Turska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Türkiye Cumhuriyeti


(Opis)

Službeni jezik

turski

Glavni grad

Ankara

Predsjednik

Ahmet Necdet Sezer

Predsjednik Vlade

Recep Tayyip Erdoğan

Površina
- Ukupno
- % vode

36. na svijetu
780,580 km²
1.3%

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

17. na svijetu
68,109,469
86.2/km²

Nezavisnost

29. oktobar 1923.

Valuta

Turska lira

Vremenska zona

UTC +2, UTC +3 ljeti

Državna himna

"İstiklâl Marşı"

Internetski nastavak

.tr

Pozivni broj

Republika Turska (turski: Türkiye Cumhuriyeti) je država u zapadnoj Aziji i sa nekih 3% u jugoistočnoj Evropi (jugoistočni dio Balkanskog poluotoka). Do 1922. godine sadašnja Turska je bila sjedište Osmanlijskog carstva. Glavni grad Turske je Ankara.

Turska se nalazi na obalama Crnog (turski: Kara Deniz) , Mramornog (turski: Marmara Denizi), Egejskog (turski: Ege Denizi) i Sredozemnog mora (turski: Akdeniz).

Turska se graniči na zapadu sa Grčkom, Bugarskom, na istoku sa Gruzijom, Armenijom, Azerbejdžanom i Iranom, na jugu sa Irakom i Sirijom.

Prvi Predsjednik Republike Turske i njen osnivač bio je Mustafa Kemal Atatürk.

[izmijeni] Historija

Mustafa Kemal Atatürk, Predak dana Turska

Turci su na današnji prostor stigli iz centralne Azije i smjestili su se u središtu Male Azije: Anadolskoj visoravni. Bili su tamo vijekovima prije no što su osvojili druge dijelove Anatolije, zaposjeli Istanbul i napredovali prema Evropi, Africi i Aziji stvarajući carstvo. Mala Azija je most između Azije i Evrope kojim su se kretali mnogi migranti. U periodu od preko dvije hiljade godina ovdje su živjeli predstavnici mnogih civilizacija – Hetiti, grčki Frigijci, Lidijanci, Isaurianci, Kapodokijanci i Bizantinci itd.

[izmijeni] Vlada

Turska je svjetovna parlamentarna republika osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu. Ustav je vrhovni zakon države.

[izmijeni] Predsjednik

Predsjednik je šef države i izabire se najmanje dvotrećinskom većinom Velike turske narodne skupštine (VTNS), poznatije kao Meklis, na jednokratni, sedmogodišnji mandat. Da bi bio podoban za ovu funkciju, kandidat mora biti turski državljanin stariji od 40 godina, mora biti podoban za izbor u VTNS, te mora imati visoku stručnu spremu. Predsjednik predsjedava Nacionalnim vijećem za sigurnost i predstavlja ured Vrhovnog zapovjednika. U vrijeme rata, šef glavnog stožera vrši funkciju vrhovnog zapovjednika u ime predsjednika. Predsjednik je ovlašten proglašavati zakone ili ih slati natrag u parlament na ponovno razmatranje, raspisivati javne referendume, raspisivati parlamentarne izbore, imenovati premijera ili prihvatiti njegovu ostavku; ratificirati i objavljivati međunarodne sporazume itd.

[izmijeni] Izvršna vlast

Izvršna vlast je u rukama predsjednika i Vijeća ministara, kojim predsjedava premijer. Premijera imenuje predsjednik odabirom između članova Velike turske narodne skupštine, te kandidira ministre, čije imenovanje mora odobriti Velika turska narodna skupština. Na premijerov prijedlog predsjednik razrješava ministre dužnosti i imenuje nove. U roku od tjedan dana od formiranja novog Vijeća ministara, premijer ili jedan od ministara predstavlja Vladin program pred Velikom turskom narodnom skupštinom, nakon čega se izglasava povjerenje. Prije općih izbora, ministri pravosuđa, unutarnjih poslova i komunikacija moraju se povući iz kabineta, a imenuju se neovisni i neutralni (bez političkih veza) ministri. Vijeće ministara izdaje pravila o primjeni zakona i ostalim pitanjima, uz uvjet da se ne kose s postojećim zakonima, koje tada provjerava Državno vijeće. Velika turska narodna skupština može raspustiti parlament izglasavanjem nepovjerenja.

[izmijeni] Zakonodavna vlast

Prema ustavu iz 1982, zakonodavna vlast pripada Velikoj turskoj narodnoj skupštini (Meklis), koja zasjeda u Ankari. To je jednodomno tijelo s 550 mjesta koje se bira po sustavu proporcionalne zastupljenosti općim pravom glasa odraslih, na petogodišnji mandat. U Skupštini su zastupljene samo stranke koje su sakupile više od 10 posto glasova u zemlji. Velika turska nacionalna skupština donosi, mijenja, dopunjava i opoziva zakone; nadgleda rad Vijeća ministara i ovlašćuje ga da izdaje odluke o posebnim pitanjima koje imaju snagu zakona; ratificira međunarodne sporazume i odluke vezane uz tiskanje novca, objave ratnog stanja, te sudjelovanje državnih oružanih snaga u operacijama u inozemstvu; odlučuje o pitanjima vezanim uz odobravanje amnestija i pomilovanja itd.

[izmijeni] Pravosuđe

Ustavom iz 1982. proglašena je neovisnost državnih sudova i sudaca. Turska ima jedinstveni pravni sustav građanskih i vojnih sudova, od kojih svaki ima prizivni sud sa sjedištem u Ankari. Ustavni sud preispituje ustavnost zakona i odluka sa snagom zakona, kao i pravila procedure Velike turske nacionalne skupštine. Njegove se odluke odmah objavljuju u Službenom listu, te su obvezujuće za sve, uključujući zakonodavnu i izvršnu vlast. Suce imenuje predsjednik. Visoki prizivni sud je posljednji stupanj preispitivanja odluka i presuda koje su donijeli sudovi. Suce bira Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja. Državno vijeće je najviši upravni tribunal. Tri četvrtine sudaca imenuje Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja, a jednu četvrtinu predsjednik. Ustavom iz 1982. propisano je uspostavljanje sudova za sigurnost koji se bave napadima na nacionalni i teritorijalni integritet Turske, demokratski poredak, napade na unutarnju i vanjsku sigurnost države itd. Tu je još i mnogo manjih građanskih i vojnih sudova.

[izmijeni] Političke podjele

[izmijeni] Geografija

Turska je dvokontinentalna država. Prostire se i Evropom i Azijom:

[izmijeni] Privreda

[izmijeni] Stanovništvo

Turci (prije Osmanlije ili Osmani) su euroazijski narod, zapravo njegova posebna skupina, sa oko 80 miliona pripadnika, koji žive raspoređeni na dva kontinenta. Najveći dio ih živi u Maloj Aziji (Turska sa oko 65 miliona), na Balkanu, i to u: Bugarskoj (815.000), Grčkoj (130.000), Makedoniji (81.000), Rumunjskoj (150.000), te nepoznat broj u zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije, kao i na Cipru (135.000). Veći dio Turaka živi u Iraku (200.000 do 300.000), Siriji (100.000) kao i u dijelu zemalja Azije, gdje se zovu Turkmeni. Više od tri miliona Turaka žive u Zapadnoj Evropi, od čega samo 1,2 miliona u Njemačkoj. Turci su kao i Bošnjaci sunitski muslimani. Prvi se put spominju u 6. vijeku, a potomci su turskih naroda, koji su u 11. vijeku prodrli u Anatoliju, mješajući se postupno sa ostalim narodima u tom dijelu svijeta: Grcima na zapadu, Armencima i Kurdima na istoku, te Gruzijcima na sjeveroistoku, a dijelom i sa Slavenima na jugoistoku Evrope. Današnja Turska poznaje ne samo Turke kao svoje državljane: ona se isto tako diči svojom jakom dijasporom, ali i "etničkim Turcima" (Turcima u etničkom smislu), koji su ustvari regionalna manjina. Sa Bošnjacima ih vežu veoma duboke i prisne kulturne i historijske veze, koje iz godine u godinu bilježe sve veće uspjehe.

Ankara, glavni grad Turske	Atakula, Ankara	Djevojačka kula, Bosfor	Beyoğlu, Istanbul
Levent, Istanbul	Bulevar Nezavisnosti,Istanbul	Obala u Izmiru	Turski Folklor
Džamija Selimija, Edirne	Sultan-Ahmedova džamija	Obredi derviških redova	Alanya
Pamukkale	Kapadokija	Vodopadi u Manavgatu kod Alanye

[izmijeni] Kultura

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi

Države Evrope
Albanija \| Andora \| Austrija \| Bjelorusija \| Belgija \| Bosna i Hercegovina \| Bugarska \| Crna Gora \| Češka \| Danska \| Estonija \| Finska \| Francuska \| Grčka \| Hrvatska \| Irska \| Island \| Italija \| Kipar \| Lihtenštajn \| Latvija \| Litvanija \| Luksemburg \| Mađarska \| Republika Makedonija \| Malta \| Moldova \| Monako \| Nizozemska \| Norveška \| Njemačka \| Poljska \| Portugal \| Rumunija \| Rusija \| San Marino \| Slovačka \| Slovenija \| Srbija \| Španija \| Švicarska \| Švedska \| Turska \| Ukrajina \| Ujedinjeno Kraljevstvo \| Vatikan
Zavisne teritorije: Džerzi \| Farska ostrva \| Gibraltar \| Gvernzi \| Jan Majen \| Ostrvo Man \| Svalbard
Nepriznate države: Abhazija \| Južna Osetija \| Nagorni Karabah \| Pridnjestrovska Moldavska Republika \| Turska Republika Sjeverni Kipar
Teritorije pod međunarodnom upravom: Kosovo

Države Azije
Afganistan \| Armenija \| Azerbejdžan \| Bahrein \| Bangladeš \| Brunej \| Butan\| Egipat \| Filipini \| Gruzija \| Indija \| Indonezija \| Irak \| Iran \| Istočni Timor \| Izrael \| Japan \| Jemen \| Jordan \| Južna Koreja \| Kambodža \| Katar \| Kazahstan \| Kina \| Kipar \| Kirgistan \| Kuvajt \| Laos \| Libanon \| Maldivi \| Malezija \| Mjanmar \| Mongolija \| Nepal \| Oman \| Pakistan \| Rusija \| Saudijska Arabija \| Singapur \| Sirija \| Sjeverna Koreja \| Šri Lanka \| Tadžikistan \| Tajland \| Turkmenistan \| Turska \| Ujedinjeni Arapski Emirati \| Uzbekistan \| Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong \| Tajvan \| Pojas Gaze \| Zapadna Obala

Države Azije