Knin

From Wikipedia

Knin Image:Knin (grb).gif
Županija	Šibensko-kninska
Broj stanovnika (2001.)	15.190
Gradonačelnik	Josipa Rimac

Knin je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji. Po popisu iz 2001. godine u Kninu je živjelo 15.190 stanovnika.

Sadržaj/Садржај 1 Geografija 2 Stanovništvo 3 Uprava 4 Historija 5 Privreda 6 Slavni ljudi 7 Spomenici i znamenitosti 8 Obrazovanje 9 Kultura 10 Sport 11 Vanjske poveznice

[edit] Geografija

Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji.

Udaljenost Knina s većim gradovima:

• Knin - Šibenik 56 km (D33)
• Knin - Split 100 km (D1)
• Knin - Zadar 91 km
• Knin - Zagreb 273 km (D1)

U Kninu se nalazi izvor rijeke Krke.

[edit] Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine utvrđeno je da u Kninu živi 15.190 stanovnika. Po nacionalnom sastavu Hrvati čine 76,5 % stanovništva, a Srbi 20,8 %. Popisom iz 2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom da je prirodni prirast jedan od najvećih u Hrvatskoj, i pošto se dio izbjeglica vratio, procjenjuje se da kninsko područje danas ima oko 20.000 stanovnika.

U samom gradu većinu drže Hrvati, dok su se Srbi-povratnici uglavnom koncentrirali u okolnim selima.

Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik. Cijela općina Knin (veća od današnjeg područja grada) je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. 79% su bili Srbi, 20% Hrvati i 1% ostali. U cijeloj je bivšoj općini (uključujući Knin ) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali( uglavnom Jugoslaveni ).

[edit] Uprava

Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović. Na temelju rezultata lokalnih izbora od 15.5. 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.

[edit] Historija

Knin je bio naseljen još u prahistorijsko doba.

U rimsko doba je prepoznat njegov strateški značaj - na razmeđi putova za današnju Dalmaciju, Liku i Bosnu - pa su sagrađeni temelji Kninske tvrđave koja će se dograđivati do otomanskih vremena i predstavljati historijsku srž današnjeg grada.

Sam grad Knin se prvi put spominje u 9. vijeku u spisu bizanstkog cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Po njemu je tada bila nazvana i istoimena hrvatska župa. U srednjovjekovnim ispravama se spominje pod nazivima Tenen, Tinninium i Tzena.

Zbog svog strateškog značaja Knin se nametnuo kao prijestolnica drevnih hrvatskih kraljeva. U njemu je, prema legendi, ubijen kralj Zvonimir, a stolovao je i posljednji narodni vladar Petar Svačić.

Knin se ponovno spominje 1345. godine kada su ga opsjeli slavonski ban Nikola Banić i bosanski ban Stjepan Kotromanić te prisilili njegovu tadašnju gospodaricu - kneginju Vlastimiru Nelipić - da prizna vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Nakon toga je u Kninu Nikola Banić stolovao kao ban Hrvatske i Slavonije.

1396. godine, nakon poraza u bitci kod Nikopolja, u Knin je došao hrvatsko-ugarski kralj Žigmund kako bi sazvao državni sabor.

Zbog svog strateškog značaja Knin su 1513. godine prvi put pokušali osvojiti Turci Osmanlije prilikom svog prodora na zapad. Knin su snage bosanskog i hercegovačkog sandžakbega osvojile 22.5. 1522. Oko godine 1580. Knin postaje sjedište novog Ličkog, odnosno Kninskog sandžaka.

Knin su Turci prvi put izgubili 1649. godine za vrijeme kandijskog rata s Mlečanima. Pod njihovu vlast je vraćen 1653. godine te ostao sve do morejskog rata. Tada su Mlečani, uz pomoć hajdučkih četa Stojana Jankovića, zauzeli Knin 11.9. 1688.

Knin se pod mletačkom vlašću nastavio razvijati i širiti, prvi put izvan zidina Kninske tvrđave. Godine 1797. je nakon propasti Mletačke republike i mira u Campo Formiju došao pod vlast Austrije. Nakon mira u Bratislavi su Francuzi ušli u Knin 16.2. 1806. te ga priključili Ilirskim provincijama. Nakon što se Austrija priključila antinapoleonskoj koaliciji, austrijske snage pod generalom Tomašićem su 31.10. 1813. francuski garnizon prisilile na predaju.

Pod austrijskom vlašču Knin se nastavio razvijati, a poseban poticaj razvoju dala je željeznica. Zahvaljujući svom položaju Knin je postao jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u regiji.

Nakon prvog svjetskog rata Knin je ušao u sastav Kraljevine SHS, a od 1939. godine je dio Banovine Hrvatske.

Tokom drugog svjetskog rata, u aprilu 1941. su ga okupirali Italijani. Grad je mjesec dana kasnije nominalno pripao NDH, ali je de facto bio pod italijanskom vlašću koja je štitila Dinarsku četničku diviziju pod komandom popa Momčila Đujića. S druge strane, veliki broj Kninjana se priključio Titovom partizanskom pokretu. Godine 1943., nakon kapitulacije Italije, Knin su okupirali Nijemci. Njihov garnizon i Đujićeve snage je, pak, krajem 1944. u kninskoj operaciji porazio 8. korpus NOVJ i zauzeo Knin.

Knin je otada dio Socijalističke republike Hrvatske, odnosno SFRJ. Kada je u bivšoj Jugoslaviji krajem 1980-ih ekonomska kriza prešla u političku, na području Knina se to odrazilo bujanjem srpskog nacionalizma. Pobjeda hrvatskih nacionalista na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj 1990. godine će dovesti do dodatnih etničkih i političkih tenzija, a u ljeto iste godine do pobune protiv republičke vlasti zvane balvan revolucija.

Knin tada postaje središte pokreta za otcjepljenje većinski srpskih područja iz Hrvatske, a nakon formiranja Republike Srpske Krajine 1991. godine postaje njen glavni grad.

Knin su, zajedno s ostatkom RSK, zauzele hrvatske snage za vrijeme Operacije Oluja. 5.8. 1995. - dan kada se to dogodilo - u Hrvatskoj se slavi kao državni praznik - Dan domovinske zahvalnosti.

Prije i za vrijeme same operacije Knin je napustilo gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Ubrzo nakon toga je njihova imovina izložena pljački i paležu, a u ispražnjene srpske domove su naseljene izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH. Tek kasnije je hrvatska vlada dozvolila povratak srpskim izbjeglicama. To je danas izvor mnogih problema koji se tiču imovinskih i drugih prava, kao i političkih tenzija u trokutu koji čine Hrvati doseljenici, Hrvati starosjedioci i Srbi povratnici. Dodatni izvor problema je i izuzetno loša ekonomska situacija u gradu, tako da većina stanovnika, bez obzira na nacionalnost, uglavnom živi od socijalne pomoći.

[edit] Privreda

[edit] Slavni ljudi

• Kralj Zvonimir;
• Petar Svačić;
• Dinko Šimunović;
• Vojin Jelić;
• Ilija Petković;
• narodni heroji NOB-a;
• Sinobadi - porodica koja je za naročite zasluge u borbi protiv Turaka dobila plemićku titulu od Mlečana

[edit] Spomenici i znamenitosti

• Kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
• Slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
• Biskupija - selo dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir;
• ostaci drevnog rimskog grada zvanog Burnum, koji se nalaze 18 km od središta grada, na putu prema Kistanjama.

[edit] Obrazovanje

• 2 osnovne škole

• Srednjoškolski Centar Kralja Zvonimira sa smjerovima:
  • Gimnazija 4 god.
  • Elektrotehnika 4 god.
  • Prometna 4 god.
  • Economija 4 god.
  • Konobari 3 god.
  • Kuhari 3 god.

[edit] Kultura

[edit] Sport

• Nogometni klub Dinara Gradski nogometni klub, član Hrvatske lige-jug. Dresovi-crno bijeli.
• Ženski rukometni klub Knin Gradski rukometni klub, član 2. ŽRL, Dresovi-crveni

[edit] Vanjske poveznice

• www.knin.hr
• Plan grada Knina - CroMaps navigator
• www.tvrdjava-knin.hr
• www.czp-knin.hr

Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Knin treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.