Aurelije Augustin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sveti Augustin

Aurelije Augustin (Tagasta 13. novembar 354. - Hippo 28. august 430) je bio kršćanski svetac.

Aurelije Augustin je jedan od najvećih kršćanskih filozofa. Rođen je u Tagasti u Numidiji, porijeklom Berber. Aurelije Augustin je bio jedan od filozofa srednjovjekovne filozofije koji je imao veliki uticaj na razvoj dalje skolastike. U početku bio učitelj gramatike i retorike a kasnije se oduševljava kršćanstvom i postaje svećenik. U svom dijelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti; "sumnjam, dakle jesam". Pod utjecajem je Platona i novoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna o razumu i svijesti. Zastupnik je Teocentralizma - Bog stvara odlukom svoje volje svijet.

Srednji vijek je obilježila Augustinova eshatologija. Ovaj biskup iz Hippoa, koga se smatra " najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije" strukturirao je historiju prema Kristova "tri adventa": stvaranje, utjelovljenje i sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Uostalom, svu svoju teologiju zasnovao je Augustin na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božjeg Grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u Djelima 1,6.7 Krist čak i apostolima odbio otkriti kad će to biti: "Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo".

Iako je bio teolog, Aurelije Augustin je u svom promišljanju o historiji društva i čovjeka realist i racionalist. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno stoičko, pesimističko i metafizičko kršćansko poimanje svijeta koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu.

Dijeli historiju na šest perioda:

Od Adema (Adam) do Potopa,
od Nuha (Noj) do Ibrahimama (Abraham),
od Ibrahima do Davuda (David),
od Davuda do Babilonskog carstva,
od Babilonskog carstva do Isaa (Isus),
od Isaa do Apokalipse.

On želi spoznati dušu i Boga. Smatra da sva dobra potiču od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina su:

On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i božiju državu koju smatra pravom. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje.