Benedikt XVI
From Wikipedia
 |
|
| Rimski papa po redu: | 265. papa na tronu sv. Petra |
|---|---|
| Vrijeme pontifikata: | 19. april 2005. - |
| Prethodnik: | Jovan Pavle II |
| Nasljednik: | nepoznato |
| Datum rođenja: | 16. travanj 1927. |
| Mjesto rođenja: | Marktl na Inu, Njemačka |
Sadašnji papa Benedikt XVI se rodio 19. aprila 1925. godine kao Jozef Alojz Racinger (Joseph Alois Ratzinger) za vrijeme Vajmarske Njemačke. Otac mu je bio policajac, inače zagriženi antinacista. Godine 1937. se njegov otac upokojio i porodica se preselila u mjesto Traunštajn (Traunstein). Kad je 1941. Racinger napunio 14 godina, pridružen je Hitlerovoj omladini, gdje je članstvo bilo obavezno. Izbjegavao je sve zadatke i nije prisustvovao sastancima. Godine 1943. je bio regrutovan u protiv-vazdušnu odbranu; koja je štitila fabriku automobila BMW blizu Minhena. Nato je bio poslan na obuku i premješten je u Mađarsku. Aprila 1944. je dezertirao uprkos smrtnoj kazni. Po njemačkoj kapitulaciji je bio zatvoren u savezničkom logoru za zarobljenike, gdje je pohađao denacificirajuća predavanja. Početkom juna 1945. je bio pušten. S bratom Georgom se istovremeno upisao u sjemenište (bogosloviju) i bio 29. juna 1951. zaređen za sveštenika.
Bio je profesor dogmatike na Visokoj školi u Frajzingu (Freisingu). Kao ekspert je sudjelovao na II vatikanskom koncilu (saboru) (1962-1965).
Papa Pavle VI ga je 24. marta 1977. imenovao za nadbiskupa Minhena i Frajzinga. 28. maja iste godine je primio biskupsko posvećenje. Isti papa ga je 27. juna 1977. imenovao za kardinala.
Jovan Pavle II ga je 25. novembra 1981. imenovao za prefekta Kongregacije za nauk vjere, predsjednika Biblijske papske komisije i papske međunarodne teološke komisije. 6. novembra 1998. je postao prodekan kardinalskoga zbora, 30. novembra 2002. je tadašnji papa potrdio njegovo izbor za dekana kardinalskoga zbora. Predsjedovao je Komisijom za pripremu katekizma katoličke Crkve, koji je bio zaključen za šest godina rada (1986–1992). 10. novembra 1999. je dobio počasni doktorat iz prava (Laurea ad honorem) na rimskom univerzitetu LUMSA. Od 13. novembra 2000. je počasni akademik Papske akademije nauka. 19. aprila 2005. je izabran za 265. papu Rimokatoličke crkve. 24. aprila je s nedjeljnom svetom misom radno započeo pontifikat. 8. svibnja 2005. je preuzeo zadnju dužnost kao novi papa - postao je rimski biskup.
13. maja 2005. je Benedikt XVI prijevremeno otvorio postupak za beatifikaciju svojega prethodnika Jovana Pavla II, koji je slično uradio s majkom Terezom. Inače za početak postupka beatifikacije mora proći najmanje pet godina. Začetak su posredno ubrzali transparenti i veliki usklici naroda "Santo subito, santo subito!" talijanski (italijanski): "Odmah svetac, odmah svetac!") na pogrebnoj misi Ivana Pavla II. Papa Benedikt XVI slovi za tradicionalistu i jedan je od najpoznatijih teologa današnjice. Racinger se, na primer, 2004. godine usprotivio ulasku muslimanske Turske u Evropsku uniju, nazivajući to “ogromnom greškom” i “odlukom protiv istorije”. Kad je reč o Crkvi u sadašnjem vremenu krize, Racinger se zalaže za približavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti nazivaju fundamentalistima. U odnosima sa pravoslavnom crkvom zagovara ujedinjenje pri čemu bi svaka strana zadržala svoje uređenje i hijerarhiju. Potrebu ujedinjenja svih hrišćana papa Benedikt XVI je naglasio već na svom prvom apostolskom putovanju, u italijanskom gradu Bariju, "da će njegovo stolovanje na tronu svetog Petra obeležiti rad na ujedinjenju hrišćanskih crkvi". Na završnoj misi u glavnom gradu pokrajine Pulja, gdje se održavao 24. euharistički kongres, papa je najavio konkretne poteze u cilju rekonstrukcije ujedinjene hrišćanske crkve gde se održavao 24. euharistički kongres, papa je najavio konkretne poteze u cilju rekonstrukcije ujedinjene hrišćanske crkve. Papa, inače, nije samo poglavar Rimokatoličke crkve, već ima i niz drugih titula, među kojima su i rimski biskup, vikar apostola, prelat Italije, otac Zapada, nadbiskup i mitropolit rimske provincije i vrhovni vladar Vatikana.
| Prethodnik: Jovan Pavle II |
 Grb Vatikana |
Nasljednik: |
sv. Petar • sv. Lino • Anaklet • Klement I. • Evarist • Aleksandar I. • Siksto I. • Telesfor • Higin • Pio I. • Anicet • Soter • Eleuterije • Viktor I. • Zefirin • Kalist I. • Urban I. • Poncijan • Anter • Fabijan • Kornelije • Lucije I. • Stjepan I. • Siksto II. • Dionizije • Feliks I. • Eutihijan • Kajo • Marcelin • Marcel I. • Euzebije • Miltijad • Silvestar I. • Marko • Julije I. • Liberije • Damaz I. • Siricije • Anastazije I. • Inocent I. • Zosim • Bonifacije I. • Celestin I. • Siksto III. • Lav I. • Hilar • Simplicije • Feliks III. • Gelazije I. • Anastazije II. • Simaho • Hormizda • Ivan I. • Feliks IV. • Bonifacije II. • Ivan II. • Agapet I. • Silverije • Vigilije • Pelagije I. • Ivan III. • Benedikt I. • Pelagije II. • Grgur I. • Sabinijan • Bonifacije III. • Bonifacije IV. • Adeodatus I. • Bonifacije V. • Honorije I. • Severin • Ivan IV. • Teodor I. • Martin I. • Eugen I. • Vitalijan • Adeodatus II. • Donus • Agato • Lav II. • Benedikt II. • Ivan V. • Konon • Sergije I. • Ivan VI. • Ivan VII. • Sisinije • Konstantin • Grgur II. • Grgur III. • Zaharija • Stjepan II. • Stjepan III. • Pavao I. • Stjepan IV. • Hadrijan I. • Lav III. • Stjepan V. • Paskal I. • Eugen II. • Valentine • Grgur IV. • Sergije II. • Lav IV. • Benedikt III. • Nikola I. • Hadrijan II. • Ivan VIII. • Marin I. • Hadrijan III. • Stjepan VI. • Formoz • Bonifacije VI. • Stjepan VII. • Roman • Teodor II. • Ivan IX. • Benedikt IV. • Lav V. • Sergije III. • Anastazije III. • Lando • Ivan X. • Lav VI. • Stjepan VIII. • Ivan XI. • Lav VII. • Stjepan IX. • Marin II. • Agapet II. • Ivan XII. • Lav VIII. • Benedikt V. • Ivan XIII. • Benedikt VI. • Benedikt VII. • Ivan XIV. • Ivan XV. • Grgur V. • Silvestar II. • Ivan XVII. • Ivan XVIII. • Sergije IV. • Benedikt VIII. • Ivan XIX. • Benedikt IX. • Silvestar III. • Benedikt IX. • Grgur VI. • Klement II. • Benedikt IX. • Damaz II. • Lav IX. • Viktor II. • Stjepan X. • Nikola II. • Aleksandar II. • Grgur VII. • Viktor III. • Urban II. • Paskal II. • Gelazije II. • Kalist II. • Honorije II. • Inocent II. • Celestin II. • Lucije II. • Eugen III. • Anastazije IV. • Hadrijan IV. • Aleksandar III. • Lucije III. • Urban III. • Grgur VIII. • Klement III. • Celestin III. • Inocent III. • Honorije III. • Grgur IX. • Celestin IV. • Inocent IV. • Aleksandar IV. • Urban IV. • Klement IV. • Grgur X. • Inocent V. • Hadrijan V. • Ivan XXI. • Nikola III. • Martin IV. • Honorije IV. • Nikola IV. • Celestin V. • Bonifacije VIII. • Benedikt XI. • Klement V. • Ivan XXII. • Benedikt XII. • Klement VI. • Inocent VI. • Urban V. • Grgur XI. • Urban VI. • Bonifacije IX. • Inocent VII. • Grgur XII. • Martin V. • Eugen IV. • Nikola V. • Kalist III. • Pio II. • Pavao II. • Siksto IV. • Inocent VIII. • Aleksandar VI. • Pio III. • Julije II. • Lav X. • Hadrijan VI. • Klement VII. • Pavao III. • Julije III. • Marcel II. • Pavao IV. • Pio IV. • Pio V. • Grgur XIII. • Siksto V. • Urban VII. • Grgur XIV. • Inocent IX. • Klement VIII. • Lav XI. • Pavao V. • Grgur XV. • Urban VIII. • Inocent X. • Aleksandar VII. • Klement IX. • Klement X. • Inocent XI. • Aleksandar VIII. • Inocent XII. • Klement XI. • Inocent XIII. • Benedikt XIII. • Klement XII. • Benedikt XIV. • Klement XIII. • Klement XIV. • Pio VI. • Pio VII. • Lav XII. • Pio VIII. • Grgur XVI. • Pio IX. • Lav XIII. • Pio X. • Benedikt XV. • Pio XI. • Pio XII. • Ivan XXIII. • Pavao VI. • Ivan Pavao I. • Ivan Pavao II. •
Benedikt XVI.
