Muslimani (narod)
From Wikipedia
Muslimani je naziv za etničku grupu, odnosno narod koji je 1971. godine od strane vlasti Socijalističke federativne republike Jugoslavije priznat za jedan od šest konstitutivnih naroda (uz Slovence, Hrvate, Srbe, Crnogorce i Makedonce), odnosno jedan od tri konstitutivna naroda tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.
Muslimani potječu od domorodačkog stanovništva, pretežno južnoslavenskog porijekla, koje je za vrijeme otomanske vlasti na Balkanu prihvatilo islam, i na temelju njega izgradilo vlastiti kulturni, etnički, a na kraju i nacionalni identitet. Stvaranje nacionalnog identiteta kod Muslimana je bilo relativno sporije u odnosu na Srbe i Hrvate, a prvi takav pokušaj - kroz stvaranje posebne bošnjačke nacije u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom vlašću - nije uspio. Ulaskom BiH u prvu Jugoslaviju Muslimani su se najčešće izjašnjavali kao Hrvati ili Srbi islamske vjeroispovjesti, odnosno "Jugoslaveni" ili "ostali". U prvoj Jugoslaviji je interese muslimanskog stanovništva zastupala politička stranka po imenu Jugoslavenska muslimanska organizacija.
Nakon drugog svjetskog rata, u novoj Jugoslaviji, Muslimani su otpočeli borbu za priznanje statusa naroda kako bi bili ravnopravni u odnosu na Srbe i Hrvate. Tako je Husaga Čišić, muslimanski zastupnik u Skupštini DFJ bio jedini koji je glasao protiv ustava FNRJ 1946. godine. Razlog je bio taj što je odbijen zahtjev da se Muslimani priznaju kao narod, odnosno uvede šesta buktinja u grb SFRJ. Četvrt vijeka kasnije je u tim zahtjevima daleko više uspjeha imao komunistički političar Hamdija Pozderac, koji je isposlovao ustavne izmjene 1971. godine, iako neki taj čin smatraju kompromisnim, odnosno privremenim rješenjem s obzirom da vodstvo tadašnje Jugoslavije iz političkih razloga nije smatralo prihvatljivim izraz "Bošnjak".
Muslimani su po amandmanima na Ustav SFRJ 1971. tako postali konstitutivan narod - također poznat pod neformalnim nazivom "Muslimani s velikim M", koji ih je trebao razlikovati od drugih građana SFRJ - muslimana po vjeri, odnosno "muslimana s malim m".
Za vrijeme raspada Jugoslavije su se i Muslimani, kao i sve druge etničke grupe, politički okupljali na etničkom principu, iako nešto manje intenzivno od Srba ili Hrvata. U Hrvatskoj je tako pred izbore 1990. formirana Muslimanska demokratska stranka, dok je pred prve demokratske izbore u Bosni i Hercegovini kao stranka koja okuplja i zastupa Muslimane stvorena Stranka demokratske akcije, koja će kasnije dobiti ispostave u Hrvatskoj, Srbiji, Crni Gori te na Kosovu.
Unutar same SDA je odmah došlo do raskola između Adila Zulfikarpašića koji je pokrenuo inicijativu da se umjesto izraza "Muslimani" koristi izaz "Bošnjaci", i Alije Izetbegovića koji se tome ispočetka protivio. Zulfikarpašić je osnovao vlastitu stranku Muslimanska bošnjačka organizacija, ali je ona slabo prošla na izborima.
Izetbegović i SDA su izraz "Bošnjaci" počeli koristiti tek nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odnosno početka rata. Godine 1993. izraz "Bošnjaci" je službeno prihvaćen u Bosni i Hercegovini, dok je izraz "Muslimani" gotovo u potpunosti iščezao. Izraz "Bošnjaci" se također počeo koristiti i za Muslimane u drugim krajevima bivše Jugoslavije.
S druge strane su neke manje muslimanske zajednice, kao Goranci na Kosovu, odlučile preuzeti posebni identitet.
[edit] Muslimani i Bošnjaci prema popisima stanovništva u državama bivše Jugoslavije
- Srbija (bez Kosova) (2002): 136.807 Bošnjaka i 19.503 Muslimana
- Crna Gora (2003): 48.184 Bošnjaka (7,77 %) i 24.625 Muslimana (3.93 %)
- Makedonija (2002): 17.078 Bošnjaka
- Hrvatska (2001): 20.000 Bošnjaka, 20.000 Muslimana i 10.000 Hrvata islamske vjeroispovjesti
- Slovenija (2002): 21.542 Bošnjaka, 10.467 Muslimana
