Kur'an

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dio serije članaka o Islamu Historija Islama
Vjerovanje
Jedinstvo Allaha Meleci Kur'an Božiji poslanici Ahiret Sudbina
Praksa
Šehadet Namaz Post Zekat Hadždž
Važnije ličnosti
Muhammed Božiji poslanici Pravedne halife Ashabi

Prva sura u Kur'anu (El-Fatiha)

Kur'an (arapski: القرآن al-qur'ān) u prenesenom prijevodu "čitanje"; također zvan Al Qur'ān Al Karīm; je sveta knjiga Islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhammeda a.s. u periodu od 23 godine preko meleka Džibrila.

U daljnem tekstu koristimo izraz Kur'an kako je definirano pravopisom bosanskog jezika.

[izmijeni] Format Kur'ana

Kur'an se sastoji od 114 sura sa ukupno 6210 ajeta isključujući 113 bismilla koje se obično podrazumijevaju kao bezbrojne, ili 6323 uključujući i njih; tačan broj ajeta je različit, ne zbog sadržaja, nego zbog različitih metoda njihovog brojanja. Muslimani obično povezuju sure, ne sa njihovim brojevima, nego sa arapskim imenima koja su izvedena na neki način iz dane sure. Sure nisu poredane po hronološkom redu, nego prvenstveno prema veličini sura. Nakon kratkog uvoda, Kur'an nastavlja sa najdužom surom, a završava sa kraćima.

[izmijeni] Jezik Kur'ana

Kur'an je jedna od prvih pisanih knjiga u Arabiji. On je napisan u ranoj formi klasičnog arapskog jezika, poznatog u engleskom jeziku kao "Kur'anski" arapski. Postoji nekoliko ostalih primjera arapskog iz tog vremena.

Ubrzo nakon smrti Muhameda a.s. 632. godine, Islam se proširio izvan Arabije, te osvojio većinu tadašnjeg "civiliziranog" svijeta. Arapi su morali da se suoče sa milionima stranih osoba, sa kojima su morali na neki način komunicirati. Jezik se brzo mjenjao da bi mogao odgovoriti novonastaloj situaciji, gubeći na svojoj kompleksnosti i nejasnom rječniku. Nekoliko generacija nakon Poslanikove smrti, mnoge riječi korištene u Kur'anu postale su nejasne za obične ljude koji su govorili svakodnevni arapski, budući da se arapski jezik puno promjenio, velikom brzinom. Beduini su govorili izmjenjenim jezikom, prihvatljivo malom brzinom izgovaranja, tako da su rani arapski leksikografi njih tražili da im objasnjavaju teške riječi ili razjašnjavanju neke tačke gramatike. Dijelom zbog potrebe religije da objasni Kur'an slabijim govornicima, arapska gramatika i leksika su postale značajne nauke, pa je model za literarni jezik zadržao do danas taj govor iz Kur'anskih dana, prije nego neki trenutno važećih dijalektata.

Muslimani smatraju Kur'an velikim i značajnim zbog njegove poezije i dotjeranosti, kao i da je ta njegova literarna perfekcija dokaz njegovog božanskog porijekla. Budući da je ta perfekcija vidljiva samo za govornike arapskog jezika, stoji kao još jedan razlog zašto se samo originalni arapski tekst smatra kao pravi Kur'an. Prevodi su smatrani manje sjajni, prije kao interpretacije božijih poruka, negoli same direktne poruke od Boga. Tradicionalno upravljanje prevodima i publikacijama Kur'ana daje upute da kada je knjiga izdana, ona ne može imati jednostavni naslov "Kur'an". Naslov uvijek mora da sadrži odredbeni pridjev (sprečavajući konfuziju sa ostalim "recitacijama", u arapskom smislu), pa zbog toga najviše izdanja Kur'ana nose naslove poput Sveti Kur'an, Plemeniti Kur'an, i ostale naslove sličnog značenja.

Svaki priznati učenjak islamske škole trebao bi biti u mogućnosti da u najmanju ruku čita i razumije Kur'an u njegovoj originalnoj formi. Mnogi muslimani, djeca i odrasli, uključujući i one koji uopće ne razumiju arapski jezik, uče Kur'an djelomično ili u cjelini, u originalnom obliku, jer je to zaista potrebno radi obavljanja namaza (molitve).

[izmijeni] Objava Kur'ana

"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! [...] Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali..."

Kur'an je sveta Božja knjiga koja je objavljena Božjem poslaniku Muhammedu (s.a.v.s.). Objava je počela u mjesecu Ramazanu. Božji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se melek Džibril ukazao i počeo sa : "Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!" Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna da čita, ali je Džibril nekoliko puta ponovio "Čitaj!" To je bio Muhammedov a.s. prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u Mekki, dok je drugi dio objavljen u Medini. U početku ljudi su Ga učili napamet a kasnije su počeli i da Ga zapisuju. Noć kada je Allah dž.š. upotpunio Kur'an zove se Lejletul kadr (Noć kadr).

Kur'an je najčitanija knjiga na svijetu. Ima preko 2 miliona hafiza, tj. ljudi koji znaju čitav Kur'an napamet. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."

[izmijeni] Kur'an kao uputa

Opisan je kao Uputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve ljude." Što se tiče bogobojaznih njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih, Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da ga slijede ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor.

Postoje dvije vrste upute:

Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha dz.s. u slijedjenju pravog puta. Ograničena je samo na vjernike.
Uputa objašnjenja i namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta i korist. Ova uputa je opća za sve ljude.

Muslimani smatraju da Kur'an upućuje ka onome sto je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrašniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "Zaista ovaj Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (El-Isra, 9.)

[izmijeni] Odnos prema Kur'anu

Muslimani naspram Kur'ana imaju velike obaveze i to savladavanje čitanja Kur'ana na arapskom jeziku, podučavanje djece njemu, nastojanje da se uči napamet i bez grešaka. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."

Ono što se traži od muslimana je da uloži maksimalan trud u učenju Kur'ana i nije dovoljno da se ograniči samo na suhoparno izgovaranje harfova, ako je u mogućnosti da se usavrši u tome i da ga izgovara (uči) na najispravniji mogući način. Poslanik, s.a.v.s je obećao dvostruku nagradu čovjeku koji ući Kur'an a teško mu je da pravilno izgovara sve njegove riječi, pa kaže: "Onaj koji uči Kur'an mučeći se imat će dvostruku nagradu." Ovo važi samo za one koji nisu u mogućnosti da potpuno pravilno uče Kur'an. Međutim oni koji mogu naći učitelja, koji će ih ispravno podučiti i u mogućnosti su da savladaju materiju, obavezni su da to urade. Kaže Poslanik, s.a.v.s.: "Onaj koji je vješt u učenju Kur'ana bit će sa cjenjenim i plemenitim Allahovim izaslanicima (melecima na Sudnjem danu)." Važno je spomenuti da onaj koji nije kadar da usavrši svoje učenje ne smije zanemariti učenje Kur'ana, nego je obavezan da ga uči onako kako je u mogućnosti. Allah, dž.š. kaže: "Allah ne opterećuje nikoga preko njegovih mogućnosti." (El-Bekare, 268.)