Talijanski jezik
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Talijanski jezik Italiano |
|
| Države govorenja: |
Italija i 29 drugih država |
| Regije govorenja: |
Uglavnom Zapadna Evropa |
| Broj govornika: | materinji jezik: oko 61 milion |
| Rang: | 19-20. |
| Jezična porodica: | indoeuropski italski |
| Službeni status | |
| Služben u: | Italija, Švicarska, San Marino |
| Regulatori: | Accademia della Crusca |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | it |
| ISO 639-2: | ita |
| SIL | ITN |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Talijanski jezik (talijanski: italiano ili lingua italiana) je romanski jezik, koji govori okoli 62 miliona ljudi, od kojih većina živi u Italiji. Standardni talijanski temelji se na firentinskom narječju. Ima duple (ili duge) samoglasnike, kao latinski (za razliku od drugih romanskih jezika, kao francuski i španski). Kao kod drugih romanskih jezika, izuzev francuskog, naglasak riječi je različit. Talijanski se piše latinicom.
Talijanski je službeni jezik u Italiji i San Marinu, te u švicarskim kantonima Ticino i Grigioni. Talijanski je uz latinski drugi službeni jezik u Vatikanu, uz slovenski je služben i u slovenskim primorskim općinama Koper, Izola i Piran, te se uz hrvatski koristi i u Istri gdje živi talijanska manjina. Dosta je raširen i među potomcima iseljenika u Luksemburgu, SAD-u i Australiji.Također je široko razumljiv i podučavan na Malti, gdje je bio jedan od službenih jezika do 1934. kad ga je zamjenio engleski. Mnogo manje se govori u bivšim afričkim kolonijama Italije, kao što su Somalija, Libija i Eritreja.
Talijanski je peti po redu jezik na svijetu koji se uči u školama (poslije engleskog, francuskog, španskog i njemačkog).
[izmijeni] Abeceda i glasovi
Talijanska abeceda ima 21 slovo. U usporedbi sa bosanskim, nedostaju j, k, č, š , ž, a dodano je slovo q. Kao u bosanskom, samoglasnici su a e i o u, a ostalo su suglasnici.
Neki talijanski glasovi se zapisuju drugačije nego kod nas npr:
- đ = gi
- dz = z
- nj = gn
- gli = lj
Talijansko slovo c se čita k ili č. Ako slovo slijedi a o u ili suglasnik, onda je k. Ako slovo slijedi i ili e, onda se čita č. Kada hoćemo čitati k ispred i i e, moramo pisati chi ili che. To je jedina upotreba slova h u talijanskom jeziku. Obratno, kada hoćemo čitati ča čo ču, moramo pisati cia cio ciu. Potpuno jednako pravilo vrijedi za g, koje se ispred i i e pretvara u dž.
| pišemo. . . . . . . | čitamo |
|---|---|
| ca - ga | ka - ga |
| che - ghe | ke - ge |
| chi - ghi | ki - gi |
| co - go | ko - go |
| cu - gu | ku - gu |
| cia - gia | ča - đe |
| ce - ge | če - đe |
| ci - gi | či - đi |
| cio - gio | čo - đo |
| ciu - giu | ču - đu |
Talijansko slovo z se čita slično našem c. Talijansko slovo s se čita s u svim oblicima, osim između dva samoglasnika, kada se čita z (rosa čitaj roza).
Naš glas š se na talijanskom piše sci, sa sličnim pravilom koje vrijedi za k/č:
| pišemo | čitamo |
|---|---|
| scia | ša |
| sce | še |
| sci | ši |
| scio | šo |
| sciu | šu |
Slovo q stoji uvijek ispred u i samoglasnikom. Jedino mogući izuzeci su qua que qui quo, kad čitamo kuà kuè kuì kuò (nikada kva kve kvi kvo, premda bi nam to bilo lakše izgovoriti).
[izmijeni] Naglasak
Kada je u talijanskom naglasak (accento) na zadnjem slogu, nalazi se na zadnjem samoglasniku, i treba ga označiti s kvačicom suprotno od ć (à,è,ì,ò,ù). U sredini riječi naglasak ne pišemo.
Važno mjesto u talijanskom jeziku ima apostrof "'" (apostrofo), koji nadomješta ispuštene samoglasnike na kraju riječi. Tako na primjer ne smijemo pisati quella amica (= ova prijateljica), nego quell'amica; upotreba apostrofa je obavezna.
[izmijeni] Član
Član (articolo) je nama najčudnija stvar u talijanskom jeziku, jer ga mi u bosanskom nemamo. Član može biti određeni ili neodređeni. Određeni član (il, la) obično prevodimo sa taj-to, a neodređeni (un, una) sa neki-neka. Primjer: il cavallo znači taj konj ili konj, o kojem govorimo; un cavallo je neki konj ili konj, o kojem nemamo podataka.
 |
Službeni jezici Evropske unije | |
|---|---|---|
| danski | engleski | estonski | finski | francuski | njemački | grčki mađarski | italijanski | letonski | litavski | malteški | poljski portugalski | slovački | slovenski | nizozemski | češki | španski | švedski |
||
| Izvor: Službena stranica EU |
||
