Umjetnost
Izvor: Wikipedija
Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita su značenja pridodavana umjetnosti u različitim povijesnim periodima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati slijedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja na kojima se od Francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.
Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne možemo govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim praksama.
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, teorija umjetnosti, estetika itd.).
Premda riječ "umjetnost" danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevamo književnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost. Svaka se od ovih makroumjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd: književnost možemo podijeliti na prozu, liriku i dramu, od kuda dalje možemo doći do scenske ili plesne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, jazz i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internet umjetnosti i sl..
Tradicionalni popis umjetnosti navodi ih šest; pojavom filma, on je stavljen kao sedma umjetnost, a pojavom stripa, on je nazvan deveta umjetnost.
- glazba
- drama
- književnost
- slikarstvo
- kiparstvo
- arhitektura
- film
- ples
- strip
Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene ili prirodoslovne, poput matematike) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija, feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.
Sljedeće nisu citati, nego slobodni sažetak smisla sadržaja spomenutih izvora u zagradama:
Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine.
Ars Est In Omnia Una Cultura Vani.
Potrebno je reći i misliti, samo što jest, jest, a što nije, nije. (Parmenid, o prirodi, o istini, 6,1-2)
Ali umjetnost je ne samo što jest, nego i što još nije. (Sveti Toma Akvinski, I-II q. 93,1)
Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine. (Knjiga Postanka, Gen 3,1-24)
A pjesmica se sama od sebe pjesmi. (muza, Homer, Ilijada, 1,1)
Pjesmica pjesnice pjesnici pjesmicu pjesmi. Ne laži. (heksametar)
Potrebno je reći i misliti, samo što jest, jest, a što nije, nije.
Riba ribi grize rep.
Umjetnost je osobina umjetnine.
