Afganistan

Izvor: Wikipedija

Islamska Republika Afganistan
د افغانستان اسلامي دولت
دولت اسلامی افغانستان
Da Afghanistan Islami Dawlat
Dawlat-e Eslami-e Afghanestan


(Zastava)	(Grb)

Geslo:

Himna: Sououd-e-Melli

Službeni jezik:

perzijski (u Afganistanu dari) i paštu

Glavni grad:

Kabul

Predsjednik:

Hamid Karzai

Predsjednik Vlade:

Hamid Karzai

Površina:
- ukupno:
- % vode:

40. po veličini
647.500 km²
0%

Stanovništvo:
- ukupno (2002.):
- Gustoća:

38. po veličini
28.717.213
43/km²

Neovisnost:

Od Ujedinjenog Kraljevstva
1919.

Valuta:

afghani (100 pula)

Vremenska zona:

UTC +4:30

Internetski nastavak:

.af

Pozivni broj:

Afganistan (službeni naziv Islamska Republika Afganistan) je država u središnjoj Aziji. Na zapadu graniči s Iranom, na sjeveru s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Tadžikistanom, na krajnjem istoku s Kinom, na istoku i jugu s Pakistanom. Afganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.

[uredi] Povijest

U doba velikih kolonijalnih sila(18.i19.st.), na području Azije Afganistan je bio tampon zona između utjecaja Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva.

1979. Sovjetski Savez pokreće invaziju Afganistana nakon sukoba koji su započeli državnim udarom najprije Sardara Mohammeda Daouda a kasnije komunističke Demokratske Narodne Stranke Afganistana. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada Mudžahedina (treniranih od strane SAD) te gubitka od oko 15 000 vojnika, Sovjetski se Savez povlači deset godina kasnije, 1989. (više na sovjetska invazija Afganistana).

Nakon sovjetskog povlačenja Mudžahedini ruše s vlasti afganistanskog komunističkog predsjednika Nadžibulaha i osvajaju Kabul. Uz kompromis, vođe mudžahedina, Uzbek Abdul Rashid Dostum i Tadžik Ahmad Shah Massoud postavljaju Burhanuddin Rabbanija kao predsjednika 1993.

1994. pojavljuju se Talibani, dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identificira kao vjerske učenike. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susjednog Pakistana u smjeru Kabula i time afganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspjehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje krutog islamskog zakona u zemlji. Uz pomoć sukoba između samih bivših protu-sovjetskih mudžahedina, Talibani osvajaju u rujnu 1996. Kabul. Rabbani, Massoud i Dostum povlače se na sjever u tzv. Sjeverni savez, protutalibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom talibanske ofenzive, ovom je savezu krajem 90-tih ostao samo mali, sjeverni dio Afganistana.

Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom kontrolom. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene oblačiti burke te im je zabranjeno pohađati školu. Nerijetka je i smrtna kazna. 1998. nakon terorističkih napada na američka veleposlanstva u Africi, SAD napada nekoliko kampova za obuku terorista al-Qaide u Afganistanu krstarećim projektilima. Naime, talibanski režim pružao je utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njezinom čelniku Osama bin Ladenu.

9. rujna 2001. protalibanski bombaši samoubojice ubijaju vođu Sjeverne Alijanse Ahmada Shah Massouda, dok se dva dana kasnije događaju Napadi 11. rujna.

Sjedinjene Američke Države 7. listopada 2001. kao odgovor na terorističke napade od 11. rujna pokreću tzv. Rat protiv terorizma zračnim udarima na ciljeve talibanskog režima i logore za obuku al-Qaide, globalne terorističke mreže Osame bin Ladena. Uz pomoć oporbene Sjeverne Alijanse uspjele su srušiti talibanski režim i istjerati većinu terorista iz zemlje. Preživjeli Talibani i teroristi bježe u planine na jugu zemlje i pokreću tihi gerilski rat.

Nakon talibanskog povlačenja u gerilu država dolazi pod okupaciju SAD-a i međunarodnih snaga ISAF-a. Članovi Sjeverne Alijanse ulaze u novu afganistansku vojsku te izabire se novi predsjednik, Hamid Karzai.

[uredi] Promet

Riječne luke Shir Khan i Kheyrabad su od značaja za međunarodni promet.

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Afganistan

[uredi] Vanjske poveznice

Službena stranica

Uredi	Države u Aziji
Afganistan \| Armenija \| Azerbejdžan \| Bahrein \| Bangladeš \| Brunej \| Butan \| Egipat \| Filipini \| Gruzija \| Indija \| Indonezija \| Irak \| Iran \| Istočni Timor \| Izrael \| Japan \| Jemen \| Jordan \| Južna Koreja \| Kambodža \| Katar \| Kazahstan \| Kina \| Kirgistan \| Kuvajt \| Laos \| Libanon \| Maldivi \| Malezija \| Mianmar \| Mongolija \| Nepal \| Oman \| Pakistan \| Rusija \| Saudijska Arabija \| Singapur \| Sirija \| Sjeverna Koreja \| Šri Lanka \| Tadžikistan \| Tajland \| Turkmenistan \| Turska \| Ujedinjeni Arapski Emirati \| Uzbekistan \| Vijetnam Teritoriji: Gorski Karabah \| Pojas Gaze i Zapadna obala \| Tajvan