Makedonci

From Wikipedia

Za ostala značenja v. Makedonci (razvrstavanje).

Makedonka u narodnoj nošnji, područje Skopja.

Makedonci su narod nastanjen u Makedoniji i susjednim predjelima Grčke i Bugarske. Jezgro današnjih Makedonaca potječe od starih slavenskih plemena Rinhina, na Halkidici; Sagudata, zapadno od Soluna; Smoljani, istočno od Vardara; Draguvita, na srednjim i gornjim pritokama Vardara i ravnici Pelagonije; Brziti, sjeverozapadna Makedonija; Velegezita (Belegezita), južna Makedonija i Tesalija; Strumljana, istočno od rijeke Strume i Brsjaka, koji su se na ovom tlu nastanili u 7 stoljeću, a napose između 620. i 680. godine.

Makedonci su danas nastanjeni u 12 država sa populacijom od 1.866.000, prema procjeni za 2005. godinu. Najviše ih ima u Makedoniji (1.249.000), Bugarskoj (205.000), Grčkoj (192,000) Australiji (73.000) i Srbiji (73.000). Među Makedoncima još se vide razlike među lokalnim skupinama Šopova, Torbeša (islamiziranih Mijaka) i Mijaka. Vidi populaciju za 2006.

[edit] Etnografija

Život i običaji

Image:MakedonskaŽenskaNošnja-Pirin.jpg

Ženska narodna nošnja iz Pirinske Makedonije.

Makedonci, izolirani po lokalnim etnografskim skupinama, žive prilično izolirano sa vlastitim običajima, ali uglavnom su ruralno stanovništvo koje živi od stočarstva (ovce) i poljoprivrede. Razni narodi koji su kroz povijest dolazili, ili su još u ovim krajevima, ipak su kulturno dosta utjecali na njih. Albanci sa zapada, kao i Turci i Čerkezi koji su ovdje svojevremeno živjeli u većem broju, ostavili su traga u njihovoj kulturi, primjerice uzgoj sezama, pojava islama među dijelom Mijaka (Torbeši), ali i na gradnju kamenih kuća sa velikim balkonima poznatima kao doksaci.
Tradicionalna makedonska kuća izgrađena je od solidnih zidova, od kamena ili gline, a javlja se u zapadnoj Makedoniji. Prozori su maleni, prizemlje je masivno, izgrađeno od kamena, dok se na katu nadograđuje bondruk od drvene konstrukcije.
U planinskim predjelima postoji i jednodijelna koliba (Kriva Palanka, Kratovo). Najrasprostranjenija je čardaklija, kao kod Kumanovskih Makedonaca, javlja se i u strumičkom kraju i drugdje. Čardak povezuje sve prostorije, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa i dominira na njoj.
Graditeljstvom se u Makedoniji osobito se uspješno bave Mijaci čija se tajfa sastoji majstora raznih profila na čelu sa ustabašijom.

Umjetnost

Image:OroDance.jpg

Nacionalni ples, kolo oro, selo Turje, Makedonija.

Makedonka je vrijedna žena, ovčarstvo i uzgoj pamuka, lana i konoplje omogućio joj je da se sebe uspijeva odijevati, i razvila je tradicionalnu umjetnost tkanja odjeće, pomoću tradicionalnog alata i sa preko 70 vrsta bogato dekoriranih nošnji. Zemljopisna izoliranost potpomogla je da se ove nošnje razviju očuvaju u raznim krajevima Makedonije. Geometrijski i geometrizirani floralni uzorci, aplikacije i pleteni ornamenti, srma, i metalni ukrasi javljaju se na ženskoj narodnoj nošnji. U područjima gornjeg Vardara i Debra etnografska su područja Mijaka i Brsjaka koji pripadaju zapadno-makedonskom etnografskom kraju. Među ovim ljudima prevladava odjeća od bijelog klašna i sa nakitom za glavu u kojem prevladava crvena boja. Istočno-makedonski etnografski kraj u dolini srednjeg Vardara i kod Šopova je jednostavniji i bez masivnih juvelirskih ukrasa i uz upotrebu šarenila i srme.

Glazba i ples

Image:Tapan.jpg

Tapan, bubanj sa rastegnutom kozjom ili ovčjom kožom, po kojemu se udara kukudom i praćkom.

Makedonci su bili pod utjecajima raznih etničkih zajednica koje su ostavile tragova u njihovoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Ples i glazba svakao su veoma značajni u njihovom životu. Da je ovo točno pokazuje i broj njihovih glazbala: dajre, tapan, zurla, kaval, tambura, gajda i šupelka i duduk.

Makedonska gajda sastoji se od meva (mješine), duvala (cijevi za duvanje), brčala ili bučala koji daje drugi glas i gajdarke sa sedam rupa. Gajdu je prije upotrebe potrebno naštimati. Svira se uz narodne pjesme i plesove. –Dajre se sastoje od drvenog okvira sa nategnutom kozjom kožom, one daju ritam i ženski su instrument. Tradicionalni drveni bubanj poznat je kao tapan, on se izrađuje od bukve, oraha ili kestena. Kože tapana učvršćene su konopcima thumb|Dajre su ženski instrument, u Bosni poznat kao daire. Stvoren je upravo za žensku ruku i međusobno se nadopunjavaju uz pravi štimung. dijagonalno na okvir. Bubnjar (tapandžija) se koristi sa dvije vrsti udaraljki, to su kukuda učinjena od orahovine i praćka od vrbe. Tapan se obično koristi uz pratnju zurla. Zurla je puhački instrument od orahovog ili šljivinog drveta, sastoji se od dva dijela, konične cijevi i slaveca (kljuna) koji se utakne u gornji kraj. Njezino moguće porijeklo je romsko ili tursko. Kaval je vrsta pastirske flaute sa kalibrom od 16 mm, ornamentirana cijelom dužinom, i učinjena od jednog komada drveta sa sedam rupa i ispred rupom za palac. Svira se u paru, prvi je kavaldžija ili vodač i drugi polagač. Šupelka je slična kavalu, ima šest rupa za prste a koristi se i za solističke interpretacije kao i u pratnji sa drugim instrumentima. Duduk se u nekim krajevima Makedonije naziva kaval ili kavalče a izrađuje se od žutike ili javora, pa i nekog drugog drveta, ton joj je čist i ugodan. Najpoznatij narodni makedonski ples je oro, pleše se uz pratnju tapana i zurle.

Kuhinja

Image:Tavče na gravče.jpg

Gravče na tavče, makedonski specijalitet.

Kuhinja Makedonacaporijeklom je iz domaćih proizvoda. Plodna polja Pelagonije, Pologa, Skopske doline, Tikveša i Ovčeg Polja lokaliteti su pogodni za uzgoj raznih kultura i voća. Jabuka se uzgaja u području Prespe i Pologa. Makedonci su poznati po uzgoju kvalitetnog graha 'tetovca' od kojega se priprema poznati specijalitet 'gravče na tavče' ili 'tavče na gravče', ovo jelo priprema se na poseban način, u tavici, da bi se zatim u zemljanoj posudi zapeklo u rerni. Posebnu draž daje mu aleva paprika. Tu su još lubenice, rajčica, feferoni, grašak, riža i grožđe u dolini Tikveš.

[edit] Nesuglasice oko imena

Glavni članak: Makedonsko pitanje U Grčkoj i Bugarskoj ovaj etnonim se koristi mahom u regionalnom značenju. Postoje mišljenja u Bugarskoj i Srbiji, ali i vlasti u Grčkoj koje negiraju postojanje slovenskog makedonskog etniciteta i nacije.

Dok je u Grčkoj zvaničan stav da se pojam Makedonci isključivo odnosi na helenski ili helenizovani narod regije Makedonija, u Bugarskoj pojam Makedonac se razmatra kao znak regionalne pripadnosti.

[edit] Jezik

Glavni članak: Makedonski jezik

Makedonski jezik spada u istočnu grupu južnoslovenskih jezika. Ljudi zapadnomakedonskog varijeteta govore dijalekte koji čine prelaz od srpskog ka bugarskom i veoma brzo nauče srpski ili bugarski književni jezik.

Vuk Stefanović Karadžić navodi kako su mu dvojica Makedonaca govorila o svom jeziku, koji je kao neka mješavina srpskog i bugarskog, ali opet bliži srpskom nego pravome bugarskome.

Za vreme Kraljevine SHS - Jugoslavije jezik makedonskih Slovena je smatran južnim srpskim dijalektom. Bugari međutim smatraju njihov jezik dijalektom ili druga varijanta bugarskog.

Bez obzira na ove tvrdnje, savremena lingvistička nauka stoji na stanovištu da je makedonski poseban jezik, koji ima najviše sličnosti sa srpskim i bugarskim, ali se u izvesnim osobinama i razlikuje od oba jezika, tako da ispunjava uslove da bude smatran posebnim jezikom.