Rijeka

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Rijeka. Za druga značenja, pogledajte Rijeka (razdvojba).

Rijeka
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	143.817 (2001.)
Gradonačelnik/ca	Vojko Obersnel (SDP)

Rijeka (tal. Fiume) je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka s okolicom (bivša općina Rijeka - Kastav, Viškovo, Grobnik, Kostrena, Bakar) ima preko 250.000 stanovnika. Grad se još u 19. stoljeću zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zaljevu, razvio u jednu od najvećih srednjoeuropskih luka i moćno industrijsko središte. Rijeka je bila značajna i kao jedno od najvažnjih finacijskih središta bivše Jugoslavije. Početkom devedesetih dolazi do propasti industrije i naglog smanjenja lučkog prometa pa se u novom mileniju Rijeka počinje okretati razvoju turizma i uslužnog sektora.

[uredi] Zemljopisni položaj

Riječki gradski toranj

Zapadna Hrvatska, sjeverni Jadran

14° 26' istočne geografske dužine
45° 21' sjeverne geografske širine

[uredi] Osnovni podaci o Rijeci

Površina: 44 km2 (po veličini treći grad u Hrvatskoj)
Srednja godišnja temperatura: 13,8 stupnjeva C
Prosječna vlažnost tijekom godine 58 %
Ukupne padaline godišnje: 1228 mm
Ukupno 86 kišnih dana u godini

[uredi] Himna, zastava i grb

Himna grada Rijeke - Najdraža Rijeko

Zastava grada Rijeke plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini, izglasana na gradskom vijeću 1998. godine. Gradsko vijeće grada Rijeke je u travnju 2005. godine donijelo zaključak kojim se ponovno pokreće proces povratka povijesnih gradskih simbola.

Povijesna zastava grada Rijeke karmin-zlatno-kobalt plava, u uporabi od 1848.-1947.

Povijesni grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i car Svetog Rimskog carstva Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je kruna kuće Habsburg s dvije plave trake koje izlaze iz nje. Ispod štita je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan). U službenoj uporabi je verzija grba bez krune i natpisa Indeficienter budući su odbijeni mišljenjem ministrastva Uprave iz 1998.
Vidi: Riječki grb

[uredi] Zanimljivosti

Prvi torpedo izrađen je u Rijeci. Projektirali i izradili su ga Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, engleski inženjer
U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna. Učinio je to Dr. Peter Salcher
Riječki kirurg Anton Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate
Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno je u Rijeci, na Kalvariji
Prve novine tiskane na talijanskom jeziku (uključujući Italiju) «Notizie del giorno» tiskane su u Rijeci
Prva država koja je priznala Lenjinovu boljševičku Rusiju bila je D'Annunzijeva riječka talijanska regencija Kvarnera
Prva međunarodna nogometna utakmica u Hrvatskoj igrala se u Rijeci 1905. između lokalnog kluba Atletico Fiumano i kluba s broda SS Slavonia, kompanije Cunard Line, koji je plovio na liniji Rijeka-New York

[uredi] Povijest

Vidi: Povijest Rijeke

Tarsatica - Rimsko naselje na području današnjeg Starog grada u centru, prvi put se spominje 180. godine prije Krista nakon što su rimske legije pobijedile ilirske pirate, starosjedioce na ovome prostoru. 1230. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pišu venecijanski trgovci. 1465. Na temelju ugovora o uzajamnom nasljeđivanju, Wolfgang Walsee predaje Liburnijski feud, kao obiteljsko nasljedno dobro, Friedrichu III. Habsburgu, a sebi zadržava pravo na doživotno uživanje Rijeke, koja do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vlašću obitelji Habsburg.

1779. Rijeka odlukom Marije Terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.

1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju. 1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

Nakon 1. svjetskog rata 'Riječko pitanje' postaje veliki međunarodni problem koji se riješava uspostavom Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume 1920. godine. Ipak, samo godinu dana kasnije, fašisti izvode državni udar i uspostavljaju marionetski režim sklon aneksiji Riječke države Italiji. Godine1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji.

Nakon 2. svjetskog rata, mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka i Istra službeno su pripale Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1992. ukinuta je općina Rijeka, a umjesto nje nastaju gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana. Formirana je Županija Primorsko-goranska.

[uredi] Jeste li znali?

Rijeka je bila nezavisna država od 8. rujna 1920. do 24. siječnja 1924. i da je njen izabrani predsjednik Riccardo Zanella zahtjevao od međunarodne zajednice i Tita 1945. godine obnovu nezavisnosti.
Američki predsjednik Wilson je 1919. predložio Rijeku za sjedište Lige naroda – preteče Ujedinjenih naroda
Riječani koji su rođeni 1913. i koji su doživjeli 1991. promijenili su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka, Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku
U kasnom 19. i ranom 20. st. Riječani su ravnopravno koristili 4 jezika – Hrvatski, talijanski, mađarski i njemački
Komunistička partija Slobodne Države Rijeke osnovana 1921. godine bila je među najmanjim članicama III. Internacionale (150 članova). Manje su bile npr. komunističke stranke Palestine i Turkestana. Glavni tajnik („generalni sekretar”) je bio Simon Arpad.
Osim većinski hrvatskog stanovništva, Rijeku danas naseljavaju i pripadnici 11 nacionalnih manjina - Albanci, Bošnjaci, Česi , Talijani, Mađari, Crnogorci, Srbi, Romi, Slovaci i Slovenci
Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
Rječina je od 1924.-1941. bila državna granica – zapadna obala pripadala je Italiji, a istočna (Sušak) Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
U prošlom stoljeću u Rijeci je djelovalo 57 konzulata, 20 konzulata u razdoblju uoči I. svjetskog rata
U svojoj povijesti Rijeka je imala 3 imena – hrvatsko ime Rijeka i talijansko i mađarsko ime Fiume (fiume na talijanskom jeziku znači rijeka), te njemačko Sankt Veit am Fluß
János Kádár, dugogodišňji vođa mađarske komunističke partije i prvi čovjek socijalističke Mađarske je rođen u Rijeci 1912. godine

[uredi] Administracija i politika

U Rijeci je na vlasti koalicija predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) na čelu s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

[uredi] Ekonomija

[uredi] Demografija

Prema popisu iz 2001. uži prostor grada Rijeke ima 144 043 stanovnika. Od toga je 75 532 žena i 68 511 muškaraca. Prosječna starost stanovništva je 41.2 godine. U narodnosnom smislu preko 80% čine Hrvati dok su od nacionalnih manjina najbrojniji Srbi, Talijani, Bošnjaci i Slovenci. Prema vjeri 76% stanovnika se izjašnjava katolicima, 3.8% muslimanima, 7% agnosticima te 5% kao ateisti.

[uredi] Kultura i sport

[uredi] Kultura

HNK Ivana pl. Zajca

[uredi] Sport

Nogomet

HNK Rijeka
NK Lokomotiva (lokalni niželigaš)
NK Orijent (trećeligaški klub, sudjelovao i u 2. i 1. nogometnoj ligi)
NK Lučki radnik

Ragbi:

ragbi klub Rijeka

Košarka:

košarkaški klub "Kvarner"

Rukomet:

rukometni klubovi "Zamet", "Kozala", "Pećine"

Boćanje:

boćarski klubovi "Vežica", "Mario Gennari - JGL", "Benčić DSK", "Trsat", "Srdoči", "Brajda"

Hrvanje:

hrvački klub "Rijeka-Belveder"

Vaterpolo:

vaterpolski klubovi "Primorje", "Burin"

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Osnovne škole

OŠ/SEI "Belvedere"
OŠ/SEI "Dolac"
OŠ/SEI "Gelsi"
OŠ/SEI "San Nicoló" (nekadašnja Mario Gennari)
OŠ "Gornja Vežica" (nekadašnja "Vladimir Bakarić")
OŠ "Vežica"
OŠ "Trsat"
OŠ "Brajda"
OŠ "Eugena Kumičića"
OŠ "Kozala"
OŠ "Kantrida"
OŠ "Centar"
OŠ "Pehlin"
OŠ "Turnić"
OŠ "Nikola Tesla"
OŠ "Vladimir Gortan"
OŠ "Škurinje"
OŠ "Podmurvice"
OŠ "Zamet"
OŠ "Srdoči"
OŠ "Pećine"

[uredi] Srednje škole

Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
Prva riječka hrvatska Gimnazija
Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci
Ekonomska škola Mije Mirkovića
Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo
Srednja talijanska škola u Rijeci - Scuola media superiore italiana di Fiume (SMSI)
Medicinska škola
Građevinska tehnička škola Rijeka
Građevinska škola za industriju i obrt
Tehnička škola za strojarstvo i brodogradnju
Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo (bivša Elektrotehnička škola Rijeka)
Elektroindustrijska i obrtnička škola
Prometna škola
Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja
OŠ"Milan Brozović"Kastav