Dubrovačko-neretvanska županija
Izvor: Wikipedija
![]() |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor |
Dubrovačko-neretvanska županija | |||||
|
|||||
![]() |
|||||
Sjedište županije | Dubrovnik | ||||
Broj stanovnika (2001.) | 122.870 | ||||
Površina | 1.783 km² | ||||
Župan | Ivo Miletić |
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela; dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.
Sadržaj |
[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo
Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.
- Općine:
- Općina Blato
- Općina Dubrovačko primorje (sjedište Slano)
- Općina Janjina
- Općina Konavle (sjedište Gruda)
- Općina Kula Norinska
- Općina Lastovo
- Općina Lumbarda
- Općina Mljet (sjedište Babino Polje)
- Općina Orebić
- Općina Pojezerje (sjedište Otrić-Seoci)
- Općina Slivno (sjedište Vlaka)
- Općina Smokvica
- Općina Ston
- Općina Trpanj
- Općina Vela Luka
- Općina Zažablje (sjedište Mlinište)
- Općina Župa dubrovačka (sjedište Srebreno)
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika ( 2.8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1.4 % i drugi.
[uredi] Županijska uprava
[uredi] Zemljopis
Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.
[uredi] Povijest
U dubrovačko-neretvanskom kraju ljudi žive od davnina.Prije 3 000 do 4 000 godina tu su živjeli Iliri.U 4.I 5.stoljeću Dubrovnik dolaze stari Grci.U 2.st.prije Krista živjeli su tu Rimljani.U 15.stoljeću postojala je i Dubrovačka Republika.Svaki mjesec se birao knez.1667.Dubrovnik je gotovo sravnio sa zemljom strašan potres.Nakon toga Dubrovnik je počeo nazadovati.1808.službeno je ukinuta Dubrovačka Republika.Tada je Dubrovnik ušao u Trojednu zajednicu Hrvatske,Dalmacije i Slavonije koja je do 1918.bila u sastavu Austro-Ugarske.Nakon Prvog svjetskog rata Dubrovnik je najprije pripojen Kraljevini Slovenaca,Hrvata i Srba,pa Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca,koja je poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija.Hrvati nisu bili zadovoljni dominacijom Srba i ugnjetavanjem i iskorištavanjem hrvatskog naroda.Godine 1939.DNŽ je u sastavu Banovine Hrvatske,a 1941.postaje dio Nezavisne Države Hrvatske.Nakon raznih promjena imena 1963.Dubrovnik je dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.I u novoj Jugoslaviji su dominirali Srbi.01.10.1991.srpskocrnogorska četnička vojska oružano napada dubrovačko područje.Jugoslavenska Narodna Armija je zauzela Konavle,Šumet,Župu,Primorje i razarala sve do Stona.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.
[uredi] Gospodarstvo
Najvažnija gospodarska grana DNŽ je turizam. Prelijepi dubrovački stari grad i čisto more privlače milijune turista, pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija. U Stonu je najstarija europska solana iz 14.stoljeća. Dubrovačko-neretvanska županija ima i mnogo brodogradilišta. Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Ćilipima, a Autobusni kolodvor Dubrovnik na poluotoku Lapad. Razvijeno je i poljodjelstvo i ribarstvo, ali su ceste stare i istrošene.
Važna gospodarska grana je i vađenje i obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju.
[uredi] Kultura
Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13.04.1925.Otad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama.Kazalište Marina Držića izgrađeno je 1864.godine.Ansambl Linđo osnovan je 1965.Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej,Prirodoslovni muzej Biološkog instituta,Etnografski muzej itd.
[uredi] Znamenitosti
Najveća znamenitost DNŽ je Stari Grad Dubrovnik.Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste.Svaki kamen u gradu je spomenik.Druga je znamenitost Ston.Poslije Kineskog zida on ima najveće zidine na svijetu,no one su vrlo trošne i stare.Ima i najstariju solanu u Europi.I Korčula ima zidine,te je slična Dubrovniku.
[uredi] Vanjske poveznice
Zagrebačka | Krapinsko-zagorska | Sisačko-moslavačka | Karlovačka | Varaždinska | Koprivničko-križevačka | Bjelovarsko-bilogorska | Primorsko-goranska | Ličko-senjska | Virovitičko-podravska | Požeško-slavonska | Brodsko-posavska | Zadarska | Osječko-baranjska | Šibensko-kninska | Vukovarsko-srijemska | Splitsko-dalmatinska | Istarska | Dubrovačko-neretvanska | Međimurska | Grad Zagreb