Beč

Izvor: Wikipedija

**Wien**
Zastava	Grb

Osnovni podaci
ISO 3166-2:	AT-9
Registarska oznaka:	W
AGS brojevi:	90101 - 92301
Poštanski brojevi:	1010 - 1239, 1400, 1450
Pozivni broj:	01
Službena stranica:	www.wien.gv.at
Karta: Beč u Austriji

Stanovništvo
Broj stanovnika: Aglomerizacija:	1.631.082 (2005.) 1.900.000
Rang:	1. od 9
Gustoća stanovništva:	3.931,3 stanovnika/km²
Zemljopis
Površina:	414,65 km²
- zemlje:	395,29 km² (95,33 %)
- vode:	19,36 km² (4,67 %)
- Rang:	9. od 9
Veličina:	sjever-jug: 22,4 km zapad-istok: 30,0 km
Najviša točka:	542 m (Hermannskogel)
Najniža točka:	151 m (Lobau)
Karta: Beč sa okruzima
Bečki okruzi
Satelitska slika Beča 2002.
Pogled na Beč (iznad 2. i 20. okruga)

Beč (njemački Wien, mađarski Bécs) je glavni i najveći grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.

Grad leži na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slovačkom i slovačkog glavnog grada Bratislave. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije). Simbol Beča je katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkog nadbiskupa. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk).

Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).

[uredi] Povijest

Beč su osnovali Kelti oko godine 500 p.n.e.. Godine 15 p.n.e. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskog Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije i Habsburgovaca i posljedično glavni grad Svetog Rimskog Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskog naroda.

Grad su dva puta neuspješno opsjedali Turci (1529. i 1683.) Godine 1815. u njemu je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon poraza Napoleona, a koji se održao s manjim izmjenama sve do Prvog svjetskog rata.

Bečko sveučilište osnovano je 1365. Na njemu su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu osnovano je prema bečkom uzoru 1874. U Beču je dio svoje karijere kao profesor slavistike proveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić.

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo značenje se smanjuje. U doba hladnog rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.

[uredi] Turizam

Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-historijskim spomenicima iz doba Austro-Ugarske monarhije, raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su Beethoven ili Mozart. U gradskom središtu (Innenstadt) nalazi se veličanstvena katedrala sv. Stjepana te brojni spomenici uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. U neposrednoj blizini su i Bečka državna opera (Wiener Staatsoper), ulica Kärntner Straße - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice kao i znameniti Ring - ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od 1980. godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, jazz barovima i priredbama svake vrste.

Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenomm (Weihnachtsmarkt) od kojih je najpoznatiji Christkindlmarkt koji se pred Gradskom vijećnicom održava od 1975. godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci Schönbrunn, Hofburg i Belvedere ili poznati muzejski kompleks MuseumsQuartier.

Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD, Španjolske, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih, te arapskih i azijskih zemalja. 2005. godine Beč je ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja.