Madrid
Izvor: Wikipedija
Madrid je glavni grad Španjolske. Grad Madrid ima 3,155,359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005 g, dok regija istog imena broji 5,964,143.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisni položaj
Smješten u središtu Španjolske na koordinatama 40°25'N, 3°45'W, na 667 m. nadmorske visine.
[uredi] Povijest
Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća (između 860. i 880. godine), podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača. Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za yihad, sveti rat.
Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana.
Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.
U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske. Iza smrti Karla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljači 1701. godine. Prvi vladar iz dinastije je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV. Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga sa prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.
Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28. ožujka 1939 godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.
U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja. Nakon mračnih 50-ih godina XX. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doživljava demografsku eksploziju. Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad. Nakon Francove smrti 1975 godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.
[uredi] Administracija i politika
[uredi] Ekonomija
[uredi] Javni prijevoz
[uredi] Demografija
[uredi] Kultura i sport
[uredi] Kultura
- Kazališta
- Galerije i Muzeji
- Museo Nacional del Prado
- Museo Tyssen-Bornemisza
- Museo Nacional Reina Sofía
- Museo Arqueológico Nacional
[uredi] Sport
- Košarka
- Nogomet
- Real Madrid
- Atletico Madrid
- Getafe C.F.
- Rukomet
- Vaterpolo
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Fakulteti
[uredi] Znamenitosti
- La puerta del Sol
- La Plaza de Oriente
- La Plaza Mayor
- La Plaza de España
- La Plaza de Colón
- El Paseo del Prado
- La Plaza de Santa Ana
[uredi] Korisne informacije
[uredi] Vanjske poveznice
Stranica Gradskog poglavarstva - Javni prijevoz [1]
Digitalni vodič [2]
| Europski gradovi kulture | |
|---|---|
| 1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki ,Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Galicija, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork | |
[uredi] Povezani članci
Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.
Nedovršeni članak o gradu: Madrid treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
