Gospić

From Wikipedia

Gospić Image:Gospić (grb).gif
Županija	Ličko-senjska
Broj stanovnika (2001.)	12.980
Gradonačelnik	Milan Kolić

Gospić je grad u Hrvatskoj, središte Ličko-senjske županije kao i sjedište Gospićko-senjske biskupije.

Sadržaj/Садржај

1 Geografski položaj
2 Stanovništvo
3 Dan Grada Gospića
4 Grb i zastava Grada Gospića
5 Historija
6 Kultura i Sport
7 Obrazovanje
8 Poznati Gospićani i Gospićanke
9 Poveznice
10 Vanjske poveznice

[edit] Geografski položaj

Grad Gospić, grad u središnjem dijelu Like, smješten na ocjeditoj zaravni uz rijeku Novčicu. Prostire se na površini od 967 km², dimenzija cca 42 km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i cca 33 km u pravcu sjeveroistok-jugozapad.

[edit] Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, prijeratna općina Gospić imala je 28.010 stanovnika, a njihov nacionalni sastav je bio sljedeći:

Hrvati - 17.627 (62,93%)
Srbi - 8.955 (31,97%)
ostali - 1.428 (5,10%)

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utvrđen je naziv, područje i sjedište Grada Gospića, kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinice lokalne samouprave. Granice područja Grada idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. Naselje Gospić ima 5795 stanovnika. U sastavu Grada uključena su i prigradska naselja koja s gradskim naseljima čine gospodarsku cjelinu te su s njima povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značaja. Grad Gospić čini 51 naselje i to :

Aleksinica, Barlete, Bilaj, Brezik, Brušane, Budak, Bužim, Debelo Brdo I, Debelo Brdo II, Divoselo, Donje Pazarište, Drenovac Radučki, Gospić, Kalinovača, Kaniža Gospićka, Klanac, Kruščica, Kruškovac, Kukljić, Lički Čitluk, Lički Ribnik, Lički Osik, Lički Novi, Mala Plana, Medak, Mogorić, Mušaluk, Novoselije, Novoselo Trnovačko, Novoselo Bilajsko, Ornice, Ostrvica, Oteš, Pavlovac Vrebački, Počitelj, Podastrana, Podoštra, Popovača Pazariška, Rastoka, Rizvanuša, Smiljan, Smiljansko Polje, Široka Kula, Trnovac, Vaganac, Velika Plana, Veliki Žitnik, Vranovine, Vrebac, Zavođe, Žabica.

[edit] Dan Grada Gospića

Dan Grada Gospića je 22. srpnja - blagdan Svete Marije Magdalene i obilježava se svečano.

[edit] Grb i zastava Grada Gospića

Grb Grada Gospića ima oblik poluokruglog štita. U poluokruglom štitu, na crvenom polju, nalazi se srebrni vuk u borbenom položaju. Vuk u desnoj šapi drži mač srebrne oštrice i zlatne drške.

Zastava Grada Gospića je pravokutnog oblika. Odnos dužine i širine je 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se obostrano grb Grada Gospića. Visina grba je 2/3 širine zastave.

[edit] Historija

U antičko doba područje današnjeg Gospića je naseljavalo ilirsko pleme Japodi. Kasnije ga zauzimaju Rimljani, a u ranom srednjem vijeku ovo područje naseljavaju Hrvati.

Najstariji podaci spominju hrvatske plemenitaške porodice kao što su Tolimirovići, Mogorovići, Tugomirići, Disislavići i drugi, koji su podizali utvrđene gradove.

Začetak današnjeg Gospića se spominje u ispravi iz 1263. pod nazivom Kaseg. Njega je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj uveo u zamjenu posjeda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem. Kaseg je, prema podacima iz isprave, bio na lijevoj obali rijeke Like, pored potoka Novčice.

Kasezi, odnosno stanovnici Kasega, su protjerani za vrijeme turskog osvajanja početkom 16. vijeka. Što se dogodilo s naseljem, nije pioznato, ali i jednom od otomanskih popisa stanovništva iz 1604. godine se spominje naselje pod nazivom Gospić. U ranijim popisima se koristio izraz Gospojina.

Područje Gospića je, zajedno s velikim dijelom Like, krajem 17. vijeka prešlo pod habsburšku vlast, te je priključeno Vojnoj krajini. Godine 1729. Gospić postaje sjedište Ličke i Otočke pukovnije, te se razvija kao garnizonski grad, čiji je privredni i kulturni razvoj bio podređen vojnim potrebama.

Za vrijeme napoleonskih ratova, Gospić je 1809. godine postao poprištem jednog od najvećih okršaja vođenih na ovim prostorima. Kada je Austrija objavila Francuskoj rat, trupe francuskog generala Augustea Marmonta su se iz Dalmacije kopnenim putem nastojale spojiti s Napoleonovom glavninom koja je iz Bavarske napredovala prema Beču. Nadmoćne francuske snage su 22.5. bezuspješno pokušali zaustaviti lokalni krajišnici u bitci kod Bilaja.

Nakon završetka napoleonskih ratova, Dalmacija je 1815. pripala Austriji, te je Gospić dobio prometnu važnost, što se s vremenom počelo održavati na njegov privredni i kulturni razvoj. Godine 1881. Vojna krajina je ukinuta, i Gospić postaje dio hrvatske države, ali su, s druge strane, habsburške vlasti više pažnje uložili u susjednu Bosnu i Hercegovinu.

U drugoj polovici 19. vijeka se, pak, na prostoru Gospića javlja hrvatski nacionalizam, utjelovljen u liku Ante Starčevića, osnivača Hrvatske stranke prava. Gospić i Lika će s vremenom postati jedno od najvećih žarišta hrvatskog nacionalizma, često manifestiranog u njegovim najekstremnijim oblicima.

1918. je Gospić postao dio Kraljevine SHS. Iako je 1920. dovršetak željezničke pruge dao dalji poticaj privrednom i kulturnom razvoju, na području Gospića se bilježe sve veće napetosti između lokalnog stanovništva i vlasti kojom dominiraju etnički Srbi. Dio stanovništva se priključuje ustaškom pokretu, čijih nekoliko pripadnika 1932. godine dižu kratkotrajni i neuspjeli Velebitski ustanak.

Kada je za vrijeme drugog svjetskog rata, 1941. srušena Kraljevina Jugoslavija i uspostavila NDH, veliki dio hrvatskog stanovništva se s oduševljenjem priključio novom režimu, a lokalne ustaške milicije su odmah počele s masovnim pokoljima i protjerivanjima lokalnog srpskog stanovništva. Ono se, pak, organiziralo u vlastite paravojne formacije, koje će se kasnije podijeliti na međusobno suprotstavljene četnike i partizane. U te sukobe se s vremenom upetljale i italijanske, a potom njemački okupatorske snage. Sam grad je bio poprištem žestokih borbi, sve dok ga 4.4. 1945. nisu konačno zauzele 20. i 26. divizija u sastavu 4. armije JA. Nakon toga je izvršen pokolj nad stanovnicima osumnjičenim za suradnju s NDH.

U doba socijalističke Jugoslavije, Gospić se relativno slabo razvijao u odnosu na druge oblasti, dijelom iz geografskih, dijelom iz ekonomskih, a dijelom i iz političkih razloga. Tome je pridonijela i ekonomska migracija u druge dijelove Hrvatske, Jugoslavije, a od 1960-ih i zemlje Zapadne Evrope. Time je nastavljen demografski trend depopulacije Like koji traje do današnjih dana.

Na prvim demokratskim izborima 1990. godine, s obzirom na svoju hrvatsku većinu, Gospić se opredijelio za Hrvatsku demokratsku zajednicu. Ubrzo nakon toga, područja Gospića sa srpskom manjinom su se priključile nacionalističkom pokretu koji će dovesti do stvaranja Republike Srpske Krajine.

U ljeto 1991., za vrijeme raspada SFRJ, oko Gospića, a ubrzo i u samom gradu, počinju žestoke borbe hrvatskih vojnih i policijskih snaga protiv krajinskih paravojnih formacija koje podržava JNA. 4.9. 1991. komandu nad hrvatskim snagama preuzima mladi Mirko Norac koji uspjeva zaustaviti prodor krajinskih snaga. 14.9. se hrvatskim snagama predala blokirana kasarna JNA u Perušiću, a 18.9. i u samom Gospiću. Time je u hrvatske ruke pala velika količina modernog naoružanja i municije, čime je postala moguća efikasna obrana.

Gospić je slijedećih mjeseci ostao u hrvatskim rukama, ali su se u njegovoj okolici nastavile žestoke borbe prilikom čega su mnoga područja učestalo prelazila iz ruke u ruku. Sam grad je pretrpio žestoka bombardiranja. U tom periodu se u Gospiću dogodio masakr nad građanima srpske nacionalnosti, za koga je poslije general Norac osuđen kao ratni zločinac.

U septembru 1993. je, u svrhu spriječavanja mogućeg bombardiranja Gospiča, izvedena kontroverzna Operacija Medački džep zbog koje je nekoliko generala HV, uključujući Norca, pod optužbom ICTY za ratni zločin. Ratne operacije oko Gospića su prestale s Operacijom Oluja u ljeto 1995. kada je cijela Lika reintegrirana pod vlast Hrvatske.

Nakon završetka rata, Gospić se, s obzirom na velika ratna razaranja, teško oporavljao, a od 2000. godine dodatni problem su predstavljale političke napetosti s novom vladom lijevog centra. S druge strane, određeni ekonomski poticaj napretku Gospića je dala izgradnja moderne autoceste.