Nikaragva
From Wikipedia
|
|||||
| Državna krilatica: Pro Mundi Beneficio (latinski, "za dobrobit svijeta") |
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | [[španjolski]] | ||||
| Glavni grad | [[Managua]] | ||||
| Predsjednik | [[Enrique Bolaños]] | ||||
| Predsjednik Vlade | Enrique Bolaños | ||||
| Površina - Ukupno |
115. po veličini 129.494 km² |
||||
| Stanovništvo - Ukupno (2002) |
131. po veličini 5.628.517 |
||||
| Neovisnost | Od Španjolske 15. rujna, 1821. |
||||
| Valuta | nikaragvanska córdoba (100 100 centava) |
||||
| Vremenska zona | UTC -5 | ||||
| Državna himna | [[Salve a tí]] | ||||
| Internetski nastavak | .ni | ||||
| Pozivni broj | 505 | ||||
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
[edit] Povijest
Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.
Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
[edit] Ekonomija
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
[edit] Stanovništvo
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.
| Uredi | Države Sjeverne i Srednje Amerike | |
|
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
||
| Teritoriji: Američki Djevičanski Otoci | Angvila | Aruba | Bermudi | Britanski Djevičanski Otoci | Gvadalupa | Kajmanski Otoci | Martinik | Montserrat | Navassa Otok | Nizozemski Antili | Portoriko | Saint-Pierre i Miqeulon | Turks i Caicos Otoci | ||
