Francisco Goya
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Francisco José de Goya y Lucientes (Fuendetodos, 30. mart 1746. - Bordeaux, 16. april 1828.), španski slikar
Rođen je u malom mjestu Fuendetodos, ali je uglavnom živio u Madridu. U Zaragozi je sa 14 godina učio od slikara Joséa Luzanana, prijatelja Goyinog oca. Vjenčao se sa Josefom Bayeu, sestrom Francisca Bayeua 1773.
Godine 1786., nakon prvih uspjeha s kartonima za kraljevsku manufakturu, postaje dvorski slikar i u tom je svojstvu slikao gotovo puna četiri desetljeća. Poslije Velázqueza, Goya je najveća pojava u španskom slikarstvu, majstor koji je mimo shema rokokoa i klasicizma duboko zahvatio u stvarnost svog doba i svoje sredine. Goyino je djelo po tematici svestrano. Slikao je prizore iz seljačkog života, stravične scene iz pobuna i ludnica, te kartone za tapiserije, no vrhunac svog stvaranja dosegao je u portretu. Kao dvorski slikar Goya je desetljećima portretirao vladare, aristokraciju, generale i ministre, vojvode i vojvotkinje, ostvarujući njihove maske genijalnom pronicivošću.
Najpoznatije slike su mu:
- "Odjevena Maja"
- "Gola Maja"
- "Treći maj 1808."
- "Strijeljanje pobunjenika"
- "Strahote rata"
