Meksiko
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | španski | ||||
| Glavni grad | Mexico City | ||||
| Predsjednik | Vicente Fox Quesada | ||||
| Predsjednik vlade | Vicente Fox Quesada | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
13. na svijetu 1.972.550 2,5% |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
11. na svijetu 101.879.171 54,3/km² |
||||
| Nezavisnost | 16. septembar 1810. | ||||
| Valuta | Meksički pezos | ||||
| Vremenska zona | -6, ljeti -8 | ||||
| Državna himna | "Mexicanos, al grito de guerra" | ||||
| Internetski nastavak | .mx | ||||
| Pozivni broj | +52 | ||||
Sjedinjene Države Meksika (španski Estados Unidos Mexicanos) su država koja graniči na sjeveru sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu je Pacifik a na istoku je Meksički zaljev i Karipsko more.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Hernan Cortes 1519. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od 1521. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španjolske. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španjolski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španjolska u 18. vijeku počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španjolske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španjolska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846-1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i New Mexica. 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Diaz je vladao 1877-1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. 1910. je započela Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910. - 1917.) bio je Emiliano Zapata.
[izmijeni] Vlada
Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma.
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Geografija
Smješten na jugozapadnom djelu Sjeverne Amerike u obliku nepravilnog trokuta, Meksiko se proteže više od 3000 km od sjeverozapada prema jugoistoku. Različite širine od otprilike 2000 km na sjeveru do najmanje 220 km na Tehuantepec kanalu na jugu.
Meksiko graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i Belize i Guatemalom na jugoistoku. Baja California (Niska Kalifornija) poluotok na zapadu dugačak 1250 km tvori Kalifornijski Zaljev. Na istoku se nalazi Meksički Zaljev i Plaža Campeche, koja je formirana drugim meksičkim poluotokom Yucatanom. Središnji Meksiko je visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku i zapadu i okružen s niskom obalom Veličina Meksika je ¼ SAD-a.
Reljef i klima variraju, od pješćanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke uključuju Río Bravo (Rio Grande) Velika Rijeka na sjeveru i Usumacinta na sjevernim i južnim granicama, zajedno sa Grijalva, Balsas, Pánuco i Yaqui u unutrašnjosti.
[izmijeni] Privreda
[izmijeni] Stanovništvo
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
| Države Sjeverne Amerike |
|---|
| Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
| Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |
