Split
Izvor: Wikipedija
Split |
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Broj stanovnika (2001.) | 188.694 |
| Gradonačelnik/ca | Zvonimir Puljić |
Split je najveći grad u Dalmaciji, drugi po veličini grad u Hrvatskoj i administrativno središte Splitsko-dalmatinske županije.
[uredi] Ime
Grad je kroz povijest više puta mijenjao ime, tako ga nalazimo kao Aspalathos/Spalatos (grč.), Spalatum (lat.), Spalato (tal.), Spljet, Split. Podrijetlo njegova imena se izvodi od biljke brnistre (žuke) koja ondje raste u izobilju. Grčki naziv za nju je aspalathos (ασπαλατηοσ).
Po drugoj teoriji, ime je nastalo od latinske riječi, kao uvećanica za palaču - tj. "palačetina" ili iz "spalato"=palačica, mala palača (tal.).
[uredi] Svetci zaštitnici
Grad Split ima tri svetca zaštitnika: svetog Dujma, svetog Stašu i svetog Arnira.
[uredi] Crkvena upravna organizacija
Grad Split je podijeljen na nekoliko rimokatoličkih župa:
| Sv. Dujma biskupa i mučenika | Sv. Petra apostola | Materinstva BDM - Brda |
| Sv. Roka - Manuš | Marije Pomoćnice - Kman | Gospe od Zdravlja - Dobri |
| Sv. Pavla - Pujanke | Gospe od Milosrđa - Žnjan | Gospe od Ružarija - Lučac |
| Sv. Spasa - Mejaši | Sv. Stjepana - Meje | Gospe od Pojišana - Pojišan |
| Sv. Trojice - Poljud | Gospe od Pohođenja - Špinut | Sv. Obitelji - Sukoišan |
| Gospe Fatimske - Škrape | Sv. Križa - Veli Varoš | Srca Isusova - Visoka |
| Sv. Leopolda Bogdana Mandića - Sirobuja | Sv. Andrije apostola - Sućidar | Sv. Josipa - Mertojak |
| Sv. Ivana Krstitelja - Trstenik | Sv. Mateja - Ravne njive | Sv. Marka - Neslanovac |
| Sv. Luke Evanđelista - Kocunar | ... | ... |
[uredi] Položaj
Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom (Marjanskom) poluotoku. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera planina Mosor, sa sjeverozapada brdo Kozjak, s istoka brdo Perun, a najstarija gradska jezgra se nalazi podno brda Marjana, koje se nalazi zapadno od stare gradske jezgre. Splitski poluotok okružuju otoci Brač, Hvar, Šolta i Čiovo. Trajekti iz luke Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. g. grad Split ima 188.694 stanovnika. Po narodnosti, 95,15% čine Hrvati, dok ostalih 4,85% čine pripadnici nacionalnih manjina od kojih više od 400 pripadnika imaju bošnjačka, crnogorska, slovenska i srpska.
88,37% Splićana se uzjasnilo kao pripadnici rimokatoličke vjere, njih 2,121% su pripadnici pravoslavne vjere, 3,78 % je bilo neizjašnjenih, 5,26% agnostika i ostalih 0,469% se izjasnilo kao pripadnici drugih vjera.
Izvor: Državni zavod za statistiku
[uredi] Aglomeracija naselja
Šire područje Splita broji oko 400.000 stanovnika.
Prema statutu Grad Split obuhvaća područje naselja: Split, Kamen, Stobreč, Slatine, Donje Sitno, Gornje Sitno, Srinjine i Žrnovnica, te pripadajući akvatorij.
Iako se, kao upravne jedinice, iduća naselja susjedna Splitu vode kao zasebna, ona čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno urbanu aglomeraciju: sjeverno - Vranjic, Solin, Mravince, Kučine, Klis, Dugopolje
zapadno - Kaštela, Sveti Kajo, Divulje, Plano, Trogir, Seget Donji, sjeveroistočno - Žrnovnica, Sitno Gornje, Sitno Donje, Srinjine,
istočno - Kamen, Stobreč, Strožanac, Podstrana, Sveti Martin, Mutogras, Bajnice, Krilo, Jesenice, Suhi Potok, Sumpetar, Mali Rat, Orij, Dugi Rat, Duće, Omiš.
Pojeftinjenjem trajektnih karata na cijenu autobusne karte za 1. zonu, slobodno se može reći, i s obzirom na kratkoću vrjemena putovanja, i gradić Supetar na otoku Braču je postao južna splitska "četvrt".
[uredi] Poteškoće u razvoju aglomeracije
Split u posljednjih dvadesetak godina nezavidno stagnira i čak nazaduje. Ovo se pak ogleda u krajnjem slučaju čak i u demografskim pokazateljima. Mogu se samo nagađati razlozi, ali zasigurno je jedan od najvažnijih teritorijalna usitnjenost i nedostatak koordinacije među pojedinim gradovima u aglomeraciji, koja je potpuno nepromišljena kao cjelina. Nažalost sve je veće zaostajanje Splita, kao i ostalih regija u Hrvatskoj koji su uvjetovani globalizacijom, promjenom na tržištu te nespremnosti u regijama za promjene.
Put razvoju je dugotrajan; u zadnje vrijeme vide se pomaci, otvaranjem autoceste Zagreb-Split (A1) razbija se prometna izoliranost, u Dugopolju gradi se velika industrijska zona, stvara se novi generalni urbanistički plan (2005.) jedan od prvih je od pomaka prema otvaranju debate o tome kako bi se grad trebao razvijati.
Veliku nadu pruža i izgradnja novog (i jedinog u Hrvatskoj te vrste) sveučilišnog kampusa na Visokoj, te otvaranje Mediteranskog instituta za istraživanje života, koji bi trebali osigurati da Split postane jedan od velikih europskih sveučilišnih središta.
[uredi] Povijest
Iako se nastanak grada Splita povezuje s gradnjom Dioklecijanove palače, 295.-305.godine, tj. u 4. stoljeću, arheološki nalazi iskopani poslije 2000. godine (sakralni objekti, amfiteatar, luka na sjevernoj strani Marjana), dokazuju da je ovo područje bilo naseljeno u starorimskom dobu, davno prije Dioklecijana. Moguće je da je tu bila i jedna od grčkih kolonija, a zbog povoljnog zemljopisnog položaja vjerojatno i ilirsko naselje.
Dioklecijan, rimski car od 284. - 305., potekao je iz skromne obitelji i originalno se zvao Diokles. Poznat je kao veliki reformator Rimskoga Carstva jer je uveo sustav zvan tetrarhija, što je simultana vladavina četiri vladara. Bio je progonitelj kršćana koji se smatrao bogom. Velika palača na području današnjega Splita sagrađena je da u njoj provede umirovljeničke dane (Dioklecijan je bio jedini rimski car koji je odstupio bez prisile).
Dioklecijanova palača najveća je i najbolje sačuvana kasnoantička palača na svijetu. Istočni i zapadni zid dugački su 216 m, južni 181 m, a sjeverni 175 m. U sjevernom dijelu palače bila je smještena posluga i vojska dok su južno bile same careve odaje. U upotrebi je bio vodovod koji dovodi vodu s izvora rijeke Jadro, a koristi se jednim dijelom i danas. Najnovija od teorija tvrdi da Dioklecijanova palača nikad nije bila samo mjesto za odmor, nego prava tvornica za preradu vune. Godine 480. u palači je otrovan posljednji zakoniti car Zapadnog Rimskog carstva Julije Nepot (često navođeni Romul Augustul 'vladao' je samo Italijom). Jedna ulica današnjega Splita nosi njegovo ime.
Danas su od kompleksa sačuvane zidine, 3 vrata (Zlatna - Porta Aurea, Srebrna - Porta Argentea, Željezna - Porta Ferrea i Mjedena - Porta Aenea), carev mauzolej (danas katedrala Sv. Duje), kutne kule, Jupiterov hram ili Hram svih bogova, središnji trg - Peristil, te neposredno na jug od Peristila, Vestibul.
Značajnije naseljavanje Dioklecijanove palače započelo je vjerojatno od 7.st., u vrijeme prvih slavensko-avarskih provala. Kasnije se Split proširio i izvan zidina. Poslije doseljenja Hrvata, Split je ostao romanski grad. Dugo je bio dio takozvane Bizantske Dalmacije budući da je kao i drugi gradovi na obali povremeno bio pod vlašću Bizanta, a povremeno pod kontrolom hrvatskih knezova i kraljeva . Split je kristijaniziran u to doba, pa je tako i carev mauzolej postao crkva. Naknadno je dodan kor, a od 13.-18. st. dozidan je zvonik, (u 19. st. "rastavljen" i obnovljen.)
Na poluotočiću zapadno od Gradske luke se u srednjem vijeku nalazio benediktinski samostan sv. Stipana pod borima (San Stephanus de Pinis). Po istome je taj poluotočić i nazvan - Sustipan. Najpoznatiji zaređenik tog samostana je bio sin hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira, Stjepan. Osnivač tog samostana je bio splitski nadbiskup Lovre, inače prijatelj kralja Zvonimira, 1069. godine.
Od 11. stoljeća bizantsku je vlast nad dalmatinskim gradovima zamijenila mletačka, koja se također izmjenjivala s razdobljima vladavine domaćih, hrvatskih vladara. To su najprije bili takozvani narodni vladari ili kraljevi hrvatske krvi, a kasnije vladari zajedničke hrvatsko-ugarsko države.
Od 15. stoljeća do pada Mletaka 1791., cijela je Dalmacija bila je pod mletačkom vlašću. Za vrijeme turskih osvajanja, dijelom splitskog zaleđa zavladali su Osmanlije pa se Split počeo razvijati kao grad na granici i kao uvozno-izvozna luka. Grad je i ranije bio kulturno središte u kojem je djelovao jedan od prvih i najboljih hrvatskih književnika, pisac Marko Marulić, autor poznatog epa Judita.
Od 1805. do 1813. Splitom je, kao cijelom Dalmacijom, vladala napoleonska Francuska. Uspomena na kratkotrajnu vlast Francuza u Splitu je prva suvremena ulica, danas Marmontova, i marjanski vrh Telegrin. Po porazu Napoleona, Dalmacija je pripala habsburškoj Austriji.
Nakon Austro-ugarske nagodbe i stvaranja dvojne monarhije, Dalmacija i Split su pripali austrijskom dijelu Monarhije. Split je bio jedno od žarišta borbe pro-talijanskih autonomaša i narodnjaka koji su se zalagali za čvršće veze s ostatkom Hrvatske. Godine 1882. narodnjaci su preuzeli vlast u splitskoj gradskoj općini. Ipak, do kraja prvog svjetskog rata Dalmacija nije ujedinjena s Hrvatskom. Unatoč velikom lučkom prometu, izgradnja poveznice s kontinentalnom željezničkom mrežom započela je tek 1912., ali je prekinuta zbog izbijanja prvog svjetskog rata.
Po svršetku prvog svjetskog rata Dalmacija ulazi u novostvorenu državu (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), koja kasnije postaje Jugoslavija). Grad od tada dijeli sudbinu Hrvatske i Hrvata.
Od tog trenutka Split je počeo intenzivno rasti, postajati sve važnije kulturno, administrativno i gospodarsko središte. Gospodarskom razvitku Splita vrlo je pridonijelo, zalaganjem tadašnjeg gradonačelnika dra.Ive Trataglie, dovršenje željezničke pruge prema Zagrebu (Ličke pruge) godine 1925. I pripojenje Italiji Zadra, Istre i Rijeke (gradova i krajeva koji su bili većinski hrvatski) ili Trsta (koji je imao značajnu slovensku i hrvatsku zajednicu) doprinosi tome. Brojni Hrvati koji ne žele pod talijansku vlast i žele izbjeći talijaniziranje, sele, prenoseći svoje glavnice, i u Split. Uza sve to, Split je postao i sjedište velike upravne jedinice, Primorske banovine.
[uredi] Šport
Splićani vole reći za svoj grad da je "najšportskiji grad na svitu".
U Splitu su se održala i brojna međunarodna sportska natjecanja, primjerice Mediteranske igre 1979 g.,Prvenstvo Europe u plivanju i vaterpolu 1981. i Europsko atletsko prvenstvo 1990 g.
U Splitu djeluju brojna sportska društva, a mnoga od njih su se okitila i kontinentalnim naslovima. Među ostalima, u Splitu djeluju:
Nogomet: HNK Hajduk Split, RNK Split
Košarka: KK Split (znan i kao KK Jugoplastika), KK Dalvin
Vaterpolo: POŠK, Jadran, Mornar, ŽVK Bura, Lubinski porat, Pauk, Split, Veteran '70, Zenta
Rukomet (muški): RK Split,
Rukomet (žene): RK Nada (pod imenom RK Dalma donijeli su naslov osvajačica Kupa pobjednica kupova) RK Split Kaltenberg
Kuglanje: među brojnima ističemo KK Poštar, koji je donio prvi naslov europskog prvaka u Split
Veslanje: VK Gusar (Celent i Mrduljaš - bronca na OI 1980., braća Skelin srebro na OI 2004.) i VK Mornar
Jedrenje: JK Labud, JK Mornar, JK Split, JK Zenta, JK Špinut
Ragbi: RK Nada (pobjednici Srednjoeuropskog kupa) i Ragbi 59
Plivanje: PK POŠK, PK Jadran, PK Mornar
Planinarski klubovi: HPK Dalmacija
Atletika: ASK, AK Hajduk
Balote: BK Marjan, BK Nada, FINA, Elektrodalmacija
U Splitu djeluju i brojni klubovi borilačkih športova (karate, tae-kwon-do, judo, aikido, boks, kick-boks, full-contact, tajlandski boks) koji su dali brojne velikane borbenih vještina u europskim i svjetskim mjerilima. Od najuspješnijih boraca spomenimo Branka Cikatića, Marka Žaju, Sinišu Andrijaševića.
Nadalje, Split ima teniski klub (Goran Ivanišević), boćarske klubove, klubove dizača utega (Nikolaj Pešalov)
Splićani se mogu ponositi i vozačem moto-trka Ivanom Šolom, pilotom prve hrvatske bob-posade, koja je također bila sastavljena od Splićana.
Od športskih priredaba koje se održavaju u Splitu, valja spomenuti veličanstvenu Mrdujsku regatu jedriličara, koja je otvorena gotovo svima, od vrhunskih profesionalaca, do onih koji su toliko svladali vještinu jedrenja da bi izbjegavali sudare na moru. Tako se zbog velikog broja sudionika 2004. godine startna crta mjerila miljama.
Do kasnih 1980-tih, u Splitu se ljeti održavao nogometni "Trofej Marjan", na kojemu su sudjelovali brojni veliki svjetski nogometni klubovi (Ajax, Girondins de Bordeaux, Vasco da Gama i dr.) i velike svjetske nogometne reprezentacije, među kojima su najpoznatije SSSR i Hrvatska.
[uredi] Poznati Splićani i Splićanke
Ovdje ulaze osobe koje su rođene i/ili su djelovale u Splitu.
[uredi] Glazbenici
[uredi] Zabavne glazba i "lake note"
- Marijan Ban, skladatelj i pjevač
- Meri Cetinić, kantautorica
- Oliver Dragojević, pjevač zabavne glazbe
- Petar Grašo, pjevač zabavne glazbe
- Zdenko Runjić, skladatelj popularne glazbe
- Zlatan Stipišić - Gibonni, skladatelj i pjevač
[uredi] Glazba
- TBF, (The Beat Fleet) Hip Hop/Ping Pong glazba zdravog đira
[uredi] "Klasični glazbenici"
- Ivo Tijardović, skladatelj
- Jakov Gotovac, skladatelj
- Josip Hatze, skladatelj
- Boris Papandopulo, skladatelj i dirigent
- Franz von Suppé, skladatelj, otac bečke operete
[uredi] Likovni umjetnici
- Emanuel Vidović, slikar
- Vasko Lipovac, slikar, kipar
- Matko Trebotić, slikar
- Josip Botteri-Dini, slikar
- Kažimir Hraste, kipar
- Kuzma Kovačić, kipar
[uredi] Književnici (pisci, pjesnici, esejisti...)
- Marko Marulić, književnik, ,,otac hrvatske književnosti"
- Luka Botić, književnik i botaničar
- Tonči Petrasov Marović, književnik
- Miljenko Smoje, novinar i pisac
- Bogdan Radica, publicist, esejist, kritičar, povjesničar, diplomat
- Enzo Betizza, književnik
- Ante Tomić, pisac
[uredi] Dramski umjetnici (glumci, redatelji...)
- Boris Dvornik, glumac
- Zdravka Krstulović, glumica
- Josip Genda, glumac
[uredi] Športaši
[uredi] Nogomet
- Tomislav Ivić, nogometni trener
- Frane Matošić,
- Bernard Vukas,
- Pero Nadoveza, igrač i trener
- Vladimir Beara,
- Ivan Katalinić, igrač i trener
- Ivan Buljan, trener
- Ivica Šurjak,
- Ivan Gudelj, trener
- Zlatko Vujović,
- Dragan Holcer,
- Slaven Bilić, igrač i trener
- Aljoša Asanović, igrač i trener
- Igor Štimac,
- Jurica Jerković,
- Slaviša Žungul,
- Blaž Slišković,
[uredi] Košarka
- Branko Radović,
- Toni Kukoč,
- Dino Rađa,
- Željko Jerkov,
- Rato Tvrdić,
- Petar Skansi,
- Velimir Perasović,
- Damir Šolman,
[uredi] Tenis
- Goran Ivanišević,
- Nikola Pilić,
- Željko Franulović,
- Mario Ančić,
[uredi] Atletika
[uredi] Plivanje
- Đurđica Bjedov,
- Duje Draganja,
- Veljko Rogošić,
- Tomislav Karlo,
[uredi] Veslanje
- Zlatko Celent,
- Duško Mrduljaš,
- Siniša Skelin,
- Nikša Skelin,
[uredi] Borilački športovi
- Branko Cikatić,
[uredi] Jedrenje
- Karlo Kuret
[uredi] Političari
- Dioklecijan, rimski car
- Antonio Bajamonti,liječnik, gradonačelnik, vođa autonomaša
- Ivo Tartaglia,odvjetnik, gradonačelnik, ban Primorske banovine
- Ante Trumbić, odvjetnik,hrvatski političar, prvi ministar vanjskih poslova kraljevine SHS,
- Ivo Sanader, hrvatski premijer
[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji
Ancona
Antofagasta
Bet Shemesh
Cockburn
Dover
Gladsaxe - okrug u Kopenhagenu
Los Angeles
Mostar
Odesa
Ostrava- Pescara
Štip
Trondheim
Velenje
Charlottenburg-Wilmersdorf - okrug u Berlinu
Predložena pobratimstva:
Debrecen (mađ.prijedlog još iz 1. polovice 1990-ih)
Rosario (arg.ponuda stigla 25. srpnja 2006.)
Povelja o prijateljstvu:
[uredi] Konzulati u Splitu
| Država | Država | Država |
|---|---|---|
| UK |
 Irska |
- |
| Njemačka |
 Nizozemska |
- |
| Slovenija |
Italija |
- |
 Španjolska |
Čile |
- |
| Češka |
 Slovačka |
 Austrija |
 Finska |
Danska |
 Švedska |
[uredi] Zanimljivosti
- Nakon Olimpijskih igara u Ateni 2004. Split je grad sa najviše olimpijskih medalja na svijetu u odnosu na broj stanovnika [nedostaje referenca].
- U samom centru Splita se nalaze toplice s vlastitim izvorom ljekovite sumporne vode.
[uredi] Vanjske poveznice
- Interaktivna karta grada Splita
- Pretraživi plan grada Splita - CroMaps navigator
- Službene stranice gradske uprave
- Splitski portal
- Vodič grada Splita
- Portal grada Splita
- Interaktivni online vodič grada Splita
