Glazba
Izvor: Wikipedija
Sadržaj |
[uredi] Pojam
Glazba se može definirati kao umjetnička aktivnost koja koristi tonove kao građu. Zvuci koji pritom nastaju zvuče harmonično, tj. skladno ili ne, što ovisi o stilskom razdoblju.
Zaokruženo djelo se najšire zove glazbena glazbena kompozicija ili glazbeno djelo.
Glazba je izvođačka umjetnost koja treba izvođače, slično kazališnoj umjetnosti ili plesu.
[uredi] Način percepcije
Glazba može biti:
- Živa izvedba: pjevanje i/ili sviranje muzičkih instrumenata.
- Reprodukcija: re-kreacija već snimljene glazbe na glazbenim medijima, preko opreme za reprodukciju glazbe: Hi-Fi, Radio
[uredi] Glazba kao fizikalna nauka
Glazbena građa je zvuk što se stvara fizičkim gibanjem u obliku titraja. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je glazba. Kad su neredoviti, čujemo samo šum ili buku. Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove rezonancija. Tako zvuk ljudskog glasa ne proizvode samo glasnice nego i rezonantna titranja u šupljini lubanje. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je izvođač dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice violine i pojačava ton. Frekvencija titranja ili broj titraja u sekundi određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti zbor proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni klavir između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente na standardnu visinu od 440 titraja u sekundi.
[uredi] Vrste glazbe
U najširem smislu može biti Vokalna i Instrumentalna, te kombinacija obje - Vokalno-Instrumentalna glazba.
[uredi] Glazbeni žanrovi
[uredi] Glazba naroda
- Bugarska glazba
- Hrvatska glazba
- Poljska glazba
- Talijanska glazba
[uredi] Povijest glazbe
Povijest glazbe proučava njezin razvoj od samih početaka. Početak je vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Tako možemo u grubo podijeliti razvoj glazbe na razdoblja koja manje ili više odgovaraju razdobljima u ostalim umjetnostima: glazba u primitivnoj zajednici, antička Grčka, Rim, rano kršćanstvo, srednji vijek, predrenesansa, renesansa, barok, klasika, rokoko, romantizam, impresionizam, dvadeseto stoljeće.
