Italija
From Wikipedia
|
|||||
Državna krilatica: nema |
|||||
Službeni jezik | italijanski jezik | ||||
Glavni grad | Rim | ||||
Predsjednik | Giorgio Napolitano | ||||
Predsjednik Vlade | Romano Prodi | ||||
Površina - Ukupno |
69. po veličini 301.230 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno (2003) |
22. po veličini 57.998.353 |
||||
Neovisnost | ujedinjenjem 17. ožujka 1861. |
||||
Valuta | euro 2) (100 100 centa) | ||||
Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
Državna himna | Fratelli d'Italia | ||||
Internetski nastavak | .it | ||||
Pozivni broj | 39 | ||||
1) Uz talijanski, službeni jezici su njemački u Južnom Tirolu i francuski u Valle d'Aosta 2) Do 1999. talijanska lira |
Republika Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom i Slovenijom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Povijest
Glavni članak: Povijest Italije
Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata. U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.
Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni datum ujedinjenja Italije.
Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju.
Italija je otpočetka članica saveza NATO i Europske Unije.
[edit] Politika
Glavni članak: Politika Italije
Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).
Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik). Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.
Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.
Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.
[edit] Regije
Glavni članak: Regije Italije
Image:Karta Italije.png
Karta Italije
Italija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):
- Abruzzo
- Basilicata
- Calabria
- Campania
- Emilia-Romagna
- Friuli-Venezia Giulia*
- Lazio
- Liguria
- Lombardia
- Marche
- Molise
- Piemonte
- Puglia
- Sardinija (Sardegna)*
- Sicilija (Sicilia)*
- Toskana (Toscana)
- Trentino-Južni Tirol*
- Umbria
- Valle d'Aosta*
- Veneto
Regije se dalje dijele na pokrajine.
[edit] Zemljopis
Glavni članak: Zemljopis Italije
Najveći dio Italije je velik poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.
Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno.
Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4,810 m. Italija ima dva slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja i aktivnu Etnu na Siciliji.
[edit] Gospodarstvo
Glavni članak: Gospodarstvo Italije
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).
Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.
Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partenrima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima.
[edit] Stanovništvo
Glavni članak: Stanovništvo Italije
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (196 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je njemačka manjina u Južnom Tirolu (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.
Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su francuska manjina u regiji Valle d'Aosta; sardski na Sardiniji); ladin u Dolomitima; furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici. Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su hrvatski u tri sela u regiji Molise; okcitanski u južnim dolinama Piemontea; katalonski u gradu Alghero na Sardiniji; albanski u selima regije Calabria i na Siciliji; stari grčki dijalekti u selima regije Calabria.
Iako je glavna vjera katoličanstvo (85% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veća useljenička zajednica muslimana.
[edit] Kultura
Glavni članak: Kultura Italije
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.
Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo, arhitekti Bernini i Palladio, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filmski redatelji Antonioni i Fellini, filozof Giordano Bruno. Ne zaboravimo i Casanovu.
Od modernih pjevaca poznat je Eros Ramazzotti.
[edit] Državni praznici (neradni dani)
datum | srpskohrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
---|---|---|---|
1. siječnja | Nova godina | Capodanno | |
6. siječnja | Sveta tri kralja | Epifania | |
dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | Lunedi di Pasqua | |
25. travnja | Dan oslobođenja | Liberazione | od 1945. |
1. svibnja | Praznik rada | Festa del Lavoro | |
2. lipnja | Praznik Republike | Festa della Repubblica | od 1946. |
15. kolovoza | Velika Gospa | Assunzione | |
1. studenog | Svi sveti | Tutti i Santi | |
8. prosinca | Bezgrešno začeće | Immacolata | |
25. prosinca | Božić | Natale | |
26. prosinca | Sveti Stjepan | Santo Stefano | |
31. prosinca | Silvestrovo | San Silvestro |
[edit] Vanjske poveznice
- Presidenza della Repubblica - službena stranica predsjednika Italije
- Parlamento - službena stranica talijanskog parlamenta
[edit] External links
- Italy - Directory in English
Države u Evropi |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar/Kipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva/Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska/Holandija | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Republika Makedonija | Rumunjska/Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska/Španija | Švedska | Švicarska/Švajcarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
Teritoriji: Gibraltar | Guernsey (Gernzi) | Otok Man/Ostrvo Man | Farski otoci/Farska ostrva | Jersey (Džersi) |