Procesor
Izvor: Wikipedija
Procesor, CPU ili mikroprocesor je, u kratko, centralni dio računala. On naređuje svim ostalim djelovima računala što da rade i kako da to rade. Brzina procesora se ne mjeri u megahercima, kako se standardno označavaju, nego u flopovima. Jedan flop znači jednu matematičku operaciju u sekundi.
Na starim kompjuterima je postojao još i matematički koprocesor, koji je služio za komplicirane matematičke račune, međutim danas je on integriran u glavni procesor.
Da bi se ubrzalo računalo procesor ima svoj vlastiti cache iz kojeg može puno brže uzimati podatke nego iz RAMa.
Procesoru je moguće dići radni takt iznad nazivnog te samim time povisiti perfomanse, starih pa i novih procesora ta metoda se zove overclocking. No, rezultat može biti uništenje procesora.
Također i ostale jedinice imaju neke karakteristike za ubrzanje procesora:
- Diskovi (Tvrdi disk, CD-ROM disk, DVD-ROM disk, više o CD i DVD-u u članku Optički zapis) imaju DMA mogućnost
- zvučna kartica također ima DMA mogućnost i još obrađuje zvuk
- grafička kartica ima svoju memoriju i procesor za obradu slike
- modem - iako postoje modemi koji obradu podataka koje prime daju procesoru da obradi (takozvani soft (verski) modemi), postoje i oni koji sve podatke obrade sami
Procesor je napravljen od dioda i tranzistora. Kada se sagradio ENIAC (prvo računalo) jedna dioda je bila oko jednog metra velika. U današnjim procesorima je jedna dioda veličine oko 0.16 mikrometara.
[uredi] Proizvođači procesora
Danas najpoznatiji proizvođači procesora za osobna računala su (abecednim redom):
