Oman
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: Nashid as-Salaam as-Sultani | |||||
Službeni jezik: | arapski | ||||
Glavni grad: | Muscat | ||||
Sultan: | Qaboos bin Said Al Said | ||||
Predsjednik Vlade: | Qaboos bin Said Al Said | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
82. po veličini 309.500 km² 0% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
135. po veličini 2.622.198 12,3/km² |
||||
Neovisnost: | Od Portugala 1650. | ||||
Valuta: | omanski rial (1000 baisa) | ||||
Vremenska zona: | UTC +4 | ||||
Internetski nastavak: | .om | ||||
Pozivni broj: | +968 | ||||
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev.
[uredi] Povijest
Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su istjerani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.
U početku 19. stoljeća Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Baludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji je sultan zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.
[uredi] Stanovništvo
Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte.
[uredi] Gospodarstvo
Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.
|
|
---|---|
Alžir | Bahrain | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen | Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Maroko | Mauritanija | Oman | Palestina | Saudijska Arabija | Somalija | Ujedinjeni Arapski Emirati | Sudan | Sirija | Tunis |
Uredi | Države u Aziji | |
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan | Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mianmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
Nedovršeni članak Oman koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.