Nikaragva
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | španski | ||||
| Glavni grad | Managua | ||||
| Predsjednik | Enrique Bolaños | ||||
| Predsjednik vlade | Enrique Bolaños | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
115. na svijetu 129.494 14,01% |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
108. na svijetu 5.487.000 42,2/km² |
||||
| Nezavisnost | 1821 | ||||
| Valuta | Nikaragvanska kordoba | ||||
| Vremenska zona | -6, ljeti -6 | ||||
| Državna himna | "Salve a ti, Nicaragua" | ||||
| Internetski nastavak | .ni | ||||
| Pozivni broj | +505 | ||||
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Pacifik, a na istoku na Karipsko more.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Prije dolaska Evropljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").
Španjolci su je kolonizirali 1524. a nezavisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.
Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".
1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.
[izmijeni] Vlada
Ustroj vlasti je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Geografija
Republika Nikaragva se nalazi u Srednjoj Americi između Karipskog mora na sjeveroistoku i Tihog okeana na jugozapadu. Istočne ravnice obrubljene su močvarama i lagunama, ali dublje u unutrašnjosti krajolik se izdiže do središnjeg brdovitog prostora iznad kojega su dva vulkanska lanca i jezero Nikaragva. Mnogi su vulkani i danas aktivni, pa ima jakih potresa.
[izmijeni] Privreda
Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kahve i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tokom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.
[izmijeni] Stanovništvo
Oko 69% populacije čine mestici, potomci Evropljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Evropljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tokom 19. vijeka dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
| Države Sjeverne Amerike |
|---|
| Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
| Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |
