Novi Zeland
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Novi Zeland je član Commonwealtha u jugozapadnom dijelu Tihog okeana. Površina otoka je 268.675 km2 a ima oko 4,1 milion stanovnika. Glavni grad je Velington. Čine ga sjeverni i južni otok. Reljef je uglavnom planinski za Novi Zeland. Na Novom Zelandu postoje nekoliko aktivni vulkani. Najviši vrh je Kuk, visok 3.760 metara. Klima je suptropska i umjerena. Jezera su vulkanskog porijekla. Turizam je veoma razvijen. Novi Zeland su prvi naselili Maori, a otkrio ga je Abel Tasman 1641. godine.
[izmijeni] Statistika
- Teritorijalna podjela: 96 grofovija, 135 gradova i 4 okruga.
- Novčana jedinica: novozelandski dolar (1 novozelandski dolar = 100 centi).
- Rudno blago: kameni ugalj, prirodni gas, titan, bakar, nafta, zlato.
- Industrija: crna metalurgija, avio-industrija, mašine, elektro-industrija, hemijska industrija.
[izmijeni] Historija
Historija Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači "obični".
Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio australske kolonije Novi Južni Wales. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj europskih doseljenika.
Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to 1893. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen 1931., a službeno prihvaćen 1947.
| Države Australije i Okeanije |
|---|
| Australija | Fidži | Kiribati | Maršalovi otoci | Mikronezija | Nauru | Novi Zeland | Palau | | Papua Nova Gvineja | Pitkern | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu |
| Zavisne teritorije: Američka Samoa | Guam | Francuska Polinezija | Kukovi Otoci | Norfolk Otoci | Nova Kaledonija | Sjevernomarijanski Otoci | Tokelau | Wallis i Futuna |
