Genova

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Genova. Za druga značenja, pogledajte Genova (razdvojba).

Genova
Regija:	Ligurija
Pokrajina:	Genova (GE)
Koordinate:	44°25′ N 8°56′ E
Visina:	20 m
Površina:	243 km²
Stanovništvo:	611.476 (30. travnja 2005.)
Gustoća stanovništva:	2571 stan./km²
Poštanski broj:	16100
Pozivni broj:	010
ISTAT-broj:	010025
Svetac zaštitnik:	Ivan Krstitelj
Službena stranica:	Genova

Genova (đenovski dijalekt: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavno mjesto Pokrajine Genova i regije Ligurija. Grad je druga po veličini luka u Sredozemlju, poslije Marseillea. Grad ima oko 620,000 stanovnika, a njegovo šire područje oko 890,000 stanovnika.

Sadržaj 1 Povijest 1.1 Antičko doba 1.2 Srednji vijek i renesansa 1.3 Novija povijest 2 Stanovništvo 3 Gospodarstvo 4 Kulturne zanimljivosti 5 Zabratimljeni gradovi 6 Slavni stanovnici 7 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

[uredi] Antičko doba

Smatra se da gradsko groblje potječe iz 6. i 5. stoljeća p.n.e., a dokazi potvrđuju da su u mjestu živjeli i stari Grci. Smatra se da je luka puno starija i da su je vjerojatno prije koristili Etrušćani. Grad su 209. p.n.e. razrušili Kartažani, pa su ga obnovili Rimljani, pod kojima je grad izvozio kože, drva i med. Grad je ostao vjeran Rimu, iako su drugi Ligurani i Kelti u sjevernoj Italiji bili saveznici Kartažana u Drugom punskom ratu. Uloga grada kao važne rimske luke je bila potisnuta usponom Vade Sabatije, blizu današnje Savone.

Nakon pada Rimskog Carstva, Genovu su prvo okupirali Istočni Goti, pa Lombardi. Tijekom idućih stoljeća, grad je bio malo ribarsko mjesto, koje se kasnije sa svojom trgovačkom flotom razvio u vodeću trgovačku silu na Sredozemlju. Grad su 934. godine opljačkali i zapalili arapski gusari, koji nisu zadugo zaustavili napredak grada.

[uredi] Srednji vijek i renesansa

Prije 1100. godine, Genova je postala nazavistan grad-država. Službeno je glavni gospodar grada bio car Svetog Rimskog Carstva, a gradski predsjednik đenovski biskup; ipak, pravu moć su imali konzuli koje je izabirala skupština. Genovu su također zvali i Pomorska Republika (Repubbliche Marinare), zajedno sa Venecijom, Pisom i Amalafijem. Trgovina, brodogradnja i bankarstvo su pomogli u izgradnji gradske najveće i najmoćnije mornarice na Sredozemlju. Republika Genova se protezala preko današnje Ligurije, Pijemonta, Sardinije i Korzike, te je praktički imala totalnu kontrolu nad Tirenskim morem. Đenovezi su sudjelovali u Križarskim ratovima i osnovali kolonije na Bliskom istoku, Egejskom moru, Siciliji i sjevernoj Africi. Križari su sa Levanta donijeli kući zeleni stakleni pehar, za kog su Đenovljani dugo smatrali da je Sveti Gral.

Padom Križarskih država, savez sa Bizantom omogućava Genovi širenje na Crno more i Krim. Državu su tada tresle unutarnje nesaglice između obitelji Grimaldi, Doria, Spinola i drugih. Đenovski politički zenit dolazi pobjednom nad Pisom u Melorijskoj bitci (1284.) i Venecijom, 1298.

Međutim ovaj napredak nije dugo trajao. Kuga dolazi u Europu, 1349. godine, preko đenovske u Kefi (Teodozija) na Krimu. Nakon gospodarskog pada i smrti velikog broja stanovništva, Genova usvaja mletački model vladanja, te na glavno mjesto države dolazi dužd. Nastavlja se rat sa Venecijom, te u Chioggijskom ratu (1378-1381), Mletci odnose pobjedu. Nakon perioda francuskog vladanja, od 1394. do 1409. godine, Genovom vladaju milanski Visconti. Genova je od Aragona izgubila Sardiniju, Korzika se odvojila pobunom, a bliskoistočne kolonije su uzeli Turci i Arapi.

Đenovljanin Kristofor Kolumbo je donirao jednu desetinu svoga prihoda od otkrića Amerike za Španjolsku, banci San Giorgio u Genovi, kako bi ga oslobodila poreza na hranu. Genova je postala španjolski satelit, nakon što je Andrea Doria, 1528. godine, proglasio novi ustav. Nakon gospodarskog oporavka, mnoge đenovske obitelji su nagomilale ogromna bogatstva. U 16. stoljeću, grad je privukao mnoge umjetnike, kao Rubens, Caravaggio i Van Dyck. Slavni arhitekt Galeazzo Alessi je u gradu izgradio velebnu palaču. U svijetu su bili poznati brojni đenovski barokni i rokoko umjetnici.

Genova je pretrpila snažne francuske napade 1684. godine. Austrija je okupirala Genovu, 1746. godine, tijekom rata za austrijsko prijestolje, 1768. godine, Genova je predala Korziku Francuskoj.

[uredi] Novija povijest

Nakon što se svjetsko gospodarstvo i trgovina preselilo u Novi svijet, izvan Mediterana, đenovska politička i ekonomska moć opada.

1797. godine, pod Napoleonovim pritiskom, Genova postaje francuski protektorat imenom Ligurska Republika, koju je Francuska aneksirala 1805. Iako su se Đenovljani pobunili protiv Francuske 1814. godine i sami oslobodili grad, delegati sa Bečkog kongresa su uključili Genovu u Pijemont (Kraljevina Sardinija). Time je okončana tri stoljeća stara borba Savojske dinastije o preuzimanju grada. Grad je uskoro bio na glasu, kao utvrda protusavojskih republikanaca, makar je unija sa Savojom bila vrlo unosna. Rastom pokreta Risorgimento, Đenovljani su se umjesto Mazzinijeve vizije lokalne republike, okrenuli borbi za ujedinjenom Italijom, pod liberaliziranom Savojskom monarhijom. Godine 1860., Giuseppe Garibaldi je iz Genove, zajedno sa tisuću dobrovoljaca započeo svoj pohod. Na kamenu od kuda je skupina krenula, se danas nalazi spomenik.

U Drugom svjetskom ratu, engleska je flota bombardirala Genovu, a jedna bomba je pala na katedralu San Lorenzo, bez ekspolzije, te se danas nalazi u katedralskom muzeju.

[uredi] Stanovništvo

U gradu žive većinom Talijani, oko 95.3%. U kasnim 1900-tima, doselio se veliki broj sjevernih i južnih Talijana. Velike ekonomske migracije su se dogodile između 1950-ih i 1980-ih, za vrijeme gospodarskog procvata grada. Najveći broj imigranata dolazi iz Južne Amerike, Istočne Europe, a nekolicina i iz Azije. [1]

Imigranti po državama (2004.)

• Ekvadorci - 10,169
• Albanci - 2,781
• Marokanci - 2,189
• Peruvanci - 1,795
• Kinezi - 910
• Rumunji - 746

Popisi stanovništva

[uredi] Gospodarstvo

Genova je bila mjesto prvih radničkih i lučkih sindikata u 20. stoljeću. Glavni centar ekonomskih aktivnosti grada je luka, u zadnje vrijeme najviše se razvija turizam i trgovina. Genova je mjesto održavanja Nautičkog sajma (Salone nautico), glavne europske nautičke izložbe.

[uredi] Kulturne zanimljivosti

• Albaro i Crêuza
• Boccadasse
• Castello d'Albertis
• Katedrala San Lorenzo
• Povijesno središte Genove i Caruggi
• Groblje Staglieno
• Corte Lambruschini
• Lanterna
• Palača San Giorgio
• Piano di Sant'Andrea
• Piazza De Ferrari
• Piazza della Vittoria
• Porta Soprana
• Luka i Stara luka
• Ravecca
• Strada sopraelevata
• Via Garibaldi i Palazzi dei Rolli
• Via XX Settembre

Porta Soprana	Uske i visoke uličice u Genovi	La Lanterna	Zalazak sunca u luci
Duždeva palača	Palača Doria	Galerija Mazzini	Katedrala sv. Lovre

[uredi] Zabratimljeni gradovi

• Baltimore, SAD
• Columbus, SAD
• Marseille, Francuska
• Kios, Grčka, od 1985.
• Huelva, Španjolska
• Odesa, Ukrajina
• Rijeka, Hrvatska

[uredi] Slavni stanovnici

• Leon Battista Alberti, arhitekt
• Anastasio Alberto Ballestrero, torinski nadbiskup i rimokatolički kardinal
• Benedikt XV., papa od 1914. do 1922.
• Nino Bixio, talijanski borac za slobodu
• Virginia Centurione Bracelli, dobrotvorka
• Margherita Carosio, talijanska operna pjevačica
• Björn Casapietra, tenor i glumac
• Luigi Luca Cavalli-Sforza, talijanski biolog i genetičar
• Luigi Centurioni, jezuit
• Enrico Chiesa, talijanski nogometaš
• Fabrizio De André, kompozitor
• Giancarlo De Carlo, arhitekt
• Marco Fertonani, talijanski biciklist
• Vittorio Gassman, talijanski glumac
• Riccardo Giacconi, američki astrofizičar
• Johann Lucas von Hildebrandt, austrijski arhitekt
• Innozenz VIII. (Papst), papa od 1484. do 1492.
• Bartolomej Kolumbo, pomorac
• Kristofor Kolumbo, pomorac
• Fabio Luisi, talijanski dirigent
• Giuseppe Mazzini, talijanski pravnik i borac za slobodu
• Eugenio Montale, talijanski pisac
• Rainer Offergeld,njemački političar
• Gian Paolo Oliva, jezuit
• Niccolò Paganini, talijanski violonist i kompozitor
• Fausto Paravidino, kazališni glumac
• Renzo Piano, arhitekt
• Alessandro Profumo, bankar
• Mario Revollo Bravo, bogotski nadbiskup i rimokatolički kardinal
• Michelangelo Rossi, kompozitor
• Sabrina Salerno, talijanska pjevačica
• Emanuel Filbert Savojski, aostski vojvoda i general u Prvom svjetskom ratu
• Camillo Sivori, talijanski kompozitor i violonist
• Ambrosio Spinola, španjolski vojskovođa u Tridesetogodišnjem ratu
• Bernardo Strozzi, talijanski slikar

[uredi] Vanjske poveznice

• Službena stranica
• Fotografije
• Unione Calcio Sampdoria
• Genoa kriketski i nogometni klub
• Glavne gradske atrakcije
• Pogled na grad iz zraka
• Vodič kroz muzeje
• Stranica Lanterne
• Genova na google mapsu
• Lucadea.com - Fotografije

Europski gradovi kulture

1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki ,Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Galicija, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork