Skoplje
From Wikipedia
| Skopje - Скопје | |
 |
|
| Položaj | |
 |
|
|---|---|
| Opće informacije | |
| Administrativna podjela | Šire Skoplje |
| Površina | 1818 km² |
| nadmorska visina | 240 |
| poštanski broj | 1000 |
| pozivni broj | 02 |
| licence | SK |
| gradonačelnik | Trifun Kostovski |
| web-stranica | [1] |
| Stanovništvo -gustoća |
506,926 3603,94 ljudi/km² |
Skoplje (makedonski Скопје, albanski Shkup, turski Uskub) je glavni i najveći grad Republike Makedonije s oko pola milijuna stanovnika (procjena iz 2005. godine).
Sadržaj/Садржај |
[edit] Geografski položaj
Skoplje se nalazi na strateški važnoj poziciji u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka, nedaleko od glavne komunikacije koja vodi od Zapadne Europe preko Beograda do Soluna u Grčkoj. Grad je smješten u uskoj dolini rijeke Vardar, koju zatvaraju planine Skopska Crna Gora na sjeveru i Vodno na jugu. Iz takvog zemljopisnog položaja proizašao je i izdužen oblik grada, koji se prostire gotovo 25 km u smjeru istok-zapad (duž Vardara), a manje od 10 km u smjeru sjever-jug.
Klimatski, Skoplje je također određeno svojim kotlinskim položajem. Stoga su ljeta sparna i suha, a zime hladne i maglovite.
Prosječna nadmorska visina grada je 240 metara.
[edit] Stanovništvo i uprava
Šire gradsko područje (Skoplje sa 7 malih prigradskih općina) ima 578.144 stanovnika (Popis 2002.), odnosno blizu 30 % ukupnog stanovništva Makedonije. Takva koncentracija stanovništva predstavlja sve veći problem za državu u kojoj svi ostali gradovi imaju ispod 100.000 stanovnika, te se stoga ne može osigurati ravnomjeran razvoj.
Veliki porast stanovništva Skoplja posljedica je nagle industrijalizacije nakon Drugog svjetskog rata i njegove nove uloge kao političkog,gospodarskog i kulturnog centra Makedonije unutar SFRJ. 1930. godine Skoplje je imalo oko 50.000 stanovnika, što znači da se u samo pedesetak godina povećalo deset puta.
Nakon posljednje reforme lokalne uprave u Makedoniji 2004. godine, Skoplje je ustrojeno kao Grad sa 10 gradskih općina
(Aerodrom,Butel,Centar,Čair,Gazi Baba,Gjorče Petrov,Kisela Voda,Karpoš,Saraj i Šuto Orizari).Unutar novih gradskih granica živi 506.926 stanovnika (Popis 2002.). Prema etničkoj strukturi, bilo je 66.9 % Makedonaca, 20.5 % Albanaca, 4.6 % Roma, 2.8 % Srba i 1.5 % Bošnjaka. U sedam gradskih općina većinsko stanovništvo su Makedonci, u dvije Albanci (Čair i Saraj), te u jednoj Romi (Šuto Orizari - jedina romska općina u Europi).
[edit] Historija
Prva naselja na mjestu današnjeg Skoplja datiraju još iz prethistorije. U antičko doba tu se nalazio grad Scupi (na ušću Lepenca u Vardar, zapadno od današnjeg centra grada), za kojeg se smatra da su ga osnovali Dardanci. U srednjem vijeku, Skoplje je u sastavu Istočnog Rimskog carstva (kasnijeg Bizanta) i Bugarskoj. Umjesto Scupija, kojeg je uništio potres, car Justinijan u 6. stoljeću osniva novo naselje Justiniana Prima. Grad postaje dio srednjovjekovne srpske države u 13. stoljeću. 1346. godine srpski car Dušan ga proglašava glavnim gradom svog carstva, koje se raspalo nakon njegove smrti.
1392. godine Skoplje zauzimaju Turci i ono ostaje pod njihovom vlašću više od 500 godina, s jedinim prekidom 1689. kada ga je nakratko zauzeo i spalio austrijski vojskovođa Silvio Piccolomini. U dugom razdoblju turske vladavine Skoplje u potpunosti poprima izgled orijentalnog grada s džamijama, čaršijom, mahalama i pretežno islamiziranim stanovništvom. U Balkanskim ratovima, 1912. ga zauzima srpska vojska, te postaje dio Kraljevine Srbije. Nakon Prvog svjetskog rata u sastavu je Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije, u kojoj je od 1929. do 1941. centar Vardarske banovine. Nakon raspada Jugoslavije, Skoplje i veći dio Makedonije su 1941. godine priključeni Bugarskoj. U bovembru 1944. zauzele su ga partizanske jedinice.
U sastavu SFRJ postaje glavni grad Socijalističke Republike Makedonije, koja je po prvi put organizirana kao zasebna jedinica. To je razdoblje brzog rasta i izgradnje Skoplja, koje je nakratko zaustavio katastrofalni potres 26. lipnja 1963. godine. Više od 1.000 ljudi je poginulo, a preživjeli stanovnici su ostali bez domova, jer je najveći dio grada posve porušen. Normalizacija života je bila brza uz pomoć iz čitavog svijeta, te se Skoplje uspješno oporavilo. Međutim, rekonstrukcija i uređenje grada bili su dugotrajni, te ni danas nisu posve dovršeni.
Od 1991. godine, Skoplje je prijestolnica nezavisne Makedonije.
[edit] Privreda
U razdoblju bivše Jugoslavije, Skoplje se razvijalo kao industrijsko središte Makedonije, što je i dovelo do velikog priljeva novih stanovnika u grad. Najznačajnije industrijske grane su bile tekstilna, kemijska (kombinat "OHIS"), farmaceutska ("Alkaloid"), tiskarska i metaloprerađivačka. Po osamostaljenju Makedonije, njeno gospodarstvo se našlo pred teškim problemima. Skoplje kao glavni grad je bilo i danas je u nešto boljoj poziciji od ostatka države, u kojoj je trećina stanovništva nezaposlena. I njegova industrija je stradala, ne samo zato što se nije mogla potpuno prilagoditi novom kapitalističkom sustavu, već i zbog grčke blokade i etničkih sukoba u Makedoniji 2001. godine. Posljednjih godina je vidljiv stanovit napredak, posebno stoga što je došlo do preorijentacije s industrije na uslužne djelatnosti i većih stranih ulaganja.
[edit] Spomenici i znamenitosti
- Bizantska crkva Svetog Pantelejmona u Nerezima, podignuta u 12. stoljeću. Poznata po svojim freskama;
- Crkva Svetog Spasa, djelomično građena pod zemljom zbog turskog zakona po kojem crkve nisu smjele nadvisivati džamije. U njenom dvorištu je grob makedonskog heroja Goce Delčeva;
- Kameni most u centru grada preko Vardara, sagrađen u 15. stoljeću;
- Katedrala (Saborni hram ) Svetog Klimenta Ohridskog, dovršena 1990. godine. Sjedište Makedonske pravoslavne crkve;
- Konzervirane ruševine starog željezničkog kolodvora (sagrađen 1941.), na kojem se sat zaustavio u 5:17, točnom trenutku potresa 1963. godine. Danas je u zgradi Muzej grada Skoplja;
- Milenijski križ na planini Vodno (visok 67 metara);
- Stari orijentalni dio grada (čaršija, džamije,pazar) podno tvrđave Kale, predložen za listu UNESCO-a;
- Tvrđava Kale.
[edit] Slavni ljudi
- Justinijan, bizantski car, rođen u Tauresiumu kod Scupija (današnje Skoplje);
- Majka Tereza (Agneza Bojaxhiu), rođena u albanskoj obitelji u Skoplju;
- Milčo Mančevski, makedonski redatelj (film "Prije kiše");
- Vlatko Stefanovski, slavni makedonski glazbenik (grupa "Leb i sol")
[edit] Zanimljivosti
Iako su nakon potresa iz 1963. godine obnovljeni i podignuti brojni javni i stambeni objekti, mnogi gradski simboli nisu nikad ponovno izgrađeni. Skoplje je tako izgubilo značajan dio svoje prepoznatljivosti. Tek unazad nekoliko godina pokrenute su akcije da se te zgrade obnove i Skoplju vrati njegov nekadašnji izgled. Tako je ponovno sagrađena katedrala Svete Bogorodice iz 19. stoljeća, a u planu je i obnova velebnog kazališta razorenog u potresu.
[edit] Vanjske poveznice
| Gradovi Republike Makedonije |  |
|
|---|---|---|
| Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica | ||
