Židovstvo

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Judaizam. (Rasprava)

Židovstvo je najstarija od tri velike svjetske monoteističke religije. Ono je izvor kršćanstvu i islamu. Osnova židovstva je vjerovanje da postoji samo jedan Bog koji je stvoritelj i vladar čitavog svijeta. On je transcendentan i vječan. Vidi sve i zna sve. Objavio je svoj zakon (Toru) židovskom narodu i izabrao ga da bude svijetlo i uzor čitavom čovječanstvu. Božji izbor židovskog naroda započeo je kad je praotac Židova Abraham (Avraham - otac mnoštva) otišao s Ura Kaladejskog u Kanaan. Prema Bibliji Bog se očitovao Abrahamu i rekao: "Idi iz zemlje svoje ... u zemlju koju ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te...sva plemena na zemlji tobom će se blagoslivljati."

Nekoliko stoljeća kasnije, nakon izlaska Židova iz Egipta, Bog reče Židovima: "Vi ćete mi biti predraga svojina, mimo svih naroda. Vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet."

Oba ta odlomka (Tora - Biblija - Stari zavjet) govore da je židovski narod bio pozvan na poseban odnos s Bogom i imao posebnu ulogu prema ostalim narodima. Biti izabran narod je velika i povlastica i odgovornost. Postali su "kraljevstvo svećenika" koje služi jednom pravom Bogu i "sveti narod" koji odražava Boga u svom osobnom, društvenom i nacionalnom životu.

Danas na svijetu ima između 15 i 16 milijuna Židova. Veliki dio ih živi u SAD-u, oko pet milijuna ih živi u Izraelu, a ostatak u svim zemljama svijeta (poglavito Francuskoj i Rusiji). Njihovi običaji, njihov način života čak i izgovor hebrejskog jezika mogu se razlikovati, ali Židovi su jedan narod ujedinjen zajedničkim precima; patrijasima Abrahamom, Izakom (Yitzhak) i Jakovom (Jaakov).

Zemlja koju je Bog obećao Abrahamu (Kanaan) i dao je u vječni posijed, kasnije je poznata pod imenom Izrael(Erec Israel). Ona je za sve Židove od posebnog značenja i u razdobljima najvećeg raseljavanja i progona njihove misli neprekidno se vraćaju k njoj i svetom gradu Jeruzalemu (Jerušalajim). Tako su nakon dugih godina progonstva.

Židovi shvatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli živjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvaćanja i želja rodio se cionizam čijom je zaslugom i uspostavljena država Izrael. Godine 1942. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je 14. svibnja 1948. odlukom Generalne skupštine (UN)

Židovstvo kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako Židov želi biti i ostati Židov. To i razlikuje židovstvo bitno od drugih religija. Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane Židov, i niti pripadnici drugih naroda mogu biti židovske vjere, oni mogu preobraćenjem postati Židovi i članovi židovske vjerske zajednice. Suvremeno židovstvo dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos Židova prema vjeri regulira HALAHA, koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. KAŠRUT je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. B'RAHOT (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština židovstva u njehovoj svakodnevnoj primjeni. Slave Stvaratelja svih dobara i time su osnovni motiv židovstva. Ima više vrsta blagoslova ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: BARUH, ATA ADONAI ELOHEINU MELEH HA'OLAM... (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)

[uredi] Židovske svete knjige

Tora je, slobodno prevedeno, Zakon. Židovstvo doživljava Toru kao Božju riječ i kao samu božju pojavnost. Tora, kao osnovna knjiga cijelog židovstva, je pravilnik privatnog, društvenog, političkog i vjerskog života Židova. Ona je i više od toga. Zapravo to je savršen nacrt svijeta, jer svijet koji je stvoren prema načelima Tore, trebao bi biti i uređen prema istim načelima.

Talmud je zbornik cjelokupne usmene predaje koja regulira religiozno-pravne odnose židovskog naroda. Postoje dvije verzije; babilonski Talmud koji je nastao negdje oko 5oo.godine i jeruzalemski koji je nastao stotinjak godina ranije. Oba se sastoje od dva dijela. Mišne i Gemare. Mišna je najraniji sačuvan rabinski tekst o vjerskom zakonu, a Gemara su rabinski komentari Mišne.

Zohar je najpoznatija kabalistička knjiga. (Riječ kabala hebrejskog je porijekla i ona znači primati). Kabala je tajna nauka drevnih Hebreja. Njezini tekstovi razvijaju poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo kao da se uči novi jezik, novu metodu razmišljanja.

VJERA: Vjerovanje u Boga i njegovu sveprisutnost u židovstvu prisutno je kroz: 613 micvot: pozitivnih - zapovjedi i negativnih - zabrana (tariag micvot) 13 načela vjerovanja (Šloša asar ikarim).