Vojska NDH
Izvor: Wikipedija
Odmah nakon što je proglasio osnivanje Nezavisne Države Hrvatske, 10. travnja 1941, Slavko Kvaternik je potpisao Zakon o osnutku vojske i mornarice Države Hrvatske. Zakon je dva dana kasnije objavljen u Narodnim novinama.
Prvi službeni naziv bio je Vojska Države Hrvatske. Na prvoj sjednici Vlade (osnovane 15. travnja navečer, nakon dolaska Ante Pavelića u Zagreb), održanoj 16. travnja, naziv je promijenjen u 'Hrvatsko domobranstvo
Vojska se dijelila na Kopnene snage (ubrzo preimenovane u Kopenena vojska), Mornarica i Zračne snage. U sastvu vojske bile su i posebne jeidnice vojske ustaškog pokreta, nazvane Ustaška vojnica.
Sadržaj |
[uredi] Ustroj
[uredi] Hrvatsko domobranstvo
Vojskovođa Slavko Kvaternik postao je prvi zapovjednik i ministar Hrvatskog domobranstva.
[uredi] Kopnena vojska
Prvi zapovjednik kopnenih snaga 16. travnja 1941 postao je general pješaštva Slavko Stanzer. Do listopada 1941 ustrojeno je 15 pješačkih pukovnija, jedna konjička pukovnija te 10 topničkih odjela u pet divizijskih područja.
Više o kopnenoj vojsci NDH možete pročitati na stranicama: Kopnena vojska NDH i Tenkovi NDH
[uredi] Mornarica
Prema Rimskim ugovorima NDH je morala izjaviti da nema namjeru držati ratnu mornaricu. Tek 15. kolovoza 1944 NDH je dobila prve brodove od Nijemaca u Trstu.
[uredi] Zrakoplovstvo
Zrakoplovstvo NDH osnovano je 19. travnja 1941., imenovanjem Vladimira Krena za zapovjednikom Odjela zračnih snaga. Tijekom lipnja 1941. s Nijemcima je postignut dogovor o osnivanju stalnih zrakoplovnih luka i preuzimanju zarobljenih zrakoplova od bivše Kraljevine Jugoslavije. Kao rezultat tog dogovora Zrakoplovstvo NDH osnovalo je dvije zračne luke: Zagreb i Sarajevo. U njegovu sastavu bili su zrakoplovi Potez XXV, Breguet XIX, Fizir FP.2, Avia-Fokker F.39, Savoia-Marchetti S.79. Prva borbena djelovanja Zrakoplovstvo NDH obavilo je 27. lipnja 1941. Zbog raznolikosti zrakoplova postojali su mnogi problemi oko održavanja i nabave dijelova.
Tijekom 1942. zrakoplovstvo je imalo 4 operativne skupine sa 12 jata (eskadrila), te dva legionarska jata na istočnom bojištu.
Više o ovoj temi u članku: Zrakoplovstvo NDH
[uredi] Hrvatske postrojbe u Njemačkoj vojsci
Vrlo je teško procijeniti točan broj Hrvata koji su služili u njemačkim uniformama zbog velikog broja dobrovoljaca, koji nisu bili nacionalno klasificirani. Postojao je, međutim, izvijesni broj organiziranih hrvatskih postrojbi u sklopu Njemačke vojske, koje se ponekad nazivaju i legijama.
[uredi] Pješadija
Možda je najpoznatija Pojačana hrvatska 369. pješačka pukovnija, koja se borila u Ukrajini i južnoj Rusiji, te izginula u paklu Staljingrada. Osnovane su i tri legionarske divizije koje su razvojem ratne situacije u NDH tamo i preusmjerene:
- 369. "Vražja" divizija ustrojena je djelomice od ranjenika koji su povučeni iz 369. pukovnije
- 373"Tigar" Divizija
- 392 "Plava" Divizija
[uredi] Zrakoplovstvo
U srpnju 1941. u Zagrebu je ustrojena Hrvatska zrakoplovna legija t. j. 4. zrakoplovna pukovnija sa sastavom 4. lovačke zrakoplovne pukovnije te 5. bombarderske zrakoplovne skupine. U sklopu Hrvatske zrakoplovne legije djelovali su i najuspješniji hrvatski zrakoplovni asevi u povijesti. Najpoznatiji su Mato Dukovac sa 44 potvrđene zračne pobjede i Cvitan Galić sa 38 potvrđenih zračnih pobjeda.
Ustrojena je i Hrvatska protuzrakoplovna legija u sklopu Domovinske zračne obrane Reicha (Heimatflak). Barem dio njih služio je sa 22. Flak divizijom na zapadnom frontu.
17. zrakoplovnu satniju sačinjavali su padobranci. Borili su se na sjevernom djelu istočnog fronta.
[uredi] Hrvatski pomorski sklop
Hrvatski pomorski sklop osnovan je primarno zbog talijanske zabrane Hrvatskoj da ima bilo kakve pomorske snage. Stacioniran u Bugarskoj i Ukrajini, najprije pod oznakom 23. flotila za dizanje mina, a kasnije kao 23. flotila za lov podmornica. 21. svibnja 1944 legija se vratila u Hrvatsku i postala jezgrom nove hrvatske jadranske mornarice.
[uredi] Ustaška vojnica
Svoje korijene UV ima u Ustaškoj vojsci koju je Ante Pavelić stvorio u emigraciji u Italiji od 1933. do 1937. godine. Naredbu o utemeljenju UV poglavnik Ante Pavelić izdao je 10. svibnja 1941. i do kraja 1941. ustrojeno je 12 djelatnih bojni. Početkom 1942. bojne su grupirane u djelatne stajaće sdrugove.
Protivno tvrdnji današnjih povjesničara iz BiH nisu samo Hrvati činili oružanu silu NDH. Oko 30% ljudstva Ustaške vojnice činili su ljudi islamske vjeroispovijedi - prethodeća generacija današnjim Bošnjacima. Novačenje u tu paramilitarnu organizaciju vršilo se prvenstveno na dobrovljnom pristupanju. Muslimani su imali i svoje vjerske službenika od kojih je jedan bio u činu muftije-pukovnika u najelitnijoj postrojbi Ustaške vojnice - Poglavnikovoj gardi, a najmanje trojica Bošnjaka dosegla su čin ustaškog generala.
[uredi] Ustaške redarstvene i obavještajne službe
- Ustaška Nadzorna Služba - obavještajna i kontraobavještajna organizacija nastala spajanjem Ustaške obavještajne službe i Ureda za sabirne logore 16 kolovoza 1941.
[uredi] Vojnica Njemačke narodne skupine - Einsatzstaffel
[uredi] Ustaški časnici
- Jure Francetić
- Maks Luburić
- Rafael Boban
- Dinko Šakić
- Božidar Kavran
- Ivan Ico Kirin
- Ivica Matković
- Ljubo Miloš
- Ante Moškov
- Juraj (Juco) Rukavina
- Tomislav Sertić
- Vjekoslav Servetzy
- Vjekoslav Vrančić
- Antun Vrban
- Dido Kvaternik
- Josip Tomljanović-Zmaj od Bosne
- Franjo Šimić
- Buna Bonić
- Jure Bobinac
- Zdenko Begić
- general Gregorić
- general Antun Nardelli
- general Salih Alikadić
- general Junuz Ajanović
- general Muharem Hromić
- zapovjednik Bećir Lokmić- Crna legija
- Muhamed Hadžiefendić
- Zaim Mostarlić-Kapetan
- Nešad Topčić
- Ibrahim Pjanić
- zapovjednik Mehmed Riđanović
- pukovnik-muftija Akif Handžić - Poglavnikova garda
[uredi] Hrvatske oružane snage
Ujedinjenjem Domobranstva i Ustaške vojnice u drugoj polovici 1944. nastaju Hrvatske oružane snage - HOS. Unutar HOS-a ostale su posebne ustaške postrojbe, koje se popunjavaju i novačenjem a ne samo dobrovoljcima.
[uredi] Literatura
- Košutić, Ivan: *Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske i Školska knjiga, 1992.
- Matković, Hrvoje: Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (2. izdanje)
