Zagreb

Izvor: Wikipedija

Zagreb
Županija	Grad Zagreb
Broj stanovnika (2001.)	779.145 (1.1 milijun metropolitansko područje)
Gradonačelnik/ca	Milan Bandić, SDP

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce Hrvatske. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

[uredi] Osnovni podaci

Zemljopisni smještaj i položaj

Zemljopisna širina: 45,815 stupnjeva sjeverno, zemljopisna dužina: 15,98306 stupnjeva istočno. Zagreb se nalazi ispod gore Medvednice, na jugozapadnom kutu Panonske nizine, na rijeci Savi. Kao raskrižje putova, Zagreb se nalazi na glavnom prometnom pravcu koji spaja Srednju Europu s Malom Azijom, te također na jednom od najlakših pristupa Jadranskom moru iz Panonske nizine. Vremenska zona

Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1) po ljeti (GMT +2)

Klima

kontinentalna

prosječna ljetna temperatura: 20° C

prosječna zimska temperatura: 1° C

Stanovništvo: 973.667 (2005.), 1.200.000 metropolitansko područje

Površina: 641 km2

Institucije: Sveučilište, 16 kazališta, 22 muzeja, 30 galerija, 12 umjetničkih zbirki

[uredi] Povijest

Zagrebačka katedrala

Glavni članak: Povijest Zagreba

U pisanim izvorima Zagreb se prvi puta spominje 1094., utemeljenjem Biskupije.

1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.

1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.

1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.

1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).

25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Vidi:

[uredi] Demografija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva, Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika).

Gradske četvrti:

Brezovica (10.884),
Črnomerec (38.762),
Donja Dubrava (35.944),
Gornja Dubrava (61.388),
Donji Grad (45.108),
Gornji Grad- Medveščak (36.384),
Maksimir (49.750),
Novi Zagreb istok (65.301),
- Dugave
- Zapruđe
- Utrine
- Travno
- Sopot
- Središće
Novi Zagreb zapad (48.981),
- Trnsko
- Savski Gaj
- Trokut
Pešćenica (58.283),
Podsljeme (17.744),
Podsused (42.360),
Sesvete (59.212),
Stenjevec (41.257),
Trešnjevka jug (67.162),
Trešnjevka sjever (55.358),
Trnje (45.267)

[uredi] Kultura

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Glavni članak: Kultura u Zagrebu

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Osim toga, u gradu se nalaze sjedišta praktički svih važnijih kulturnih ustanova, kao što su Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Zagreb je i mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Animafest i Eurokaz.

[uredi] Sport

Glavni članak: Sport u Zagrebu

Poznatiji profesionalni klubovi iz Zagreba:

Atletika: AK Mladost
Košarka: KK Cibona, KK Zagreb, KK Dubrava
Nogomet: NK Dinamo, NK Zagreb, GNK Dubrava
Rukomet: RK Zagreb, RK Agram Medveščak, RK Dubrava
Vaterpolo: VK Mladost, VK Dinamo, VK Medveščak
Sportski ribolov na jezerima Savice (ŠRD Pešćenica)

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Sveučilište

Glavni članak: Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu je najstarije u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

[uredi] Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

[uredi] Srednje škole i gimnazije

Glavni članak: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

[uredi] Prometnice

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Djelovi te autoceste su izgrađeni kao poluautocesta, međutim do 2008. godine će se izgraditi i ta autocesta u puni profil.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Uskoro počinju i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine.

[uredi] Znamenitosti

Trg bana Josipa Jelačića	Trg kralja Tomislava	Hrvatsko narodno kazalište	Bogovićeva ulica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica	Pogled sa Sljemena	Mimara

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

kip bana Josipa Jelačića na glavnom gradskom trgu (Trg bana Josipa Jelačića)
kip kralja Tomislava kraj Glavnog kolodvora (Tomislavov trg)
tzv. Lenucijeva potkova - zona 8 perivoja i 8 trgova, to su redom: Trg Nikole Šubića Zrinskog- popularno zvani Zrinjevac, nastao u 19. stoljeću, Trg J.J.Strossmayera-slavnog đakovačkog mecene, Trg kralja Tomislava- prvog hrvatskog kralja koji je tu titule dobio 925. godine,Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita - gdje se nalaze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Muzej za umjetnost i obrt, te zgrada Sveučilišta sa spomenikom Ivana Mažuranića- Povijest Hrvata.(Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom, Strossmayerov trg, Zrinjevac),
Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, Strosmayerovo šetalište, kamenita vrata...)
Zdenac života i Hrvatsko narodno kazalište
groblje Mirogoj
Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
perivoj Maksimir
Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović
poslovni neboder Zagrepčanka
stambena zgrada Mamutica