Cres (grad)

Izvor: Wikipedija

Cres
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	2.959
Gradonačelnik/ca	Gaetano Negovetić

Cres (tal. Cherso) je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Creška luka

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

Grad Cres, sljednik Općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio potpada pod Grad Mali Lošinj. Za Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu Općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Na području Grada Cresa nalaze se naselja: Porozina, Filozići, Dragozetići, Ivanje, Sveti Petar, Beli, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Krčina, Valun, Podol, Lubenice, Zbičina, Pernat, Orlec, Vrana, Hrasta, Grmov, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići; dok su mjesta na južnom dijelu otoka u sastavu Grada Malog Lošinja: Belej, Ustrine, Osor i Punta Križa.

Creška luka

[uredi] Povijest

Na mjestu današnjeg grada Cresa nalazila se u prapovijesti gradina, kasnije antička utvrda (Crepsa). Do dolaska Hrvata Cres je nastanjen Liburnima, ali postoje tragovi grčke, rimske i bizantinske nazočnosti.

U 9. stoljeću Hrvati gospodare cijelim otokom i uz povremene mletačke okupacije, Cres je u sastavu Hrvatske do 1409. godine. Creski statut datira iz 1332. godine. Najznamenitija srednjovjekovna creska ličnost koja je rođena u gradu Cresu 25. travnja 1529.g. je filozof Franjo (Frane) Petrić (umro 1597.).

Do 1797. nalazi se pod vlašću Venecije, od 1805. do 1814. pod okupacijom je Francuske, a nakon toga do 1918. u sastavu Austro-Ugarske. Nakon I. svjetskog rata okupira ga Italija, a nakon propasti fašističkog režima 1943. godine i kraćeg razdoblja hrvatske narodne vlasti, Cres zaposjeda njemačka vojska. U travnju 1945. Cres je konačno oslobođen i reintegriran u Hrvatsku i preko nje u komunističku Jugoslaviju.