Antarktik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Antarktik se nalazi na krajnjem jugu naše planete

Antarktik je kontinent na južnom polu zemlje.

Poznat je kao najhladnije mjesto na zemlji i oko 98% je prekriven snijegom i ledom. Antarktik se ne smije zamijeniti sa Arktikom koji je na sjevernom polu zemlje. Antarktik je po veličini peti kontinent na svijetu, poslije Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Južne Amerike.

U prosjeku to je najhladniji, najsuhlji i najvjetrovitiji kontinent na Zemlji. Sa 14.425 miliona km² on je i treći najmanji kontinent poslije Evrope i Okeanije. Zbog male količine padavina, izuzev na samim obalama, kontinent je, tehnički, najveća pustinja na Zemlji. Ne postoji stalno ljudsko naselje na njegovoj površini, a živi svijet je predstavljen sa životinjama i biljkama posebno otpornim na hladnoću (pingvini, foke, lišajevi i veliki broj vrsta algi).

Iako su još od antičkih vremena postojale spekulacije o Terra Australis (Južnoj zemlji), prvu potvrdu postojanja kontinenta je pružila ruska ekspedicija sa Mikhail Lazarevom i Fabian Gottlieb von Bellingshausenom, međutim Antarktik je ostajao neistražen tokom 19-tog vijeka zbog negostoljubivog okruženja, nedostatka resursa i izolirane lokacije.

Potpisom Antarktičkog sporazuma, od strane 12 zemalja 1959. godine, prihvaćeno je da na kontinentu budu zabranjene vojne aktivnosti i eksploatacija rudnih bogatstava. Sporazum je podržao naučna istraživanja i doprinio održavanju kontinenta kao specifične ekozone. Više od 4.000 naučnika, različitih nacionalnosti, učestvuje u istraživanjima koja se trenutno vrše na njegovom tlu.

Samo ime Anterktik dolazi od grčke riječi ανταρκτικός (antarktikos), i znači nasuprot Arktiktu.

[izmijeni] Istraživanja

Vjera u postojanje Terra Australis, kontinenta na krajnjem jugu planete, koji bi predstavljao "balans" u odnosu na sjeverna kopna Evrope, Azije i Sjeverne Afrike, bila je prisutna još od Ptolomejevog vremena i od njegove ideje o simetričnom rasporedu kopna na Zemlji. Ucrtavanje velikog južnog kopna je bilo uobičjeno na ranijim mapama kao što je na primjer turska Piri Reis mapa. Čak ni u kasnom 17-tom vijeku, nakon što je utvrđeno da Južna Amerika i Australija nisu dijelovi tog kontinenta, geografi su još uvijek vjerovali da taj kontinent postoji i zamišljali su ga mnogo većim nego što je ustvari bio.

Prva potvrda postojanja Antarktika je došla 1820. godine. Tri broda su posjetila kontinent, ruski, američki i britanski, a kapetan ruskog broda Fabian von Bellingshausen je 27 januara prvi primijetio "kopno". Bilo je to tri dana prije britanaca i oko deset mjeseci prije amerikanaca. Bitno je da su sve tri ekspedicije konačno utvrdile stvarno postojanje tog očekivanog kopna.

1841. istraživač James Clark Ross je prošao kroz ono što se sada zove Rosovo more i otkrio Rosova ostrva. Proplovio je i pored velikog ledenog zida koji je poslije nazvan Rosov greben. Zatim Mount Erebus i Mount Terror na Antarktiku su nazvani po njegovim brodovima HMS Erebus i HMS Terror.

Tokom ekspedicije iz 1907. vođene od strane Ernest Shackletona grupa predvođena T. W. Edgeworth Davidom je postala prva koja se popela na Mount Erebus i dosegla Južni magnetni pol. Dok je 14. decembra 1911. ekspedicija sa Roald Amundsenom na čelu, stigla do južnog geografskog pola.

Richard Evelyn Byrd je predvodio nekoliko putovanja 1930-tih i 1940-tih godina, sprovodeći geološka i biološka istraživanja. 31. oktobra 1956. ekspedicija američke mornarice predvođena admiralom George Dufekom uspješno je izvela spuštanje avionom na tom mjestu.

[izmijeni] Reference i linkovi

Kontinenti Svijeta

Afrika-Evroazija			Amerika			Evroazija


Afrika	Antarktik	Azija		Australija	Evropa		Sjeverna Amerika	Južna Amerika

Geologički superkontinenti : Gondwana · Laurasia · Pangaea · Pannotia · Rodinia · Kolumbija · Kenorland · Ur