Sveučilište u Zagrebu

Izvor: Wikipedija

Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. , kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874/1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije i 1 sveučilišni centar

Sadržaj 1 Fakulteti 2 Akademija 3 Sveučilišni centar 4 Rektori sveučilišta

[uredi] Fakulteti

• Agronomski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Arhitektonski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Ekonomski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu (stranica fakulteta)
• Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Filozofski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Geodetski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Geotehnički fakultet u Varaždinu (stranica fakulteta)
• Građevinski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Grafički fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Kineziološki fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Medicinski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Metalurški fakultet u Sisku (stranica fakulteta)
• Pravni fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Stomatološki fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Šumarski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Tekstilno–tehnološki fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Učiteljski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)
• Veterinarski fakultet u Zagrebu (stranica fakulteta)

[uredi] Akademija

• Akademija dramske umjetnosti (stranica akademije)
• Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu (stranica akademije)
• Muzička akademija (stranica akademije)

[uredi] Sveučilišni centar

• Hrvatski studiji (stranica studija)

[uredi] Rektori sveučilišta

• Matija Mesić (1874-1875)
• Stjepan Spevec (1875-1876)
• Anton Kržan (1876-1877)
• Kosto Vojnović (1877-1878)
• Franjo Maixner (1878-1879)
• Franjo Iveković (1879-1880)
• Šandor Aleksandar Bresztyenszky (1880-1881)
• Franjo Marković (1881-1882)
• Feliks Suk (1882-1883)
• Blaž Lorković (1883-1884)
• Đuro Pilar (1884-1885)
• Gustav Baron (1885-1886)
• Franjo Vrbanić (1886-1887. i 1901-1902)
• Tadija Smičiklas (1887-1888)
• Antun Franki (1888-1889)
• Luka Marjanović (1889-1890)
• Natko Nodilo (1890-1891)
• Ivan Bujanović (1891-1892. i 1903-1904)
• Josip Pliverić (1892-1893. i 1904-1905)
• Vinko Dvoržak (1893-1894)
• Antun Maurović (1894-1895)
• Franjo Spevec (1895-1896)
• Armin Pavić (1896-1897)
• Juraj Doćkal (1897-1898)
• Josip Šilović (1898-1899)
• Đuro Arnold (1899-1900)
• Rudolf Vimer (1900-1901)
• Vjekoslav Klaić (1902-1903)
• Antun Heinz (1905-1906)
• Antun Bauer (1906-1907)
• Milivoj-Klement Maurović (1907-1908)
• Gustav Janeček (1908-1909)
• Josip Volović (1909-1910)
• Julije Rorauer (1910-1911)
• Julije Domac (1911-1912)
• Josip Pazman (1912-1913)
• Edo Lovrić (1913-1914. i 1937-1938)
• Đuro Korbler (1914-1915)
• Fran Barac (1915-1916)
• Ernest Miler (1916-1917. i 1926-1928)
• Julije Golik (1917-1918)
• Ivan Angelo Ruspini (1918-1919)
• Ladislav Polić (1919-1920. i 1924-1925)
• Karlo Radoničić (1920-1921)
• Vladimir Varićak (1921 -1922)
• Đuro Nenadić (1922-1923)
• Stjepan Zimmerman (1923-1924)
• Drago Perović (1925-1926)
• Josip Belobrk (1928-1932)
• Albert Bazala (1932-1933)
• Đuro Stipetić (1933-1935)
• Stanko Hondl (1935-1937)
• Andrija Živković (1938-1940)
• Stjepan Ivšić (1940-1943)
• Božidar Špišić (1943-1944)
• Stjepan Horvat (1944-1945)
• Andrija Štampar (1945-1946)
• Grga Novak (1946-1947)
• Andrija Mohorovičić (1947-1949)
• Marko Kostrenčić (1949-1950)
• Antun Barac (1950-1951)
• Franjo Bošnjaković (1951-1952)
• Teodor Varićak (1952-1953)
• Željko Marković (1953-1954)
• Hrvoje Iveković (1954-1956)
• Zoran Bujaš (1956-1958)
• Marijan Horvat (1958-1960)
• Vladimir Serdar (1960-1963)
• Slavko Macarol (1963-1966)
• Jakov Sirotković (1966-1968)
• Ivan Supek (1968-1972)
• Predrag Vranicki (1972-1976)
• Drago Grdenić (1976-1978)
• Ivan Jurković (1978-1982)
• Zvonimir Krajina (1982-1986)
• Vladimir Stipetić (1986-1988)
• Zvonimir Šeparović (1988-1990)
• Marijan Šunjić (1990-1998)
• Branko Jeren (1998-2002)
• Helena Jasna Mencer (2002-2006)
• Aleksa Bjeliš (2006-)

	Sveučilišta u Hrvatskoj
Dubrovnik | Osijek | Pula | Rijeka | Split | Zadar | Zagreb