Opus Dei
Izvor: Wikipedija
Opus Dei je osobna prelatura Katoličke Crkve. Osnovao ju je Sveti Josemaría Escrivá 1928. godine. Opus Dei pomaže običnim laicima u traženju svetosti u svakodnevnim djelatnostima, a posebice u njihovom radu.
Sadržaj |
[uredi] Što radi Opus Dei kao organizacija?
Opus Dei pomaže običnim ljudima živjeti svoj kršćanski poziv u svakodnevici nudeći im duhovnu potporu i izobrazbu koje su im za to potrebne. Promiče svijest o univerzalnom pozivu na svetost – temeljnu ideju da je svaka osoba pozvana od Boga da bude sveta – posebice na svetost koja se ostvaruje običnim radom i u svakodnevnim obvezama. Taj cilj se ostvaruje duhovnim obnovama, jutarnjim i večernjim razmatranjem, tečajevima filozofije i teologije i individualnim duhovnim vodstvom, ponajprije za pripadnike, ali i za ostale koji osjećaju potrebu za takvom duhovnom pomoći.
Glavno apostolsko djelovanje Opusa Dei se ostavruje po njegovim pripadnicima koji kao slobodne i odgovorne osobe djeluju samoinicijativno. Osim toga postoje i korporativan djela (pripadnici Opusa Dei zajedno sa suradnicima i ostalima), a to su konferencijski centri, škole i sveučilišta, studentski domovi, klubovi za mlade, poljoprivredne škole i zdravstvene ustanove u kojima Opus Dei brine isključivo o duhovnim i vjerskim aspektima. Uvijek se radi o neprofitnim pothvatima usmjerenim na obrazovne, karitativne ili slične socijalne usluge.
[uredi] Što rade pojedini pripadnici Opusa Dei?
Uglavnom rade na svojim poslovima i žive obiteljskim i društvenim životom kao svatko drugi, čineći baš ono što bi činili i da nisu u Opusu Dei. Duh Opusa Dei ih potiče da te svakodnevne zadatke učine toliko vrijednima da se mogu prikazati Bogu, kao i da bolje služe svojoj obitelji, prijateljima i društvu. Na taj način oni nastoje rasti u kršćanskoj kreposti baveći se svojim poslom i drugim svakodnevnim aktivnostima, te poticati i druge da tako čine. Da bi to postigli redovno pristupaju sakramentima i svaki dan odvajaju vrijeme za molitvu, duhovnu literaturu i druge oblike pobožnosti. Nastoje prakticirati kršćansko odricanje, posebice u malim stvarima - na poslu, u obitelji, dajući drugima prvenstvo, pazeći na detalje itd. Obavljaju godišnju duhovnu rekolekciju, pohađaju predavanja ili tečajeve o vjeri i oblicima razvijanja duhovnog života.
[uredi] Vjernici Opusa Dei
Opus Dei se sastoji od prelata, prezbiterijata ili vlastitog klera, i laika koji mogu biti žene i muškarci.
Većina vjernika u Opusu Dei su vjernici supernumerariji. U Opusu Dei nema različitih kategorija pripadništva, već samo jedinstveni i isti oblik Božjeg poziva kojim svi pripadnici jesu i osjećaju se u jednakom stupnju pripadnici i dijelovi Božjeg naroda. Postoje samo različiti načini življenja jednog istog kršćanskog poziva prema osobnim okolnostima svakog pojedinca: samci ili osobe u braku, zdravi ili bolesni itd.
Većina vjernika u Opusu Dei su vjernici supernumerariji: radi se uglavnom o oženjenim muškarcima ili udatim ženama, za koje posvećenje obiteljskih potreba čini najvažniji dio njihovog kršćanskog života. Supernumerariji predstavljaju sada otprilike oko 70% svih vjernika u Opusu Dei.
Ostali vjernici Prelature su muškarci i žene koji se obavezuju živjeti celibat radi apostolskog djelovanja. Jedni žive u svojim obiteljima ili drugdje ako im iz profesionalnih razloga to više odgovara: to su pridruženi Prelature.
Drugi su oni kojima okolnosti dozvoljavaju da u potpunosti budu na raspolaganju i preuzmu apostolske obaveze i sudjeluju u dušebrižništvu ostalih vjernika Prelature: to su numerariji, koji obično žive u centrima Opusa Dei. Numerarije pomoćnice, u ženskom dijelu numerarija, posvećuju se najviše kućanskim poslovima u sjedištima Prelature kao svojim svakodnevnim profesionalnim obavezama.
Prelatura broji više od 85.000 osoba, od toga oko 1.900 su svećenici. Od ukupnog broja vjernika oko polovica su žene, a polovica muškarci.
Svećenstvo Prelature dolazi iz redova laika Opusa Dei: neki od numerarija i pridruženih, koji su dragovoljno spremni postati svećenici i, poslije godina pripadništva Prelaturi i školovanja potrebnog za svećenike, pozivom Prelata dobivaju svećeničko ređenje. Njihova pastoralna služba odvija se uglavnom u služenju vjernicima Prelature i apostolskim djelatnostima koje ovi potiču.
[uredi] Prelatura
Osobna prelatura je pravna osoba unutar crkvene hijerarhijske strukture na čijem je čelu prelat, koji je odgovoran Svetoj kongregaciji za biskupe. Opusu Dei, kao osobnoj prelaturi, mogu pripadati i laici i klerici. Osobna prelatura se uspostavlja od Svete Stolice za posebne pastoralne ili organizacijske ciljeve, a upravlja se statutom koji joj je dodijelila Sveta Stolica. Riječ «osobna» znači da ona biva određena po osobama dok se, na primjer, biskupije i župe određuju po geografskim područjima.
[uredi] Prelatura Opusa Dei
Prije nego je Ivan Pavao II. uspostavljao Opus Dei kao osobnu Prelaturu, Opus Dei je već formirao jedan organizam od laika i svećenika koji su surađivali u pastoralnim i apostolskim zadaćama koji je bio međunarodan u svom okviru. Ovo specifično kršćansko zvanje sastojalo se od širenja ideala svetosti usred svijeta – u svakodnevnom radu i običnim životnim situacijama.
Papa Pavao VI. i njegovi nasljednici željeli su da se provede proučavanje o mogućnosti davanja Opusu Dei konačne pravne forme, sukladno s njegovom istinskom naravi. U svijetlu Koncilskih dokumenata to je trebala i biti struktura osobne prelature.
1969. godine združeni tim koji se sastojao od predstavnika Svete Stolice i Opusa Dei započeo je istraživati tu mogućnost. Rad je završen 1981. Zatim je Sveta Stolica poslala izvještaj k više od 2000 biskupa, u biskupije gdje je Opus Dei već bio prisutan, kako bi mogli dodati svoja vlastita zapažanja.
Kada je ova kasnija faza završena, Opus Dei je ustanovljen od Ivana Pavla II kao osobna prelatura međunarodnog okvira. Dokument koji se odnosi na to je apostolska konstitucija Ut Sit, 28. studeni 1982., što je formalno provedeno 19. ožujka 1983. U isto vrijeme Papa je objavio Statut, koji konstituira partikularni pontifikalni zakon Prelature Opusa Dei. Statuti su bili isti kao oni davno pripremljeni od Utemeljitelja, s manjim amandmanima koji su bili potrebni kako bi se prilagodili novom zakonodavstvu.
[uredi] Obiteljsko ozračje
Vanjsko obilježje Opusa Dei je ozračje kršćanske obitelji. Taj obiteljski ton je prisutan u svim aktivnostima koje organizira Prelatura. U njihovim centrima se također ostvaruje toplina doma, u jednostavnosti i uzajamnom povjerenju, u opredjeljenju za služenje, u razumijevanju za potrebe svakodnevnog života koje se nastoji uvijek njegovati.
[uredi] Odnos pripadnika Opusa Dei prema drugim crkvenim strukturama
Odnos laika Opusa Dei prema župniku, biskupu i Papi je sasvim isti kao i kod ostalih katoličkih vjernika. Kao i ostale katolike, i njih obvezuju biskupijski propisi. Pripadnici se pridržavaju učenja i smjernica biskupa i, u skladu sa svojim prilikama, potpuno sudjeluju u životu župe. Njihove obveze prema Opusu Dei su komplementarne - počinju gdje autoritet biskupa prestaje i odnose se na područja (na primjer, duhovni razvoj i obveza apostolata) u kojima su vjernici slobodni izabrati bilo koji put do svetosti.
