Armenija

Armenija (armenski Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija je država na južnom Kavkazu. Na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbejdžanom, na jugu s Iranom i azerbejdžanskom eksklavom Nahičevan.

Prije raspada Sovjetskog Saveza je Armeniji po Staljinovoj odluci (iz 1923., kad je bio ministar za narodnosti) pripadala i eksklavica Baškend unutar teritorija Azerbejdžana, dok su Azerbejdžanu pripadale četiri eksklave unutar pokrajine Tavuš i jedna u pokrajini Ararat. Kad se Sovjetski Savez raspao i kad su se pojavile napetosti oko Gorskoga Karabaha, obje su države pripojile te eksklavice svojem teritoriju. Trenutačno su otvorene granice s Gruzijom i Iranom, dok su granice s Turskom i Azerbejdžanom zatvorene. 1991. Armenija je nastala na području bivše Armenske SSR.

[uredi] Legenda i podrijetlo imena

Armenija se na armenskom zove Hajastan, što znači Haikova zemlja. U Svetom pismu je Haik bio Noin prapraunuk. Haik je u 130. godini otišao u Šinar (Babilon) graditi Kulu babilonsku. Zbog njegove "božanske" vanjštine, asirski mu je vladar Bel (poznat i kao Nimrod) rekao da ostane i da će ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod Araratom. Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bitci kod jezera Van (danas u Turskoj) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je živio 400 godina. Od te bitke računa se tradicionalni armenski kalendar.

Ime Armenija, koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti grčki povjesničari po armenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Armenije

Armenija je do 1454. bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani iPerzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milijun Armenaca.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U svibnju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabilo je gospodarstvo obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza neovisnih država.

[uredi] Pokrajine

Glavni članak: Pokrajine Armenije

Država je upravno razdeljena na 11 provinc (ed. marz, mn. marzer):

Aragacotn
Ararat
Armavir
Gegharkunik
Kotajk
Lori
Širak
Sjunik
Tavuš
Vajots Dzor
Erevan

[uredi] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Armenije

Armenija je zemlja bez izlaza na more. Prosječna nadmorska visina je 1370 m i samo 10% zemlje je niže od 1000 m. Najviši vrh je 4090 m visok Aragac (oko 70 km sjeverno od Erevana), dok je najniža nadmorska visina (400 m) u klancu rijeke Debed na sjeveru države kod granice s Gruzijom. Veći dio zemlje čini visoka ravnica s klancima rijeka kao što su Hrazdan, Arpa, Debed, Azat. Planine su na sjeveru i sjeveroistoku države, gdje je lanac Mali Kavkaz. Jezero Sevan na istoku države spada u najveća planinska jezera i najveće je u Zakavkazju. Na zapadu države (kod granice s Turskom) se nalazi plodna dolina rijeke Araks.

[uredi] Klima

Glavni članak: Klima Armenije

Zbog planina nema većeg utjecaja Crnog mora ni Kaspijskog jezera. Klima je kontinentalna s vrućim ljetima i hladnim zimama, dok temperatura i količina padalina također ovise o zemljopisnoj širini i nadmorskoj visini. Najhladnije je i ima najviše padalina (do 800 mm) u planinskim područjima na sjeveru in sjeveroistoku države, a najtoplije je kod granice s Iranom. Na središnjoj visoravni padne do 250 mm padalina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0°C, srednja ljetna temperatura oko 25°C. LJeti dnevna temperatura u Erevanu može dosegnuti 44°C, dok u zimskim noćima može pasti na -15°C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su proljeće i jesen slabi i kratki.

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Armenije

Popis stanovništva 2001. utvrdio je oko 3.000.000 stanovnika. 96% se izjasnilo kaoArmenci, 2% Rusi, a ostatak su Jezidi i Kurdi. Po raspadu Sovjetskog Saveza iz Armenije je pobjeglo oko 200.000 Azerbejdžanaca, dok se u Armeniju doselio veći dio 260.000 Armenaca koji su pobjegli iz Azerbejdžana. Popis je pokazao i da se između 1991. i 2001. gotovo četvrtina stanovništva (oko 800.000) iselila, uglavnom u Rusiju.

Velika većina Armenaca pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, koja je neovisna crkva unutar kršćanstva. Dio stanovništva na sjeverozapadu, uglavnom u pokrajini Širak, čine katolici. Dio Rusa pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Jezidi pripadaju zoroastrizmu, a Kurdi islamu.

[uredi] Državni praznici

Nova godina: 1. siječnja
Božić: 6. siječnja
Dan oružanih snaga: 28. siječnja
Međunarodni dan žena: 8. ožujka
Veliki petak: prema julijanskom kalendaru
Dan majčinstva i ljepote: 7. travnja
Dan pobjede u miru: 9. svibnja
Dan prve republike: 28. svibnja
Dan ustava: 5. srpnja
Dan neovisnosti: 21. rujna
Dan sjećanja na potres u Leninakanu (današnjem Gjumriju): 7. prosinca
Stara godina: 31. prosinca

Poznati praznik, koji službeno nije državni, jest vardevar, koji se slavi na srpanjsku subotu (određuje se na temelju Mjesečeva kalendara). Na taj dan stanovnici (pogotovo djeca) polijevaju prolaznike vodom i vješaju balone pune vode. Na sličan se način slavi i budistička nova godina u Kini i Mianmaru (Burmi), što je vjerojatno poganski obred pročišćenja koji se radio još prije dolaska kršćanstva odnosno budizma, iz kojeg možda potječe i kršćanski obred krštenja.

[uredi] Poznati Armenci

Andre Agassi, tenisač (SAD)
Charles Aznavour, šansonjer (Francuska)
Aram Hačaturijan, skladatelj (Armenija)
Cher, glumica i pjevačica (SAD)
Gari Kasparov, šahovski velemajstor (Rusija)
Tigran Petrosjan, šahovski velemajstor
System of a Down, Crossover sastav (SAD)

Uredi	Države u Aziji
Afganistan \| Armenija \| Azerbejdžan \| Bahrein \| Bangladeš \| Brunej \| Butan \| Egipat \| Filipini \| Gruzija \| Indija \| Indonezija \| Irak \| Iran \| Istočni Timor \| Izrael \| Japan \| Jemen \| Jordan \| Južna Koreja \| Kambodža \| Katar \| Kazahstan \| Kina \| Kirgistan \| Kuvajt \| Laos \| Libanon \| Maldivi \| Malezija \| Mianmar \| Mongolija \| Nepal \| Oman \| Pakistan \| Rusija \| Saudijska Arabija \| Singapur \| Sirija \| Sjeverna Koreja \| Šri Lanka \| Tadžikistan \| Tajland \| Turkmenistan \| Turska \| Ujedinjeni Arapski Emirati \| Uzbekistan \| Vijetnam Teritoriji: Gorski Karabah \| Pojas Gaze i Zapadna obala \| Tajvan