlja se da je Kolumbo bio pokršteni Židov. Tome u prilog govore i podaci kako je ekspedicija bila osposobljena nautičkim instrumentima i astronomskim tablicima koje su izumili Židovi, a liječnik, prevoditelj i neki ključni članovi posade također su bili Židovi.
Dana 12. listopada 1492. godine Kristofor Kolumbo otkriva Ameriku i iskrcava se na otok San Salvador u Bahamskom arhipelagu. 1607. godine kolonizatori osnivaju prvo stalno naselje u Jamestownu, Virginia.
Nedavno (2004). je objavljena fotografija kutije koja sadrži ostatke Kristofora Kolumba s ugraviranim tekstom na starom španjolskom "Ovdje počivaju kosti Kristofora Kolumba, prvog admirala i pronalazača Novog Svijeta". Posmrtni ostaci oca i sina, kao i brata glasovitog pomorca, Diega Kolumba koji su iskopani u rujnu prošle godine u Santiponceu, nedaleko Seville, preneseni su na sveučilište u Granadi, gdje će se ispitivati do početka zime. Stručnjaci će sada uzeti uzorak kosti radi ispitivanja koje bi moglo trajati nekoliko mjeseci, kako bi se potvrdilo da truplo koje se čuva u katedrali u Sevilli doista pripada Kristoforu Kolumbu.
[uredi] Europa u vrijeme Kolumba
Teško je shvatiti Kristofora Kolumba ako ne znamo u kojem je vremenu živio. XV. st. je stoljeće promjena i mnogih događaja koji su uticali na Europsko društvo. Mnogi od ovih događaja su bili konflikti između katolika i muslimana.
Događaj koji je najviše uticao na Europu u XV. st. je pad Carigrada u ruke Osmanskog Carstva. Carigrad je bio glavni grad Bizanta stoljećima i bio je važno središte trgovine između Azije i Europe. 1453. godine Osmansko Carstvo, koje je već osvojilo veliki dio jugoistočne Europe, prekinulo je trgovinu Europe s istokom. Europljani su još uvijek mogli kupovati Azijske proizvode u gradovima kao što je Aleksandrija u Egiptu. I tako su Europljani odlučili naći drugi put za direktno trgovanje s Azijom. U suštini, Europske kraljice i kraljevi su uvidjeli da im je veoma bitna trgovina s Azijom i da će im donijeti veliki profit.
Prva Europska nacija koja je počela aktivno tražiti put do Azije je bio Portugal. Portugalci su već bili počeli istraživati Afriku 1400., a 1415. godine su otkrili sjevernu Afriku i zaposjeli muslimanski komercijalni grad Ceutu na Gibraltarovom moreuzu. Ovaj grad je Portugalcima pomogao pri razvoju trgovine s Afrikom, kojom su do tog vremena dominirali muslimani. Pod prismotrom kraljevića Henrika Navigatora, koji je osnovao školu navigacije u južnom Portugalu, nedugo nakon osvajanja Ceute, Portugalci su počeli istraživati zapadnu obalu Afrike nadajući se da će naći put do Azije ploveći oko južnog dijela kontinenta. Ostale nacije, koje nisu željeli zaostajati za Portugalcima, su također počeli sponzorirati ekspedicije. U ovom svijetu punom uzbuđenja istraživanja i novim pronalascima rođen je Cristopher Columbo.
