Berlin

Izvor: Wikipedija

BERLIN

Zastava
Grb	Položaj Berlina u Njemačkoj
Opće informacije
Površina:	891.82 km²
Stanovništvo:	3.398.205 (2006)
Gustoća naseljenosti:	3810 stanovnika/km²
Nezaposlenost:	17% (Listopad 2004.)
Nadmorska visina:	34 - 115 m nadmorske visine
Poštanski broj:	od 10001 do 14199
Pozivni telefonski broj :	+49(30)
Geografska širina i dužina:	52° 31′ sjeverno, 13° 24′ istočno
Oznaka registarske tablice:	B
ISO 3166-2:	DE-BE
Politika
Administrativna podjela:	12 okruga
Gradonačelnik:	Klaus Wowereit (SPD)
Vladajuće političke stranke:	SPD i PDS
Mjesta u Bundesratu:	4
Internet prezentacija:	www.berlin.de

Berlin je najveći i glavni grad Njemačke sa 3.392.026 stanovnika. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4.5 milijuna. Berlin je drugi po redu najveći grad Europske unije poslije Londona. Od 1949. do 1990. bio je podjeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.

Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Berlin je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina, i sa svih strana je okružen pokrajinom Brandenburg.

Sadržaj 1 Politika Berlina 1.1 Država 1.2 Gradske općine 2 Povijest 2.1 Prvi doseljenici 3 Berlin i Kölln 3.1 Pruska 3.2 Weimarska Republika i Treći Reich 3.3 Podjeljeni grad 3.4 Ponovno ujedinjenje 4 Turističke atrakcije 4.1 Povijesne građevine u centru grada 4.2 Vidikovci 5 Obrazovanje i znanost 5.1 Sveučilišta 5.2 Sveučilišta primjenjenih znanosti 5.3 Zoološki vrtovi 6 Kultura 6.1 Muzeji 6.2 Kazališta 6.3 Opere 6.4 Klubovi 7 Promet 7.1 Javni gradski promet 7.2 Željeznički kolodvori 7.3 Zračne luke 7.4 Luke 8 Organizacije sportskih manifestacija 9 Vanjske poveznice

[uredi] Politika Berlina

[uredi] Država

Berlin je postao savezna pokrajina danom njemačkog reujedinjenja 3. listopada 1990. godine, i jedna je od tri savezne pokrajine u Njemačkoj koja je ujedno i grad (uz Hamburga i Bremen).

Bivši Zapadni Berlin, je bio savezna pokrajina od osnivanja Zapadne Njemačke , ali je bio oslonjen na zapadne vojne saveznika, i nije bio tehnički dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je bio glavni grad Istočne Njemačke od 1949. do 1990. godine, što je bilo protivno dogovoru četiri najveće sile.

Berlinom upravlja Senat Berlina, koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora, koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Gradski i državni parlament se naziva Abgeordnetenhaus ili kuća predstavnika građana.

[uredi] Gradske općine

Berlin je podjeljen na 12 općina.

Svaka svaka općina ima vladu (Bezirksamt), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.

[uredi] Povijest

[uredi] Prvi doseljenici

Oko 720. godine dva slavenska plemena, naselila su berlinsko područje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel, s njihovim glavnom naseobinom Brenaborom, kasnije nazvanim kao grad Brandeburg. Bliže rijeci Šprevi (njem. Spree), u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Šprevani.

Heveleri su osnovali drugo mjesto pored rijeke Havele oko 750.. Ono je tada bilo najbliže današnjem Berlinu, i zvalo se Spandow (današnji Spandau). Spandau i Köpenick, zaštićeni zidinama oko 825., su bila glavna naselja sve do 11. stoljeća.

[uredi] Berlin i Kölln

Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, koji je osnovan u 12. stoljeću. Grad se sastojao od dva naselja, Berlina i Köllna, na obije strane rijeke Spree, u današnjem okrugu Mitte. Kölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Nažalost, gradski centar izgorio je 1830. godine, kada je uništeno veliki broj spisa iz tadašnjeg vremena.

Oba naselja su formirala trgovačku uniju 1307. godine, i participirala u Hanseu. Njihovo jedinstvo trajalo je oko 400 godina, sve dok se Kölln i Berlin nisu ujedinili pod imenom Berlin 1709. godine, uključujući i prigradska naselja Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt.

[uredi] Pruska

18. siječnja 1701. godine, Frederik III. je okrunjen kao Kralj Frederik I od Pruske, koji je Berlin proglasio za glavni grad Pruske.

1709. godine, Berlin-Kölln se zajedno s prije navedenim naseljima ujedinio pod imenom Berlin sa 60.000 stanovnika.

[uredi] Weimarska Republika i Treći Reich

Broj stanovnika Berlina nije napredovao tijekom 19. stoljeća, naročito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva (1871). Bio je glavni grad Njemačke Weimarske Republike i kada je Njemačka bila nacistička. Tijekom ovog perioda, Adolf Hitler je imao velike planove za transformaciju Berlina, radi izrazite mržnje prema ovom gradu.

Na mjestu gdje se Reichstag danas nalazi, planirana je izgradnja Velike Dvorane koja bi bila 250m visoka i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. U nju bi moglo stati 170.000 ljudi, a oni koji su je planirali, govorili su da bi se iz nje moglo upravljati oblacima i kišom. Planirana je Avenija Pobjede široka 23 metara a dugačka 56 km. Na drugom kraju, trebala se izgraditi nova željeznička stanica, a pored nje zračna luka Tempelhof.

Danas je samo nekoliko građevina preostalo iz nacističkog razdoblja: međunarodni aerodrom Tempelhof, Olimpijski Stadion, i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured Reicha je uništen od strane Sovjeta, a ostaci su poslužili u izgradnji Sovjetskog memorijalnog centara u Treptauer parku u Berlinu.

[uredi] Podjeljeni grad

Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio unišen 70% zahvaljujući savezničim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.

Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.

[uredi] Ponovno ujedinjenje

Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija su se u Berlin preselili 1997./1998.

[uredi] Turističke atrakcije

[uredi] Povijesne građevine u centru grada

[uredi] Vidikovci

• Berlinski televizijski toranj - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 104 metara, može se vidjeti cijeli grad.

[uredi] Obrazovanje i znanost

[uredi] Sveučilišta

• Slobodni berlinsko sveučilište [1]
• Humboldt-Universität zu Berlin [2]
• Tehničko sveučilište u Berlinu [3]
• Charité [4] (Medicinski fakultet)
• Universität der Künste [5]

[uredi] Sveučilišta primjenjenih znanosti

• Alice-Salomon-Fachhochschule für Sozialarbeit/-pädagogik [6]
• Evangelische Fachhochschule [7]
• Katholische Fachhochschule [8]
• Fachhochschule für Technik und Wirtschaft [9]
• Fachhochschule für Wirtschaft [10]
• Hochschule für Musik Hanns Eisler [11]
• Technische Fachhochschule [12]

[uredi] Zoološki vrtovi

• Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada
• Tierpark Friedrichsfelde – , osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu.

[uredi] Kultura

[uredi] Muzeji

• Muzejski otok zajedno sa Starim muzejom, Muzejom Pergamon i Starom nacionalnom galerijom
• Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu
• Muzej pošte i telekomunikacija
• Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea
• Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [13]
• Židovski muzej u Berlinu
• Hamburški kolodvor
• Muzej europske kulture
• Berlinska državna galerija [14]
• Muzej Bauhaus [15]
• Muzej Bröhan [16]
• Njemački muzejGuggenheim [17]
• Njemački muzej filma [18] itd.

[uredi] Kazališta

• Schaubühne [19]
• Narodna pozornica [20]
• Njemačko kazalište [21]
• Berlinski ansambl [22]
• Kazalište Zapada [23]
• Grips-Theater]]
• Kazalište na Potsdamskom trgu [24]
• Kazalište Maxima Gorkog [25]
• Renesansno kazalište

[uredi] Opere

• Njemačka opera
• Državna opera Pod lipama (Unter den Linden)
• Komische Oper

[uredi] Klubovi

• 2BE Club
• Arena
• Bastard (Prater)
• Big Eden
• Icon
• K-17 K17.de
• Kalkscheune kalkscheune.de
• Kato
• Kinzo
• Knaack Club knaack-berlin.de
• Magnet magnet-club.de
• Maria am Ostbahnhof clubmaria.de
• Matrix
• Polar.tv
• Sage Club sage-club.de
• SO36
• Soda Club at Kulturbrauerei
• Steinhaus steinhaus-berlin.de
• Sternradio
• Tresor
• Watergate water-gate.de
• WMF (Café Moskau) wmfclub.de
• 90°

[uredi] Promet

[uredi] Javni gradski promet

• U-Bahn – podzemna željeznica
• S-Bahn - nadzemna željeznica

• Tram/Straßenbahn, tramvajski sistem. Naročito rasprostranjen u istočnom dijelu
• Autobusni promet
• Trajekti
• U sva prijevozna sredstva javnog gradskog prometa se može ući jednom kartom

[uredi] Željeznički kolodvori

• Berlinski glavni kolodvor
• Kolodvor Berlin-Charlottenburg
• Kolodvor ZOO (Berlin Zoologischer Garten)
• Kolodvor Berlin-Friedrichstraße
• Kolodvor Berlin-Alexanderplatz
• Istočni kolodvor
• Kolodvor Westkreuz
• Kolodvor Ostkreuz
• Kolodvor Spandau
• Kolodvor Schönenfeld

[uredi] Zračne luke

• Schönefeld međunarodna zračna luka (SXF), biti će proširena i preimenovana u Berlin Brandenburg međunarodna zračna luka (BBI) 2007. godine
• Tegel međunarodna zračna luka (TXL), biti će zatvorena kad se BBI stavi u funkciju (2007. godine)
• Tempelhof međunarodni zračna luka (THF), biti će zatvorena 2006. godine
• Internet stranica berlinskih zračnih luka

[uredi] Luke

• Westhafen (Zapadna luka) – najveća luka u Berlinu 173000 kvadratnih metara, za pšenicu i teška dobra.
• Südhafen (Južna luka) – površine od oko 103000 metara kvadratnih, za pšenicu i teška dobra.
• Berlin Osthafen (Istočna luka) – površine 57500 metara kvadratnih, i dalje u upotrebi, ali je dio pod rekonstrukcijom.
• Hafen Berlin Neukölln (Luka Neukölln) – sa samo 19000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale.

[uredi] Organizacije sportskih manifestacija

• Berlin je bio domaćin Ljetnih Olimpijskih igara 1936. godine.

• Berlin sudjeluje u organizaciji Svjetskog prventstva u nogometu 2006.

• Berlin će 2009. biti domaćin svjetskog prventstva u atletici.

[uredi] Vanjske poveznice

• Službena internet prezentacija Berlina
• Alt-Berlin Arhiva povijesnih karata Berlina, od 1738. do danas.
• Statistika Berlina
• Panorame Berlina – Panoramski pogledi na znamenitosti Berlina
• Berlinski umjetnici
• Slike Berlina od 1989. do 1999.

Europski gradovi kulture

1985. - Atena | 1986. - Firenca | 1987. - Amsterdam | 1988. - Zapadni Berlin | 1989. - Pariz | 1990. - Glasgow | 1991. - Dublin | 1992. - Madrid | 1993. - Antwerpen | 1994. - Lisabon | 1995. - Luxembourg | 1996. - Kopenhagen | 1997. - Solun | 1998. - Stockholm | 1999. - Weimar | 2000. - Reykjavik, Bergen, Helsinki ,Bruxelles, Prag, Krakow, Santiago de Compostela, Galicija, Avignon, Bologna | 2001. - Rotterdam | 2002. - Bruges, Salamanca | 2003. - Graz | 2004. - Genova | 2005. - Cork