Trinidad i Tobago
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | engleski | ||||
| Glavni grad | Španska Luka | ||||
| Predsjednik | George Maxwell Richards | ||||
| Predsjednik Vlade | Patrick Manning | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
163. na svijetu 5,128 km² zanemarljivo |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
151. na svijetu 1,262,366 215/km² |
||||
| Nezavisnost | 31. august 1961. | ||||
| Valuta | Dolar Trinidada i Tobaga | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Državna himna | "Forged From The Love of Liberty" | ||||
| Internetski nastavak | .tt | ||||
| Pozivni broj | 868 | ||||
Trinidad i Tobago je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venecuele. Sastoji se od dva otoka, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Otok Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. jula 1498. Tobago je također otkrio Kolumbo 1498. Isprva se zvao Bella Forma, a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, Nizozemske i Engleske. Pariškim mirom 1763, Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od 1814 (Pariški mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.
Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španskom flotom, u bitci kod Sao Vicentea, 14. februara 1797, Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802 (Amienski mir).
Od 1889 Trinidad i Tobago je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. 1958 Trinidad i Tobago postaje član Zapadnoindijske Federacije, a 1962 je proglasio samostalnost. Stranka People's National Movement, PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik Eric Eustace Williams, postao prvi premijer 1962-1981. Trinidad i Tobago je 1962 pristupio Commonwealthu.
[izmijeni] Vlada
[izmijeni] Političke podjele
[izmijeni] Geografija
[izmijeni] Privreda
Na otoku Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske.
[izmijeni] Stanovništvo
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135)
- 15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303)
- 65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) (2000, procjena)
- Prirodni prirast: -0.49% (2000, procjena)
- Etničke skupine: Istočni indijci (emigranti iz istočne Indije) 40,3%, potomci afričkih crnaca-robova 39,5%, mješanci 18,5%, bijelci 0,6%, ostali 1,2% ( to su Kinezi i potomci starosjedioca (Karibi))
- Religije: Rimokatolička crkva 29,4%, hinduizam 23,8%, Anglikanska crkva 10,9%, muslimani 5,8%, prezbiterijanci 3,4%, ostali 26,7%
Uz službeni engleski jezik, govori se i hindi jezik, španjolski jezik, francuski jezik i kineski jezik.
Historijsko stanovništvo Starosjedioci na otoku su bila indijanska plemena Arawak i Karibi. Od 1532 Španci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druge otoke u Karipskom moru. Od 1592 Španci su trajno prisutni na otoku. Antonio de Berrio je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španske. Većinu stanovnika otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Nakon ukidanja ropstva na otoku 1843, došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.
[izmijeni] Kultura
[izmijeni] Relevantni članci
[izmijeni] Vanjski linkovi
| Države Južne Amerike |
|---|
| Argentina | Bolivija | Brazil | Čile | Ekvador | Gvajana | Kolumbija | Paragvaj | Peru | Surinam | Urugvaj | Venecuela |
| Zavisne teritorije: Falkland ostrva | Francuska Gijana |
Šablon:Države Svijeta
