Sarajevo

Izvor: Wikipedija

Panorama Sarajeva

Sarajevo je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine. Nalazi se na rijeci Miljacki, desnom pritoku Bosne, u istočnom dijelu sarajevsko-zeničke kotline. Prema popisu iz 1991. imao je 429.672, a prema procjeni iz 2003. ima 581.000 stanovnika, dok područje metropole grada Sarajeva broji 765.000 stanovnika, uključujući tu sve općine Sarajevskog kantona.

Grad je osnovan krajem 15. stoljeća, nedugo nakon što su osmanlijski osvajači zauzeli Bosnu. Ubrzo je izrastao u važno trgovačko središte i jedan od najvećih gradova u regiji. Spaljen je u pohodu princa Eugena Savojskog protiv Osmanskog Carstva 1697. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. Sarajevo se brzo moderniziralo, a doseljavanje iz svih krajeva monarhije pojačalo je kozmopolitski karakter grada.

U Sarajevu su 28. lipnja 1914. ubijeni Austro-ugarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i njegova žena Sophie. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, a taj atentat je bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. U Kraljevini Jugoslaviji Sarajevo je bilo glavni grad Drinske banovine, a u SFRJ Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Poslije Drugog svjetskog rata grad se ubrzano industrijalizirao i širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru.

Sarajevo je 1984. bilo domaćin XIV. Zimskih Olimpijskih igara, za koje se smatra da su bile najbolje organizirane do tada.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, područje Grada Sarajeva u cjelini, pet gradskih općina: Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad, te pet prigradskih općina: Hadžići, Ilijaš, Pale, Trnovo i Vogošća, imalo je 527.049 stanovnika.

Nacionalni sastav:

Muslimani - Bošnjaci - 259.470 (49,23%)
Srbi - 157.143 (29,81%)
Hrvati - 34.873 (6,61%)
Jugoslaveni - 56.470 (10,71%)
ostali - 19.093 (3,64%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 359.452

Muslimani - 161.088 (44,81%)
Srbi - 130.138 (36,20%)
Hrvati - 41.354 (11,50%)
Jugoslaveni - 13.551 (3,76%)
ostali - 13.321 (3,73%)

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Sarajevo je bilo pod opsadom srpskih snaga. Ranjeno je oko 50.000 ljudi, a oko 12.000 ih je poginulo. Ratna zbivanja izmijenila su sastav stanovništva u gradu pa u njemu danas živi više Bošnjaka (77%), a manje Srba (12%) nego prije rata.

[uredi] Vanjske poveznice

Službene stranice Grada Sarajeva

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine Republika Srpska \| Federacija Bosne i Hercegovine Federalni distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko Županije Federacije Bosne i Hercegovine Bosansko-podrinjska \| Hercegbosanska \| Hercegovačko-neretvanska \| Posavska \| Sarajevska \| Srednjobosanska \| Tuzlanska \| Unsko-sanska \| Zapadnohercegovačka \| Zeničko-dobojska Službeni gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka \| Istočno Sarajevo \| Mostar \| Sarajevo Općine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bihać • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gornji Vakuf-Uskoplje • Gračanica • Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo • Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Mostar • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Široki Brijeg • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Tuzla • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Zenica • Žepče • Živinice Republika Srpska Grad Banja Luka • Berkovići • Bijeljina • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Doboj • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Skender Vakuf / Kneževo • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Petrovo • Prijedor • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf / Kneževo • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trebinje • Trnovo • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje • Zvornik