Osijek
Izvor: Wikipedija
Osijek |
|
| Županija | Osječko-baranjska |
| Broj stanovnika (2001.) | 114.616 |
| Gradonačelnik/ca | Anto Đapić (HSP) |
Osijek je grad koji je smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav i kao najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske sjedište je Osječko - baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište.
Sadržaj |
[uredi] Demografija
U gradu Osijeku živi 95.406 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima: Tvrđavica, Podravlje, Josipovac, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin ima 114.616 stanovnika (2001.)
Osijek se sastoji iz starog grada, Tvrđe, izgrađenu početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, zatim Gornjeg, Donjeg i Novog grada s klasicizmom, historicizmom i secesijom, te Retfale, Juga II i Višnjevca. Za svoju veličinu grad Osijek ima puno zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².
Osijek ima jedanaest katoličkih župa, jednu evangelističku, dvije pravoslavne parohije, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, samostan franjevaca i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.
[uredi] Zemljopisni položaj
Zemljopisni položaj grada:
- sjeverna širina 45º 32'
- istočna širina 18º 44'
- Nadmorska visina 90 m
- Površina grada 169 km²
Prosječna temperatura je 11ºC:
Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.
[uredi] Povijest
[uredi] Stari vijek
Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se točno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. st.
[uredi] Srednji vijek
Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196. je godina otkada se raspolaže s prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sustav zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196. - 125?.), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.
Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg, njemačka ili Essec, latinska, samo jezične prilagodbe izvornom hrvatskom.
[uredi] Novi vijek
Osvajači Osmanskog Carstva u grad su stigli 14. kolovoza 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.
Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva oslobođen 29. rujna 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.
Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Austro-Ugarske Monarhije. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712. - 1721.). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.
Gospodarski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a time počinje novo doba grada Osijeka.
Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoj Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Europe. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866., nasuprot županijske palače i Hrvatsko narodno kazalište. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.
Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U travnju 1941., s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u travnju 1945., svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Sam je grad oslobođen 14. travnja 1945. U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje od osnutka nosi naziv Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Tijekom Domovinskog rata, posebno nakon pada Vukovara krajem 1991., srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati.
[uredi] Administracija i politika
- Udruga građana Nezavisni Slavonije i Baranje
- Hrvatska socijalno liberalna stranka /HSLS/ - Gradski ogranak grada Osijeka - HSLS Osijek
[uredi] Ekonomija
[uredi] Kultura i sport
[uredi] Kultura
[uredi] Kazališta
[uredi] Kina
- Kino Europa
- Kino Urania
[uredi] Knjižnice
[uredi] Galerije
- Galerija likovnih umjetnosti
- Izložbena dvorana Waldinger
- Galerija L
- Leonardo
- Galerija umjetnina Sretne ulice
- HDLU Osijek/galerija Kazamat
[uredi] Muzeji
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Sport
[uredi] Nogomet
- NK Osijek - Nogometni klub Osijek (1. HNL)
- NK Grafičar-Vodovod - Nogometni klub Grafičar-Vodovod (3.HNL istok)
- NK Metalac - Nogometni klub Metalac (3.HNL istok)
- NK Olimpija Osijek - Nogometni klub Olimpija (3.HNL istok)
- NK Elektra Osijek - Nogometni klub Elektra Osijek (4. HNL istok)
- NK LIO Osijek - Nogometni klub LIO Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
- NK Fortuna VNO Osijek - Nogometni klub Fortuna VNO Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
- NK Mursa Zanatlija Osijek - Nogometni klub Mursa Zanatlija Osijek (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
[uredi] Kuglanje
- Kandit Premijer
- Konikom Osijek
- Ženski kuglački klub - Osijek '97
- Kuglački savez Osječko-baranjske županije
[uredi] Veslanje
[uredi] Ronjenje
[uredi] Boćanje
- boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt
- boćarski klub Olimpija
[uredi] Ostali športovi
[uredi] Rekreacija
- Sokolski dom
- Gradski bazen
- Srednjoškolsko igralište
- Teniski centar Osijek
- Atletski klub Slavonija-žito
[uredi] Mediji
[uredi] Novine
[uredi] Radio
[uredi] Televizija
[uredi] Internet
[uredi] Obrazovanje
Visokoškolske ustanove u Osijeku:
- Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek [1]
- Ekonomski fakultet [2]]
- Elektrotehnički fakultet [3]
- Filozofski fakultet [4]
- Građevinski fakultet [5]
- Medicinski fakultet [6]
- Poljoprivredni fakultet [7]
- Pravni fakultet [8]
- Prehrambeno-tehnološki fakultet [9]
- Strojarski fakultet [10]
- Učiteljski fakultet [11]
- Katolički bogoslovni fakultet
- Odjel za matematiku [12]
- Odjel za fiziku [13]
- Odjel za kemiju
- Odjel za biologiju
Srednjoškolske ustanove u Osijeku:
- Elektrotehnička i prometna škola Osijek [14]
- Strojarska tehnička škola Osijek
- I. Gimnazija Osijek [15]
- II. Gimnazija Osijek [16]
- III. Gimnazija Osijek [17]
- Medicinska škola Osijek [18]
- Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
- Graditeljsko-geodetska škola Osijek[19]
- Tehnološka škola "Ruđer Bošković" Osijek
- Ekonomska i upravna škola Osijek
- Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
- Obrtnička škola Osijek [20]
- Trgovačka škola Osijek
- Škola za tekstil, dizajn i primjenjene umjetnosti Osijek
- Škola za osposobljavanje i obrazovanje "Vinko Bek" Osijek
- Glazbena škola Franje Kuhača Osijek
- Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku
- "Gaudeamus" Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti
- Ivora - škola informatike [21]
[uredi] Udruge
[uredi] Šokci
- Udruga Šokačka Grana Osijek [22]
[uredi] Izviđači
- Udruga izviđača "Slavonski hrast" Osijek [23]
- Savez izviđača hrvatske (SIH)*[24], Izviđačka regija istok povjereništvo *[25]
- Izviđački klub "Javor" * udruga trenutno nije član SIH-a,
- Odred izviđača "Drava" Osijek * udruga trenutno nije član SIH-a, * [26]
[uredi] Gospodarstvo
Osijek je veliko hrvatsko industrijsko središte, svojevremeno se moglo reći i da je bio više industrijaliziran od Zagreba; bio je hrvatskim Manchesterom. Brojne poznate hrvatske robne marke, od sitnih potrebština u domaćinstvu, se proizvode/su se proizvodile u Osijeku.
U Osijeku je, od industrija, nazočna strojogradnja (poljodjelski strojevi), proizvodnja sapuna, žigica, kemijska industrija (deterdženti), prehrambena industrija (sladorane, proizvodnja vafela, keksa, proizvodnja piva)...
[uredi] Znamenitosti
Osječka tvrđa kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.
[uredi] Poznati Osječani i Osječanke
- Nenad Bjelica, nogometaš
- Jagoda Cvetičanin, klaviristica
- Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
- Davor Šuker, nogometaš
- Sanda Ham, jezikoslovka
- Vladimir Herzog, TV-novinar i sveučilišni profesor
- Ivan Hetrich, TV-voditelj
- Jelena Dokić, australska tenisačica
- Silvije Hum, TV novinar i voditelj
- Anto Gardaš, književnik
- Vladimir Levak, TV-voditelj
- Branko Lustig, filmski producent
- Branko Mihaljević, skladatelj
- Kiril Naumov, violinist
- Krunoslav Sili, karikaturist
- Kosta Perović, srpski košarkaš
- Vesna Škare Ožbolt, predsjednica stranke Demokratskog centra i bivša ministrica pravosuđa
- Krešimir Mikić, glumac
- Zlatko Burić, danski glumac
- Mirna Rajle, veslačica
- Drago Hedl, novinar
- Branko Schmit, filmski reditelj
- Zvonimir Jurić, filmski i televizijski reditelj
- Branimir Glavaš, predsjednik HDSSB-a
- Goran Grgić, glumac
- Franjo Šeper, kardinal
- Josip Juraj Strossmayer,biskup
- Oscar Nemon,kipar
- Franjo Krežma,violinist
- Davor Šuker,nogometaš
- Pajo Kolarić,glazbenik
- Dado Topić,pjevač
- Zlatko Pejaković,pjevač
- Krunoslav Kićo Slabinac,pjevač
- Vera Svoboda,pjevacica
- Julije Njikoš,kompozitor
- Ivan Lukačević,nogometaš
- Igor Cvitanović,nogometaš
- Ivica Grnja,nogometaš
- Sebastijan Lehner,strip crtač
- Vane Ivanović,atletičar,brodovlasnik
- Davor Vrankić,umjetnik
- Dragan Anđelić,umjetnik
- Saša Kopljar,tv voditelj
- Gita Šerman Kopljar,umjetnik
- Josip Boček,umjetnik
- Jasna Šekarić,sportaš
- Slobodanka Čolović,atletičarka
- Kaja Ileš,rukometašica
- Vladimir Krstić,košarkaš
- Robert Seligman,gimnastičar
- Bela Čikoš- Sesija,slikar
- Franjo Kuhač,etnomuzikolog
- Jagoda Truhelka,književnica
- Davor Pejčinović,košarkaš
- Miroslav Škoro,pjevač
- Marko Babić,nogometaš
- Jurica Vranješ,nogometaš
- Tomislav Rukavina,nogometaš
- Robert Špehar,nogometaš
- Ratko Divjak,glazbenik
- Alen Petrović,nogometaš
- Hugo Conrad von Hötzendorf,slikar
- Vlasta Ramljak,glumica
- Zvonimir Ridl,košarkaš
- Tihomir Lelas,izumitelj "Megamina"
- Saša Anočić,glumac i redatelj
- Hrvoje Barišić,glumac
- Slaven Špišić,pisac
[uredi] Korisne informacije
[uredi] Konzulati u Osijeku
[uredi] Prijevoz
- Zračna luka Osijek
- Gradski prijevoz putnika d.o.o.
- Panturist d.d. Tvrtka koja osigurava prijevoz putnika u Slavoniji i Baranji, ostalim dijelovima Hrvatske i inozemstvu.
[uredi] Vanjske poveznice
- Osijek.hr službene stranice
- Interaktivna karta grada Osijeka
- Osijek031.com portal
- Osijek-online.com
- Plan grada Osijeka, tourist info - CroMaps navigator
- Službena stanica županije
- Osijek.ewidi.com - osječka oglasna ploča
