Egipat
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Glavni grad | Kairo | ||||
| Predsjednik | Hosni Mubarak | ||||
| Predsjednik vlade | Ahmed Nazif | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
29. na svijetu 1.001.450 0,6% |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
15. na svijetu 74.718.797 75/km² |
||||
| Nezavisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 28. februara 1922. | ||||
| Valuta | Egipatska funta (100 piastera) | ||||
| Vremenska zona | UTC +2 UTC +3 ljeti | ||||
| Državna himna | "Bilady, Bilady, Bilady" | ||||
| Internetski nastavak | .eg | ||||
| Pozivni broj | 20 | ||||
Egipat (arapمصر: }} Misr) ili službeno Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnom dijelu Afrike. Manji dio egipatskog teritorija, Sinajski poluotok, nalazi se na području Azije. Na zapadu graniči sa Libijom, na jugu sa Sudanom, na sjeveru sa Sredozemnim morem, a na istoku sa Izraelom i Gazom. Egipat se prostire uglavnom uz deltu rijeke Nil, zauzimajući istovremeno i velike površine Libijske pustinje na zapadu i jugu, te Arapske pustinje na istoku. Ubraja se u države Mašreka, a svjetski je poznat po svojoj drevnoj kulturi i civilizaciji, iza koje su ostale brojne, dobro očuvane piramide.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
PODJELA EGIPATSKE POVIJESTI I PREGLED DINASTIJA
prapovijesna vremena
Najstarije doba. Vrijeme božanskih dinastija
Prve države u Donjem Egiptu. Kraljevi poštivaoci Horusa
Tinijske dinastije (I. i II.) oko 3315. – 2895. god. p. K.
STARA DRŽAVA
III. Memfiska dinastija 2895.-2840. IV. Memfiska dinastija 2840.- 2680. V. Memfiska dinastija 2680.-2540. VI.,VII. i VIII. Memfiska dinastija 2540.-2360.
PRELAZNO RAZDOBLJE X. i XI. Herakleopolska dinastija 2360. 2180.
SREDNJA DRŽAVA (2160.-1580.)
XI. tebanska dinastija 2160. – 2000. XII. Tebanska dinastija 2000. – 1785.
RASPAD DRŽAVE I VLADAVINA STRANACA 1785.-1680.
XIII. dinastija 1785.-1680.
Od XIV: do XVII. dinastije – vladavina Hiksa 1680.-1580.
NOVA DRŽAVA
XVIII: Tebanska dinastija 1580.- 1310.
XIX. Tebanska dinastija 1310.- 1200.
XX. Tebanska dinastija 1200. – 1085.
Egipat pod vlašću Libijskih plaćenika , Etiopljana i Asiraca. 1085. – 663.
XXI. Taniska dinastija 1085. – 950.
XXII. Bubastika dinastija 950.-730.
XXIII. Taniska dinastija 817.-730.
XXIV. Saiska dinastija 730. – 715.
XXV. dinastija – Prevlast Etiopije 751.-656.
Prevlast Asiraca. 670.-663.
SAISKA DRŽAVA
XXVI: saiska dinastija 663. – 525.
XXVII. dinastija – Prva perzijska vladavina 525.-404.
XXVIII. dinastija 404.- 398.
XXIX. dinastija 398.-378.
XXX. dinastija378.-341.
Druga perzijska vladavina – 341.- 333.
Ptolomejevići 331.- 30. prije Krista.
[izmijeni] Vlada
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Geografija
Egipat se nalazi u suptropskom pojasu, obuhvata istočni dio Sahare, sa nizijama zapadno od Nila i planinskim uzvišenjima na istoku, u primorju Crvenog mora. Ljeti vlada velika vrućina, koja raste kako se ide prema jugu, gdje praktično i nema padavina. One su rijetke već u delti, gdje iznose oko 50 mm godišnje. Dolina Nila, mjestimice široka 3 - 15 km, ima izuzetan značaj zbog racionalnog korištenja poplava, koje povećavaju plodnost zemljišta. Asuanska brana je regulisala navodnjavanje, obezbjeđujući istovremeno najveći dio električne energije, omogućila je dobijanje novih plodnih površina, te povećala godišnji broj žetvi (ponekad i 4 godišnje). Egipat uvozi polovinu hrane koja mu je potrebna.
Gotovo polovina stanovništva još uvijek živi od poljoprivrede, ali egzodus sa sela doprinosi bujanju gradova, u prvom redu Kaira i Aleksandrije,u kojima živi više od 50% stanovništva. Industrija je slabo razvijena, izuzev tekstilne, šećerne, metalurgije i naftne.
Nafta je zauzela prvo mjesto na listi najznačajnijih izvoznih proizvoda. Veliki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ne može u potpunosti da se pokrije doznakama radnika na privremenom radu u inostranstvu, prihodom od Sueskog kanala i turizma, koji je veoma razvijen. On povećava teret vanjskog duga zemlje, koja ima nizak životni standard i u kojoj demografski rast i dalje predstavlja ključni problem.
Sa prosječnom gustinom naseljenosti od blizu 1200 stanovnika na km², Egipat je najgušće naseljena zemlja na svijetu (ako se izuzmu neke veoma male države).
[izmijeni] Privreda
Egipat je jedna od najrazvijenijih država Afrike. Najveći dio svoje privrede je zasnovala na poljoprivredi i turizmu. Nacionalni dohodak Egipta je 4400$ po stanovniku, ali je životni standard stanovništva idalje vrlo nizak. Iako se još uvijek osjete posljedice kolonijalizma Velike Britanije, Egipat polako podiže svoju privredu. Veliki prirodni priraštaj je doveo do deficita, a deficit do prekomjernog uvoza koji koči brži razvitak Egipta. Očit primjer je činjenica da Egipat uvozi 50% hrane.
Egipat ima svega oko 3% obradivog tla i to u dolini i ušču Nila koje se stalno naovodnjava. Pored individualnog uzgoja raznih kultura za vlastite potrebe, planski se uzgaja pamuk (koji je ujedno najznajčajnija izvozna kultura Egipta), šećerna trska, riža, pšenica, krmno bilje, grah i dr. Nomadsko stočarenje je zastupljeno i to koza, ovaca i kamila.
Industrija je slabo razvijena, izuzev tekstilne, šećerne, metalurgije i naftne industrije. Nafta je ujedno i najznačajniji izvozni brend Egipta. U ovom sektoru je zaposleno manje od 17% zaposlenog stanovništva.
Turizam je ujedno i najznačajni sektor Egipta. Pokriva većinu deficita, te značajno doprinosi sveukupnoj ekonomiji Egipta. Više od 50% stanovništva je zaposleno u ovom sektoru. Veliki turistički potencijal, je uslovljen drevnom historijom ove države. Piramide u Gizi, drevni grad Aleksandrija, te ostatci drevnih civilizacija koje su živjele na oblama Nila, su posebno u posljenjem stoljeću postali primamljivi brojnim arheolozima, naučnicima i turistima. Prihodi od turizma i Suezkog kanala su glavni resursi ove države.
[izmijeni] Stanovništvo
Stanovnistvo Egipta cini homogenu mjesavinu arapskih naroda i hamitskih domorodaca.Danas se gotovo svi izuzev malog broja Nuba oko 600000 smatraju Arapima.Gustina naseljenosti varira od 3 lica na km2 Stanovnistvo Egipta cini homogenu mjesavinu arapskih naroda i hamitskih domorodaca.Danas se gotovo svi izuzev malog broja Nuba oko 600000 smatraju Arapima.Gustina naseljenosti varira od 3 lica na km2
u pustinjskom dijelu do 1000 u delti Nila.Na 5 odsto povrsine egipta zivi 97 odsto stanovnika.Gadskog stanovnistva je 55 odsto.Najveci grad je Kairo12000000 zatim Aleksandrija 4800000.Oko 90 odsto Egipcana su muslimani,10 odsto koptski hriscani u Kairu zivi 6000 jevreja.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
- Egypt-Egipat Linkovi
| Države Afrike |
|---|
| Alžir | Angola | Benin | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Centralna Afrička Republika | Čad | Demokratska Republika Kongo | Džibuti | Egipat | Ekvatorijalna Gvineja | Eritreja | Etiopija | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja-Bisau | Južnoafrička Republika | Kamerun | Zelenortska Republika | Kenija | Komori | Lesoto | Liberija | Libija | Madagaskar | Malavi | Mali | Mauritanija | Mauricijus | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Obala Slonovače | Republika Kongo | Ruanda | Sao Tome i Principe | Senegal | Sejšeli | Sijera Leone | Somalija | Sudan | Svazi | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zimbabve | Zapadna Sahara |
| Zavisne teritorije: Sveta Helena |
| Države Azije |
|---|
| Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam |
| Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala |
