Bihać

Izvor: Wikipedija

Bihać

Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Unsko-sanska
Sjedište	Bihać
Načelnik	Hamdija Lipovača
Površina	900 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	60.707 67,5/km²

Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te upravni centar Unsko-sanske županije. Površina općine je oko 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km², da bi, po zaključenju Dejtonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema zvaničnim podacima, broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima 5 Uprava 6 Povijest 6.1 O imenu i podrijetlu grada Bihać 6.2 Bihać u razdoblju otomanske okupacije 6.3 Popis bihaćkih načelnika 6.4 Popis bihaćkih kapitana od 16. do 19. stoljeća 6.5 Bihać u razdoblju Austro-ugarske okupacije 6.6 Bihać u Kraljevini Jugoslaviji 6.7 Bihać u Drugom svjetskom ratu 6.8 Bihać u FNRJ (SFRJ) 6.9 Suvremeni Bihać 7 Gospodarstvo 8 Slavni ljudi 9 Spomenici i znamenitosti 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 46.737 (66,07%)
• Srbi - 12.689 (17,93%)
• Hrvati - 5.580 (7,88%)
• Jugoslaveni - 4.356 (6,15%)
• ostali - 1.370 (1,97%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 58.185

• Muslimani - 37.325 (64,14%)
• Srbi - 12.096 (20,78%)
• Hrvati - 6.824 (11,72%)
• Jugoslaveni - 1.133 (1,94%)
• ostali - 807 (1,42%)

[uredi] Naseljena mjesta

Bajrići, Baljevac, Bihać, Brekovica, Bugar, Ćukovi, Doljani, Donja Gata, Dubovsko, Gorjevac, Grabež, Grmuša, Hrgar, Izačić, Jankovac, Jezero, Kalati, Klisa, Klokot, Kula, Kulen Vakuf, Lipa, Lohovo, Lohovska Brda, Mala Peća, Mali Skočaj, Međudražje, Muslići, Orašac, Ostrovica, Papari, Praščijak, Pritoka, Prnjavor, Račić, Rajinovci, Ripač, Spahići, Srbljani, Teočak, Turija, Velika Gata, Veliki Skočaj, Veliki Stjenjani, Vikići, Vrsta, Zavalje , Zlopoljac i Žegar.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Bihać u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Bajrići - uk.844, Bošnjaci - 761, Srbi - 72, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 5, ostali - 4
• Baljevac - uk.0 (nema stanovnika)
• Bihać - uk.45.553, Bošnjaci - 27.418, Srbi - 8.218, Hrvati - 4.805, Jugoslaveni - 4.020, ostali - 1.092
• Brekovica - uk.1.833, Bošnjaci - 1.779, Srbi - 1, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 4, ostali - 48
• Bugar - uk.186, Srbi - 104, Bošnjaci - 71, Hrvati - 10, ostali - 1
• Ćukovi - uk.462, Bošnjaci - 456, Hrvati - 2, Srbi - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
• Doljani - uk.154, Srbi - 154
• Donja Gata - uk.198, Srbi - 197, Bošnjaci - 1
• Dubovsko - uk.54, Srbi - 47, Hrvati - 5, Jugoslaveni - 2
• Gorjevac - uk.103, Srbi - 102, Jugoslaveni - 1
• Grabež - uk.7, Srbi - 7
• Grmuša - uk.304, Srbi - 288, Bošnjaci - 3, Jugoslaveni - 4, ostali - 9
• Hrgar - uk.81, Srbi - 81
• Izačić - uk.1.215, Bošnjaci - 1.189, Srbi - 7, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 7, ostali - 10
• Jankovac - uk.15, Srbi - 15
• Jezero - uk.568, Bošnjaci - 560, Srbi - 2, ostali - 6
• Kalati - uk.52, Srbi - 49, Jugoslaveni - 2, ostali - 1
• Klisa - uk.557, Bošnjaci - 541, Srbi - 5, Jugoslaveni - 7, ostali - 4
• Klokot - uk.705, Bošnjaci - 703, ostali - 2
• Kula - uk.537, Bošnjaci - 496, Srbi - 32, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 7
• Kulen Vakuf - uk.1.063, Bošnjaci - 770, Srbi - 182, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 99, ostali - 9
• Lipa - uk.72, Srbi - 68, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
• Lohovo - uk.706, Srbi - 640, Bošnjaci - 33, Hrvati - 13, Jugoslaveni - 19, ostali - 1
• Lohovska Brda - uk.0 (nema stanovnika)
• Mala Peća - uk.498, Bošnjaci - 484, Hrvati - 13, Srbi - 1
• Mali Skočaj - uk.89, Hrvati - 89
• Međudražje - uk.104, Hrvati - 103, Bošnjaci - 1
• Muslići - uk.500, Bošnjaci - 418, Srbi - 71, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 5, ostali - 3
• Orašac - uk.2.574, Bošnjaci - 2.498, Srbi - 49, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 11, ostali - 15
• Ostrovica - uk.162, Bošnjaci - 140, Srbi - 22
• Papari - uk.588, Bošnjaci - 485, Srbi - 99, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 3
• Praščijak - uk.101, Srbi - 98, Jugoslaveni - 3
• Pritoka - uk.839, Srbi - 759, Bošnjaci - 31, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 37, ostali - 8
• Prnjavor - uk.348, Bošnjaci - 344, Hrvati - 1, ostali - 3
• Račić - uk.286, Srbi - 274, Hrvati - 4, Jugoslaveni - 8
• Rajinovci - uk.216, Srbi - 205, Jugoslaveni - 9, ostali - 2
• Ripač - uk.1.724, Bošnjaci - 1.297, Srbi - 339, Hrvati - 12, Jugoslaveni - 70, ostali - 6
• Spahići - uk.666, Bošnjaci - 611, ostali - 55
• Srbljani - uk.1.292, Bošnjaci - 1.271, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 14, ostali - 6
• Teočak - uk.92, Srbi - 91, Jugoslaveni - 1
• Turija - uk.2.118, Bošnjaci - 1.975, Srbi - 71, Jugoslaveni - 2, ostali - 70
• Velika Gata - uk.1.382, Bošnjaci - 1.314, Srbi - 58, Hrvati - 2, Jugoslaveni - 5, ostali - 3
• Veliki Skočaj - uk.323, Hrvati - 316, Srbi - 3, Jugoslaveni - 2, ostali - 2
• Veliki Stjenjani - uk.57, Srbi - 56, Bošnjaci - 1
• Vikići - uk.1.101, Bošnjaci - 1.079, Srbi - 18, Hrvati - 1, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
• Vrsta - uk.0 (nema stanovnika)
• Zavalje - uk.198, Hrvati - 183, Srbi - 7, Jugoslaveni - 6, ostali - 2
• Zlopoljac - uk.205, Srbi - 196, Bošnjaci - 7, ostali - 2

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

[uredi] O imenu i podrijetlu grada Bihać

Etimologija imena grada Bihaća je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro. Budući da se na području bihaćkog kraja susreće i isprepliće više starodrevnih hrvatskih župa na različitim razinama društvenog, političkog, vojnog, gospodarskog i crkvenog života (psetska,zagrebačka, unska, unačka, lapačka, nebljuška, humska, brinjska, drežnička) bihaćko područje zauzima središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako Pset ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bišće.

U isto vrijeme je i rijeka Una koja tuda protječe "poglavita rijeka u Hrvatskoj" (principalissimo fiume di Croazia..-Theiner: Monum. Slavorum merid. Knj. II., str. 75.), ni Sava, ni Neretva, ni Dunav, ni Kupa, ni Krka, ni Vrbas, već Una, jer prolazi kroz središte Kraljevine Hrvatske. Kako se za župu Pset zna da je bila središnja u svakom smislu župa u Hrvatskoj, onda je vrlo vjerojatno da je ondje stolujući hrvatski kralj imao svoje posjede ili bišća. Tradicija će se nastaviti, jer će u Bihaću u Srednjem vijeku više puta zasjedati hrvatski Sabor, a i sam grad će tridesetak godina biti držan jednim od stolnih gradova. U njemu su se sustjecale čak tri hrvatske biskupije: Zagrebačka, Senjsko-modruška i Kninska te više dijeceza.

Bihać tvrdi grad AD MDXC	Bihaćka povelja AD MCCLXXII	Peċat i grb Bihaća iz XVI.st.	Srednjovjekovni Bišćani:Slaveni, Bošnjaci ili Hrvati?
Srednjovjekovni Bišćani:Slaveni, Bošnjaci ili Hrvati?

[uredi] Bihać u razdoblju otomanske okupacije

[uredi] Popis bihaćkih načelnika

(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)

[uredi] Popis bihaćkih kapitana od 16. do 19. stoljeća

• Jakov Ravnikar
• Erazmo Turn
• Petar Keglević
• Bartol Ravnikar
• Martin Gal
• Vilim Šnicenbaum
• Juraj Zauer
• Juraj od Zobelsberga
• Mihajlo Špalatin
• Juraj Kronšal
• Adam Šramf
• Danilo Lozer
• Fridrik od Višnje Gore
• Sebastijan Lamberg
• Benko Krajner
• Juraj Paner
• Franjo Resel
• Danilo Obričan
• Ladislav More
• Jakov Prank
• Franjo Horner
• Tomo Dornberg
• Murad-aga
• Derviš-aga Hadugarić
• Duralija
• Idriz-beg
• Mustaj-beg Hasumović (Lipovača?)
• Osman-aga Poprženović
• Mustaj-beg Badnjević
• Tatar Mustaj-beg Idris Kapitanović
• Salih-paša Kulinović
• Ahmet-beg
• Idrasović
• Afmet-beg Jusufbegović
• Ibrahim-paša
• Hasan-beg Ibrahimpašić
• Mehmed-beg Bišćević
• Jakub-beg
• Hilmi
• Husein ef. Karabegović

[uredi] Bihać u razdoblju Austro-ugarske okupacije

[uredi] Bihać u Kraljevini Jugoslaviji

[uredi] Bihać u Drugom svjetskom ratu

[uredi] Bihać u FNRJ (SFRJ)

[uredi] Suvremeni Bihać

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Slavni ljudi

• Juraj Križanić, hrvatski pisac i političar, otac panslavizma u XVII. st.
• Milan Katičić, advokat i Zastupnik u bosanskom saboru
• Luka Marjanović, pravnik, etnograf, Profesor, Dekan i Rektor Zagrebačkog sveučilišta
• Natko Katičić, hrvatski akademik
• Vladimir Dvorniković, filozofski pisac i etnopsiholog
• Oskar Davičo, književnik
• Tvrtko Čubelić, hrvatski povjesničar književnosti i folklorist
• Enver Krupić, slikar
• Franja Džal, ratni pilot-zračni as
• Ferid Džanić, vođa pobune hrvatskih vojnika u Villefranche-de-Rouergue, 17. rujna 1943.
• Petar Šimić, admiral JRM
• Zvonimir Diklić, sveučilišni profesor, pisac udžbenika, urednik u Školskoj knjizi
• Jasna Diklić, dramska umjetnica
• Dževad Hozo, grafičar svjetskog ugleda, akademik
• Tomislav Dretar, književnik
• Renata Dretar, Hrvatica - Madame Loyal u Grand cirque de l'Europe de l'Est
• Zdravko Dizdar, povjesničar
• Irfan Ljubijankić, otorinolaringolog i ministar vanjskih poslova BiH
• Vlado Šantić, Zapovjednik Bihaćkog HVO-a (1993-1995)
• Husein Dervišević, književnik
• Sadko Hadžihasanović, slikar
• Alen Islamović, pop-rok pjevač, solist u Bijelom dugmetu
• Hrvoje Jurić, pjesnik, filozofski pisac, urednik SCOPUSa, prevoditelj
• Tomislav Tomić, pjesnik, pripovjedač, urednik revije za djecu "Cvrčak"
• Arif Semanić, pjesnik
• Aladin Saracevic , arhitekt

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Entiteti Bosne i Hercegovine Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine   Federalni distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko Županije Federacije Bosne i Hercegovine Bosansko-podrinjska | Hercegbosanska | Hercegovačko-neretvanska | Posavska | Sarajevska | Srednjobosanska | Tuzlanska | Unsko-sanska | Zapadnohercegovačka | Zeničko-dobojska Službeni gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka | Istočno Sarajevo | Mostar | Sarajevo Općine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bihać • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gornji Vakuf-Uskoplje • Gračanica • Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo • Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Mostar • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Široki Brijeg • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Tuzla • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Zenica • Žepče • Živinice Republika Srpska Grad Banja Luka • Berkovići • Bijeljina • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Doboj • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Skender Vakuf / Kneževo • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Petrovo • Prijedor • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf / Kneževo • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trebinje • Trnovo • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje • Zvornik