Mostar
Izvor: Wikipedija
|
||
 |
||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska | |
| Sjedište | Mostar | |
| Načelnik | Ljubo Bešlić | |
| Površina | 95,86 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
126.628 (1991.) ?/km² |
|
Mostar je najveći grad u Hercegovini, smješten na obalama rijeke Neretve, i upravno sjedište Hercegovačko-Neretvanske županije. Prema popisu iz 2003. imao je 105.448 stanovnika. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. U njemu se nalazi Stari most, koji se ubraja u spomenike pod UNESCO-vom zaštitom.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Koordinate: 43° 20' 23 sjeverno, 17° 49' 20 istočno
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 43.856 (34,63%)
- Hrvati - 43.037 (33,98%)
- Srbi - 23.846 (18,83%)
- Jugoslaveni - 12.768 (10,08%)
- ostali - 3.121 (2,48%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 89.580
- Muslimani - 33.645 (37,55%)
- Hrvati - 32.782 (36,59%)
- Srbi - 19.076 (21,29%)
- Jugoslaveni - 2.329 (2,59%)
- ostali - 1.748 (1,98%)
[uredi] Naseljena mjesta
Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrc, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena, Kokorina, Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Laksevine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Zijemlje, Željuša i Žitomislići.
Grad Mostar (1991.)
ukupno: 75.865
- Muslimani - 25.929 (34,17)
- Hrvati - 21.795 (28,72)
- Srbi - 14.142 (18,64)
- Jugoslaveni - 11.555 (15,23)
- ostali - 2.444 (3,24)
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom se dobu razvija i trgovina s okolnim središtima.
Za vrijeme rimske uprave područje su naseljavala ilirska plemena, a administrativno je pripadao dalmatinskoj provinciji. U to doba nastaju i ceste u dolini Neretve. Bazilika iz IV. - VI. stoljeća u Cimu (danas dio Mostara) vjerojatno je bila sjedište biskupije Sarsenterum, koja se nalazila na području današnje Hercegovine.
[uredi] Srednji vijek
Novo razdoblje nastaje padom Carstva i doseljenjem Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlast Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tijekom XIV. - XV. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov hercega (odatle i naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Cimski grad, a na lijevoj Nebojša. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi).
Ime Mostar prvi se put pojavljuje u turskome popisu stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća Dubrovačke Republike 1474.
[uredi] Osmansko razdoblje
Osmansko osvajanje Mostara dogodilo se vjerojatno 1468. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko Neretve početkom XVI. stoljeća postao sjedištem hercegovačkoga sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim, odluka kojoj je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.
U XVI. i XVII. stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima - mahalama, i trgovačkom četvrti - čaršijom. Tijekom XVIII. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja (Austrija, Italija, Rusija, Velika Britanija i Francuska). Prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862.
[uredi] Austrijsko razdoblje
[uredi] Kraljevina SHS/Jugoslavija
[uredi] Drugi svjetski rat
[uredi] Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
[uredi] Rat u Bosni i Hercegovini
Tijekom rata 1992.-1995. Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao. Bio je glavni grad Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kasnije Hrvatske republike Herceg-Bosne. Tijekom Hrvatsko-bošnjačkog sukoba HVO i ABiH su svakodnevno pucali na istočni i zapadni dio grada. Tijekom toga srušen je Stari most, jedan od spomenika pod zaštitom UNESCO-a.
[uredi] Gospodarstvo
Mostar je gospodarsko središte Hercegovine. Najjača bosansko-hercegovačka tvrtka, mostarski "Aluminij", je u Mostaru. Tvrtka posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su Daimler Chrysler i PSA. Tvrtku drže Hrvati, a značajni udjel u njoj ima i Republika Hrvatska.
[uredi] Slavni ljudi
- Džemal Bijedić, političar, bliski suradnik Josipa Broza Tita
- Aleksa Šantić, pjesnik
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
- Centar za kulturu "Mostar"
- Dom kulture "herceg Stjepan Kosača"
- Omladinski kulturni centar "Abrašević"
- Muzički centar "Pavarotti-Mostar"
- Arhiv Hercegovine(danas kantonalni arhiv)
- Muzej Hercegovine
- Gradska biblioteka "herceg Stjepan Kosača"
- Dječja biblioteka
- Gradska biblioteka "Luka"
- Narodno pozorište u Mostaru
- Hrvatsko narodno pozorište "HNK-Mostar"
- Kuća Alekse Šantića
- Gradski hor Mostar
- Najpoznatiji kulturni događaji u gradu su festivali "Mostarsko ljeto", gdje se ističu "Šantićeve večeri poezije", te "Mostarski ljetni festival".
- "Mostarsko proljeće" je značajna kulturna manifestacija, koju organizira Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tijekom proljeća i ljeta.
[uredi] Sport
Najpopularniji sport u Mostaru je nogomet.
Mostar ima 2 poznatija nogometna kluba:
- FK Velež - 1922.-1941. , obnovljen rad 1945.-1992. , obnovljen rad 1995.
- HŠK Zrinjski, osnovan 1905. godine, imao je zabranu rada od 1945. godine do 1992. godine, prvak BiH u sezoni 2004./2005..
Tu je još nekoliko manjih klubova (Branitelj, Lokomotiva).
Pored nogometa u Mostaru najpoznatiji je ekstremni sport skokovi sa Starog mosta u Neretvu. Natjecanje u skokovima sa mosta se organiziraju tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom "Ikari", a skokove organizira Klub skakača u rijeku Neretvu "Mostari". Do 2005. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo preko 460 puta. Važnost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obvezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu: Mostar treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
