Wikipedija:Kafić/Arhiv 13

Izvor: Wikipedija

Sadržaj 1 Prijedlog adminima 2 Kategorizacija ruskih federalnih subjekata, prijedlog 3 Židovi, judaizam i Izrael! 4 Razdvojbene stranice - bug? 5 Crnogorska nesreca 6 Nikola Tesla 7 Wikipedizirati? 8 Zoe Indijanci i carica Zoe 9 Označavanje teksta 10 Citiranje literature 11 Ovčji otoci 12 Ante Pavelić 13 Znakovi kojih u hrvatskome jeziku nema 14 Promjena imenskog prostora Wikipedia u Wikipedija 15 Prijedlog o nazivu 16 Zemljopis i geografija 17 Zemljopis i geografija - gotovo 18 Pozdrav i prezentacija 19 Predložak:Newdsm 20 Autorsko pravo 21 Prijavi se / odjavi se 22 Moliški Hrvati na drugim Wikipedijama 23 Kako hrvatski suci definiraju rukovanje... 24 Preložak:Radovi

[uredi] Prijedlog adminima

Molim, pogledati komentar na stranici Ovčji otoci! Dejana 13:03, 23. siječnja 2006. (CET)

Sređeno.

Sombrero

[uredi] Kategorizacija ruskih federalnih subjekata, prijedlog

Prijedlog: Razgovor o kategoriji:Ruski federalni subjekti/potkategorije.

Molim za vaše komentare.

Pliiiiz?

Sombrero

[uredi] Židovi, judaizam i Izrael!

Od nedavno sam počeo pisati tekstove o židovskoj religiji i povijesti. Primjetio sam da postoji konfuzija sa kategorijama, a i nekim člancima. Naime, postoje kategorije "judaizam" i "izrael", neki članci imaju jednu kategorijazciju,neki drugu. Da bude kompliciranije, u članku "Palestina" (kategoriziran pod "Izrael") govori se isključivo o povijesti Židova, što je višestruko neodgovarajuće. U članku "Židovi" stara povijest je vrlo kratko prikazana i nema linka na članak "Palestina". Članak "Yawer Arafat" je u kategoriji "Izrael" isl.

Treba prvo srediti kategorije. Mislim da je najbolje uvesti opću kategoriju "Židovi". Unutar nje, može biti potkategorija "Izrael", koja se odnosi isključivo na DRŽAVU Izrael, te kategorija "judaizam" (ili "židovstvo") koja se odnosi na RELIGIJU.

Povijest Židova iz članka "Palestina" prebaciti u članak "Židovi", zapravo, taj bi članak bio preglomazan, pa ga treba podijeliti.

Ja sam počeo "induktivno", napisao sam neke posebne članke: farizeji, zeloti, Sinedrij, Hilel i još neke, pišem i pripremam još, Talmud, Kabala itd.

Ima li mišljenja o tome?--Fausto 13:13, 24. siječnja 2006. (CET)

Ima :). Do sad si se pokazao kao netko kome se može vjerovati u pogledu stručnosti :). Sve gore navedeno se čini kao super ideja :). Samo naprijed. Ako i pogrijesiš, brzo ćemo reagirati.

Sombrero

Ne kužim se u to uopće pa nemam pametnih prijedloga, samo jedna sugestija, pitanje židovstva jest pomalo osjetljivo i trebalo bi provjeriti kod nekoga što je, što bi se lijepo reklo politički korektno, da netko ne kaže da vrijeđamo, diskriminiramo ili slično. Postoji židovska zajednica ili općina ili slično, možda kod njih možeš provjeriti evenualne dvojbe.

P.S. Ste znali da se u Americi više ne govori Indians? Politički korektno je Native Americans!! Svakome svoje! Dejana 16:22, 24. siječnja 2006. (CET)

Koristim u svojem pisanju literaturu koju je izdala Židovska zajedica i Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", npr. knjige koje je napisala Jasminka Domaš, onda prevod knjige jednog suvremenog američkog rabina, "Povijest Židova" Wernera Kellera i drugo, pa mislim, da što se objektivnosti tiče neće biti problema. Ja sam filozof, univerzalist po religiji, nemam predrasuda protiv Židova, dapače njihova visoka intelektualnost mi je simpatična, kao i trezvensot u učenju koje izbjegava kršćanske ekstreme (raj-pakao, duša-tijelo isl). Na forum.hr, "Religija", piše jedan Židov pod nickom Zeev Zion, postavio je upravo dva topica o židovstvu, i još jedan drugi, čitam i spremam sve njihove postove.

Suvremena povijest Izraela je naravno druga stvar, u to se za sada ne bih miješao; osobno sam skloniji Palestincima.

A za "Native Americans" naravno znam. Evo ima, vidim, o njihovim plemenima dosta članaka ovdje! :) Proučavao sam i njihovu religiju i etiku i zaista je vrlo zanimljva, pa jednom valjda i o tome nešto napišem!

Stari, vidim da znaš o čemu pričaš i vjerujem da ćeš super to odraditi! (i jako mi je drago da koristiš stvarnu literaturu, a ne prevodiš s neta! ;o) )Dejana 16:10, 25. siječnja 2006. (CET)

A jesi ovdje nadrobila dvotočki! :)) Što se pak tiče "stvarne literature": surfanje je krasna stvar i do puo informacija dođeš; ali surfa se, po korijenu riječi, po površini. Da stvarno razumiješ neku temu, treba čitati knjige! Izgleda nepravedno, da se kraj tako finih računala bakče čovjek po bibliotetakam i knjižarama i tegli okolo te proizvode prastare tehnologije, ali eto tako je. :) Pa ja nastojim sam neku temu proučiti i o njom pisati na temelju temeljne literature, a englesku wikipediju koristima samo, kao jedan od izvora.--Fausto 15:08, 27. siječnja 2006. (CET)

[uredi] Razdvojbene stranice - bug?

Ne znam tko je od pametnjakovića developera (sa meta-wiki) petljao sa Posebno:Disambiguations, ali ta stranica na radi kako treba. Nedavno sam primjetio kako se popis tamo naglo smanjio (bez da su linkovi popravljeni) i bilo mi je malo sumnjivo, a sad vidim da popis definitino nije ni blizu kompletan. Evo primjera: SDSS je razdvojbena stranica, tamo pokazuju 4 stranice, a toga nema na Posebno:Disambiguations.

Zna li netko kako se može vratiti stara verzija skripte? Zna li netko kako da upozorim developere na ovo?

Sombrero

Ne bi li bolje bilo ove stranice zvati razlikovnim? Nije im funkcija razdvajati (niti razdvajbati :-), nego objasniti razliku i pomoći kod razlikovanja dvaju pojmova koji se jednako pišu. Ili? --Stefica 11:53, 16. veljače 2006. (CET)

Etimologija je divna stvar, dok se eng. difference/diferentiation obično prevodi kao razlika/razlikovanje, disambiguation smo preveli kao razdvojbu. A koja je stvarna funkcija stranica, koga to ionako zanima? ;-))) SpeedyGonsales 00:18, 28. veljače 2006. (CET)

[uredi] Crnogorska nesreca

Mislim da bi bilo dobro da se clanak o nesreci u Crnoj Gori postavi na naslovnu stranicu.Hvala

Ovo je dobra prilika da objasnim politiku uređivanja novosti. Dakle: s obzirom da je ovo hrvatska Wikipedija, stavljaju se novosti iz Hrvatske, tj. novosti koje se neće pojaviti ni na jednoj drugoj Wikipediji. Iz inozemstva se stavljaju samo stvari koje su tako važne da utječu i na Hrvatsku. --Zmaj 09:03, 26. siječnja 2006. (CET)

[uredi] Nikola Tesla

Ako je Tesla "Srpski naucnik po narodnosti,a hrvatski po rodjenju",onda je su i na primer i Milan Martic i Milorad Pupovac "po rodjenju hrvatski politicari"???212.200.135.142 05:30, 26. siječnja 2006. (CET)

Milorad Pupovac jest hrv.političar. Milan Martić je hrv. odmetnuti policajac, odnosno on je hrv.kriminalac. Kubura 17:38, 29. siječnja 2006. (CET)

[uredi] Wikipedizirati?

Divna, molim Te objasni mi što znači, u slučaju članka Vlado Šantić, "Wikipedizirati"! Ta i još jedna druga poruka, o malom broju poveznica, nalazila se rano poslije podne na tekstu članka kojeg sam napisao oko deset sati. Morao sam ići nekamo i kad sam se vratio našao sam te dvije poruke koje je stavio Sombrero. Ja sam postupio kako sam umio i poruke su skinute. Sad se vratim i nađem Tvoju poruku. Znači, Ti i Sombrero nemate isto poimanje wikipediziranja. Hajde, molim Te lijepo, žrtvuj malo vremena i wikipediziraj članak, pa da imam jedan obrazac koji više drugi neće negirati.--Tomahawk_Cheerocky 18:08, 25. siječnja 2006. (CET)

Ja NISAM stavio oznaku { {wikipedizirati} } na Vlado Šantić (osim jednom nakon što sam za to optužen). Zaboga, daj se napokon nauči čitati history !!!

Zar je to tako teško'??? Kad smo već kod žrtvovanja malo vremena, daj žrtvuj malo vremena i nauči barem najbanalnije stvari!!!

Sombrero

wikipedizirati Vladu Šantića znači: pronaci točan datum rodjena, mjesto, ako je umro ista stvar; dodati sliku; sročiti tekst dostojan enciklopedije, a ne da izgleda kao naricalica kao što je sada; dodati wikipoveznice, interwikipoveznice; jednostavno oblikovati sadržaj onome kako to izgleda u večini biografija; tako da članak ima glavu i rep Divna Jakšić

---

Meni je isto ponekad malo bedasto što se samo stavi obavijest da treba dodati poveznice i onda ja, kad naiđem na takav članak, kao debil povezujem tekst koji je očito već netko čitao. Šta nije bolje da kad netko naiđe na tekst koji nema poveznica, poveže i točka. Čemu obavještavati druge da nema poveznica? Ne shvaćam svrhu te obavijesti! Ok mi je kad se uopzori da članak treba dovršiti, provjeriti točnost i sl., al ovo s poveznicama mi se ne čini racionalno. Ili možda ne shvaćam svrhu? Dejana 18:13, 25. siječnja 2006. (CET)

Onaj tko je dodao {{wikipoveznice}}, ne mora značiti da je i pročitao tekst. Mozda je slučajno ili namjerno otvorio članak i vidio da tu nema poveznica, a moglo bi ih biti, ali u tom trenutku možda i nije u prilici posvetiti članku više od 1-2 minute. Stoga stavljanjem stuba Wikipoveznice samo skreće pažnju onima koji vole povezivati, imaju vremena i volje za to. Gdje bi stigli kada bi svi redom otvarali svaki članak i tražili gdje fale poveznice. Ili naletiš na članak koji ti nije blizak pojmovima i već postojećim člancima na koje bi povezivao; onda staviš {{wikipoveznice}}, pa će onda drugim suradnicima biti odmah skrenuta pažnja na ono što je za činiti u tom članku Divna Jakšić

• Evo primjera za oboje: Mario Kovač !!! Ste članak pročitali cijeloga, ili samo površno pogledali tu hrpu nabacanih slova ????

Divna Jakšić 19:11, 25. siječnja 2006. (CET)

Ajddobro. Al još ne vidim gdje je tu racionalnost. Zašto bi netko otvorio članak ako ga ne misli pročitati ili srediti? Otvaranja radi? Jer imam dojam da to neki ljudi rade (otvaraju svaki članak i traže gdje nedostaju poveznice i stavljaju oznaku drugima da ih stave), a prije bi se stvar sredila da svatko obavi dio posla kad na njega naiđe, jer poveznice može staviti i onaj tko nema veze s područjem.

Mislim, nije bitno, mislila sam samo da ima neku dublju svrhu. Može biti korisno, al vidim da se katkad nekontrolirano postavljaju upozorenje, a ne (samo) kada se ne bi imalo vremena postaviti i poveznice. Većina tih članaka je dovoljno kratka da je dovoljno manje od 5 minuta da se postave poveznice!

Hm, što ćemo raditi kada se Wikipedia usavrši kroz nekih desetak godina? Svi članci napisani, sve poveznice postavljene....  ;-) Dejana 19:17, 25. siječnja 2006. (CET)

---

I ne samo to što je Divna rekla. Ako članak nema wikipoveznica softver ga ne računa kao članak ima ga ali ga nema u brojnom stanju. Druga stvar je da te poveznice ma kako glupo i čudno izgledale su duša ove enciklopedije. A sami pojam wikipedizirati znači da članak treba preurediti u wiki tekst, a pojam wikipoveznice opet govori sam za sebe. Ako je nerazumljivo pogledajte ovdje i pročitajte sve. --Andrej Šalov 19:19, 25. siječnja 2006. (CET)

pogledati. nije baš kratak zar ne.

 :: Ma to je jasno, al ne kužim zašto gotovo svaki tekst koji otvorim ima obavijest da treba staviti poveznice, a nitko ih neće staviti!? Ako imamo vremena ići od teksta do teksta i stavljati upozorenja, valjda imamo dovoljno vremana da stavimo koju poveznicu!

P.S. Pogledatio komentar uz članak koji su svi samo otvorili i stavili upozorenja, a nitko nije htio pročitati, Mario Kovač. Što s njim? Dejana 19:25, 25. siječnja 2006. (CET)

Čisto mali komentar. Kategorija:Nedostaju wikipoveznice 364 članka, Kategorija:Potrebno wikipedizirati 98 članaka, Kategorija:Potrebna stilska dorada 50 članaka. Na hr:wiki je u ovom trenutku 13 205 članaka. Matematika govori sve. Andrej Šalov

Pogledaj ponovno: 363! ;-) I nije me nestalo! ;-) Dejana 19:49, 25. siječnja 2006. (CET)

Evo svi pišu na divninoj stranici pa idem i ja :)

Dejana, 5 minuta po članku nije malo!!! I Andrej je dobro prijmetio da samo 1 od 36 stranica u Kategorija:Nedostaju wikipoveznice. Nije da je svaka druga. Ja redovito svako jutro pogledam što je bilo nova i, vjeruj mi, nema teorije da stavim poveznice svugdje gdje fale! Ne samo to, nego u 90% slučajeva uopće ne stavljam oznaku { {wikipoveznice} } nego samo kod sebe bookmarkiram stranicu! Kad bih išao dodavati wikipoveznice, morao bih samo to raditi barem 5h dnevno!!! Malo ste potcijenili obim posla oko wikipoveznica i broj ljudi koji wikipoveznice ne šljivi ni 5%. Upravo zbog toga sam i prestao stavljati napomene. Nema smisla, ionako nitko ne reagira.

A što se tiče tvrdnje da nitko te wikipoveznice ne stavlja, ehm, pa iskusan knjižničar bi primjetio da je broj riječi na "a" u Kategorija:Nedostaju wikipoveznice malkice ispod svog uobičajenog udjela u rječniku :). Ali, samo malkice. No, vjerujem da ću uskoro naći vremena za još pokoju stranicu.

[uredi] Zoe Indijanci i carica Zoe

Listao sam malo enciklopediju i moju omiljenu sekciju povijest, a onda vidio da je došlo do greške. Isti link koji se odnosi na caricu Zoe u Popisu bizantskih careva odnosi se i na Zoe Indijance. Može li se to nekako izmjeniti?

[uredi] Označavanje teksta

Predlažem da se za označavanje teksta (npr. na stranici Stil) koriste hrvatski tradicionalni tipografski nazivi masno (umjesto eng. bold) i kurziv(no) (umjesto eng. italic). Zoran Lukić

Usvojeno. SpeedyGonsales 18:05, 27. siječnja 2006. (CET)

[uredi] Citiranje literature

Evo malko sam više pogledavao okolo i razmišljao o oblikovanju članaka, pa da kažem koju o jednom od (opravdanih) prigovora člancima na wikipediji, naime da često ne navode izvori.

Ja svaki put, kada neki tekst napišem, dodam dolje poglavlje ==Literatura==, i tu navedem, prvo, knjige koje sam DIREKTNO koristio pri pisanju teksta, i drugo, knjige koje su dostupne na hrvatskom jeziku (ili na srpskom, izdanja koja se kod nas mogu naći) i koje bi mogle biti zanimljive onome koga tema zanima za daljnje proučavanja. Pogledajte npr. kako to izgleda u članku Farizeji. To dakle, naravno, nije ekstenzivna bibliografija, kakve se prilažu uz znanstvene članke. U tekstu, pak, uz citate navodim ime autora i stranicu.

Ništa mudro (ako, naravno, netko koristi knjige! :)) a mislim, da je značajno. Jer, kako upravo napisah gore u temi "Židovi", surfanje je divna stvar, ali bez čitanja knjiga ne može se ozbiljno shvatiti neka tema! Zato, osim što navodim izvor, time istovremeno potičem zainteresirane da i sami potraže literaturu.

Prvo, kad pišem članak, pogledam što ima na tu temu u [Hrvatski enciklopedijski rječnik], [Opća enciklopedija JLZ] i [Opća i nacionalna enciklopedija], pa i njih navedem u spisku literature, ako sam ih koristio.

Nastojim pogledati na internetu ima li nešto o knjizi koju citira, pa i tu dodam link--Fausto 15:27, 27. siječnja 2006. (CET)

Pogledati članak Wikipedija:Literatura. SpeedyGonsales 19:23, 27. siječnja 2006. (CET)

OK, ono što tamo piše u skladu je s onim, što sam gore napisao. Nije znanstveni rad, zato ne kompletna bibliografija, ali temeljne izvore je korisno navesti, a i prijedloge za čitanje!--Fausto 15:16, 1. veljače 2006. (CET)

počeo sam prevoditi predloške za citiranje literature sa en.wikipedia. IMHO taj stil je detaljno razrađen i bio bi i više nego dovoljan za naše potrebe. --Davor Moravek 13:55, 28. siječnja 2006. (CET)

Predložak:Web reference mi ne funkcionira kako treba, vidi Psihoaktivne droge. Drugi predlošci Predložak:endnote, Predložak:Book reference, Predložak:Journal reference očito treba doraditi, ispravno kategorizirati itd. --Davor Moravek 14:24, 28. siječnja 2006. (CET)

Smo bih te htjela pohvaliti što koristiš literaturu (papirnatu ;-) )! Toga ovdje definitivno nedostaje. I prečesto se pozivamo na teletabiske argumente: tako je na internetu! Što da ti kažem: Bravo! I ne mijenjaj tu naviku! ;-) Dejana 15:38, 1. veljače 2006. (CET)

[uredi] Ovčji otoci

Evo, ako je kome promaklo sa razgovora o Ovčjim otocima. Ovo bi bio naputak za povratak naziva članka sa "Ferojski otoci" na "Ovčji otoci".

Ovo je sa stranice Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske Ovo službenije ne može biti. Kubura 15:36, 27. siječnja 2006. (CET)

[uredi] Ante Pavelić

Svaka vam cast sto Ante Pavelić na vasoj stranici nije ratni zlocinac... Sledece mozete da napisete da Hitler nije bio fasista... Kako vas bre nije sramota? 212.200.135.174 17:27, 27. siječnja 2006. (CET)

Što znače riječi "sledece", "fasista" i "bre"? I konstrukcija "mozete da napisete"? Podsjeća me na makedonski. --Elephantus (razgovor) 17:57, 27. siječnja 2006. (CET)

Obrazovani "tisucletni" narod,a ne zna srpski...Nije ni cudo sto ste Pavelica predstavili kao patriotu i oslobodioca.A taj isti Pavelic je i odgovoran sto se Hrvati sada smatraju genocidnim narodom... 212.200.135.174 18:18, 27. siječnja 2006. (CET)

На дан 9. октобра 1942. године Лубурић Вјекослав звани "Макс" је на свечаности у Јасеновцу, коју је приредио као прославу годишњице своје крваве владавине у свом одржаном говору рекао: "..и тако смо вам ми у овој години овдје у Јасеновцу поклали и више људи него османлиско царство за цијело време боравка Турака у Европи".

Znamo mi i čirilicu! Evo i prevoda:

Na dan 9. oktobra 1942. godine Luburić Vjekoslav zvani "Maks" je na svečanosti u Jasenovcu, koju je priredio kao proslavu godišnjice svoje krvave vladavine u svom održanom govoru rekao: "..i tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali i više ljudi nego osmanlisko carstvo za cijelo vreme boravka Turaka u Evropi".

Andrej Šalov

Jeste,i jos,ako slucajno znate i engleski:

During the 1961 trial of Adolf Eichmann, Alexander Arnon (secretary of the Jewish Community in Zagreb) testified about the treatment of Jews in Yugoslavia during the war. See [Alexander Arnon testimony]

Q. One more question: I am not sure that I heard correctly when you said that in one camp hundreds of thousands of Serbs were exterminated?

A. Hundreds of thousands.

Q. In what year was that?

A. Beginning in 1941, and until the end.

Q. And who killed them?

A. The Ustashi.

Some of the higher numbers were reported by various German generals during the war. Various German military commanders gave different figures for the number of Serbs, Jews and others killed on the territory of the Independent State of Croatia. They circulated figures of 400,000 Serbs (Alexander Lehr); 350,000 Serbs (Lothar Rendulic); between 300,000 (Edmund Glaise von Horstenau); more than "3/4 of million of Serbs" (Hermann Neubacher) in 1943; 600-700,000 until March 1944 (Ernst Fick ); 700,000 (Massenbach). 212.200.135.174 18:39, 27. siječnja 2006. (CET)

Molim ovakve rasprave voditi na odgovarajućim mjestima (npr. stranici za razgovor o drugom svjetskom ratu). SpeedyGonsales 19:51, 27. siječnja 2006. (CET)

Ne mogu odoljeti a da ne spomenem kako 212.200.135.174 ima posve pravo da se ljuti i zamjera zbog načina kako je notorni ratni zločinac (i, usput budi rečeno, sa gledišta hrvatskih državotvnornih interesa: notorni nesposobnjaković, koji je upropastio sve, što je mogao), prikazan ovdje. (Dodoše, meni nikada nije palo na pamet otići na srpsku wikipediju i pogledati kako prikazuju Dražu Mihajlovića idr. Baš me briga.)

No, kako napisah na stranici Ante Pavelić, naprosto mi se ne da oko toga gnjaviti i mijenjati, pa se onda svađati.--Fausto 16:35, 1. veljače 2006. (CET)

Treba ispričati i priču kako je nastao taj podatak. To je opisano u dvotomnoj zbirci članaka "Bihaćka republika". Bilo je riječi o demografskom gubitku, koji je Ranković pretvorio u ljudski, fizički, stvarni gubitak. Uz to, kad su partizani pobili oko 2000 tisuće Hrvata i Muslimana u novembru 1942. upisali su to u žrtve koje su pale od ustaša. Ima film koji su Nijemci snimili o tome. Vidio sam ga svojim očima u Beogradu, na jednom državnom mjestu. Među pobijenima u ime pravde bilo je žena, djece, u bijelim madžarskim nošnjama i muslimanskih staraca i žena u dimijama. Sve ustaša do ustaše. Zaboravio sam, skleroza, ime čuvenog sineaste španjolskog podrijetla koji je, vidjevši taj film izjavio da je to najfilmskija optužba "istine" rata u Jugoslaviji i ljevice u svijetu. Film koji bi BiH trebala tražiti da joj se preda.Ja znam gdje je.--Tomahawk_Cheerocky 21:33, 2. veljače 2006. (CET)

Od vremena na vrijeme, covjek naidje na tezu o genocidarnosti hrvatskog naroda, pa, kako vidim, ni stranice ovog postovanog foruma nisu od toga postedjene. Ne mogu a da na to ne odgovorim.

Ljudska zajednica se moze definirati na osnovu mnogih kriterija ali nikako na osnovu principa kolektivne krivnje iz jednostavnog razloga sto se taj princip u okvirima jurisprudencije nase zajednicke zapadne civilizacije jednostavno ne priznaje. Stvar je jasna, ako ni roditelji ubojice koji su ga odgojili nisu pred sudom krivi za njegovo pocinjeno djelo, jos manje to moze biti kriv narod kojemu on pripada.

Nirnberski sud ratnim zlocincima posljednjeg svjetskog rata to je jasno potvrdio. Na optuzenickoj klupi bile su osobe a ne narod. Cak ni Nacionalsocijalisticka stranka Njemacke kao takva nije bila sudjena.

Hrvatski narod je za vrijeme II. svjetskog rata prozivljavao teska vremena kao i uostalom gotovo svi drugi narodi Europe. Hrvatskoj se nametnula vlast koja po nikakvim kriterijima, demokratskim ili inim, nije bila izraz narodne volje. Na zadnjim slobodnim izborima uoci rata 1938. g. veliku vecinu od gotovo 90% dobila je izrazito pacifisticka HSS. No ona nije dobila blagoslov okupatora (Dr. Macek je dobio od njemackog poslanika u Zagrebu u paketu pistolj - valjda da ucini samoubojstvo?) pa je morala odstupiti a na vlast NDH su dosli Ustase.

Nitko pametan u Hrvatskoj nije ponosan na dogadjaje koji su se kod nas zbili u ratnim uvjetima, no ako je netko sklon kritici onda treba prvo biti dosljedan i pomesti pred vlasitim vratima. Ne zelim govoriti o ratnim godinama kad nijedan narod nije bio svoj vlastiti gospodar jer to ne bi bilo posteno. Ako kriticar koji nas ovdje krsti genocidarnim narodom bolje pogleda sto se u mirnim godinama dogadjalo u prostorima u kojima su zivjeli njegovi sunarodnjaci vidjet ce ruznu sliku politickog nasilja i ubojstava. Da nabrojim neke: asasinacija Obrenovica prije I. svjetskog rata, ubojstavo Austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegove zene u Sarajevu 1914, ubojstvom hrvatskih narodnih zastupnika Basariceka i Radica u beogradskoj Skupstini, i na kraju, sad nedavno, smaknuce srpskog premjera Djindjica usred Beograda. Ipak, usprkos svemu, nikome zdrava razuma ne pada na pamet da zbog toga okrivljuje i etiketira srpski narod kao zlocinacki.

Sto onda reci za takve koji promicu teze o genocidarnosti hrvatskog naroda? Moje je misljenje da je to cisto politicko oportuni potez koji nema veze s promicanjem istine. O motivima takvih trgovaca apsurdnih ideja moze se samo nagadjati. Ja ih neznam, no znam nesto drugo, a to je da od bratstva i jedinstva jugoslavenskih naroda nije puno ostalo. Jedinstvo je zauvijek nestalo, pregazeno hodom vremena a bratstvo bi se jos moglo spasiti ako bude vise dobre volje a manje zlonamjernih optuzaba.

Na kraju jedan konstruktivan savjet gradjanima zemlje "Smesnog imena i tuzne sudbine", kako je jedan beogradski novinar prozvao svoju vlastitu domovinu, koji neumorno ceprkaju po nasoj povijesti. Okrenite se vise buducnosti jer nju mozete oblikovati da vam bude manje tuzna, a proslost, kakva god je bila, ostavite na miru jer se ionako nemoze vise promijeniti.

[uredi] Znakovi kojih u hrvatskome jeziku nema

Kako se u tražilici pišu znakovi poput Ö,ö, Ý,ý....? Mnogi ne znaju pod kojim kodom se nalazi pojedini znak. Ne bi li bilo dobro da se negdje pri dnu svake stranice nalazi obrazac koji se pojavljuje kad se uređuje stranica?

I predlažem da se i tamo dodaju neki švedski, norveški, danski... znakovi Å, å, Ø, ø, francuski: Ç, ç, È, è...Oni se pojavljuju u imenima... Dejana 11:42, 30. siječnja 2006. (CET)

Nedavno sam napravio stranicu Wikipedija:Posebni znakovi, koja bi trebala pomoći u takvim slučajevima. --Zmaj 12:17, 30. siječnja 2006. (CET)

Dvotočke nad slovima dobivaju se pritiskanjem tipki AltGr i apostrofa (apostrof se nalazi desno od broja 0) i onda željenog slova, npr. ä ö ü ë

Akcent nad slovom se dobiva s AltGr i 9, a kapicu :-) npr. kôd proizvodi kombinacija AltGr i 3 te željenog slova (navedena uputa vrijedi za Microsoftove operacijske sustave). Slavenski znakovi se već nalaze dolje, druge znakove do sada nitko nije tražio, molim navedi sve znakove za koje smatraš da trebaju biti dolje (a nedostaju u ovome trenutku). SpeedyGonsales 13:22, 31. siječnja 2006. (CET)

Tko mi je ono bio blagoglagoljio o tome kako su muškarci racionalni...?!?! ;-) Pa neću valjda pamtiti sve ove tipke! Količina slobodnoga porostora u mojoj glavici je ipak ograničena. Brže mi je otovoriti Word i tamo upisati što mi treba i kopirati. Ali, ne brinite za mene, ja se znam nekako snaći, mislila sam na ljude koji su samo korisnici? Kako će netko tko jedva zna pronaci tipčicu na tipkovnici pronaći stranicu Selme Lagerlöf, na primjer? Mislila sam da se ispod tražilice stave znakovi koji će služiti korisnicima pri otvaranju stranica koje u naslovu sadrže sporne znakove.

Za početak će biti dovoljni oni već navedeni, islandske ne treba, ionak pišem članke doma pa ih ovdje samo kopiram, a vrlo vjerojatno neće skoro zatrebati nekome drugome.

TXN! Dejana 13:51, 1. veljače 2006. (CET)

Što se tiče Selme i ostalih, treba za svako takvo ime staviti preusmjeravanje, npr. Selma Lagerlof ide na Selma Lagerlöf. To nije ništa čudno, engleska je wiki krcata takvim preusmjeravanjima, jer znatno olakšavaju traženje. --Zmaj 13:58, 1. veljače 2006. (CET)

Što ne kažeš! Htjedoh to svojedobno priupitati (zapravo me zanimalo dal se smije preusmjeravati s prezimena?), ali zaboravih (to dolazi s godinama....) ;-) Dejana 14:07, 1. veljače 2006. (CET)

Što se tiče pamćenja, ne treba ništa pamtiti (ako imaš noviju tipkovnicu), jer svi ti znakovi nalaze se na tim istim tipkama (na desnom dijelu tipke), npr. na tipci na kojoj se nalazi broj 3 u donjem lijevom kutu, gore lijevo je povisilica #, a kapica se nalazi desno u sredini na toj istoj tipci.

Kako wikipedija podržava sve čudne znakove i slova, članci o ljudima i gradovima morali bi rabiti iste (dakle Selma Lagerlöf), a oblici koji rabe samo naša slova trebaju biti preusmjeravanja na oblik u izvorniku (Selma Lagerlof treba biti preusmjeravanje). Dodatno, kao što je Hegel preusmjeravanje na Georg Wilhelm Friedrich Hegel, tako Lagerlof može biti preusmjeravanje na Selma Lagerlöf. SpeedyGonsales 11:49, 3. veljače 2006. (CET)

Evo, sjetih se još jednoga kojeg bismo morali imati: JAT ê (rogato ě može poslužiti, ali se u kroatističkoj praksi upotrebljava ê (e s kapicom)). Dobro bi nam došli i jor i jer, ali bojim se da još nisam vidjela kako oni zgladaju na računalu... Dejana 13:27, 7. veljače 2006. (CET)

[uredi] Promjena imenskog prostora Wikipedia u Wikipedija

Napravljena je promjena imenskog prostora Wikipedia: u Wikipedija: (sa "j"). Automatski je promijenjena velika većina poveznica na stranice u tome imenskom prostoru, ali ipak je moguće da je nekoliko poveznica ostalo nepromijenjeno. Ako dakle uočite poveznice na [[Wikipedia:Neka stranica]] koje vas odvode na nepostojeću stranicu na engleskoj Wikipediji, molim vas da ih promijenite u [[Wikipedija:Neka stranica]]. Ubuduće, poveznice na Wikipedia: (bez 'j') više neće funkcionirati, tj. vodit će na englesku Wikipediju! Zbog automatske promjene svih poveznica koje su sadržavale Wikipedia: mnogi suradnici dobit će pogrješnu obavijest o novim porukama. Hvala na razumijevanju. --Elephantus (razgovor) 03:17, 1. veljače 2006. (CET)

Čestitam na dobro obavljenom poslu. --Zmaj 08:45, 1. veljače 2006. (CET)

Dobar posao. Kod nas je ionako -ija (enciklopedija, hijerarhija, selekcija, promocija,..). Mir Harven 14:33, 1. veljače 2006. (CET)

Ljudi, jel imamo negdje podatak da je riječ enciklopediju izmislio Pavao Skalić! Što će reći da i ime Wikipedijino nosi dio onoga što je Skalić smislil. Dejana 14:49, 1. veljače 2006. (CET)

Imamo, naravno! Čak i članak o njemu! Pavao Skalić Bio je, inače, vjetropir, pravi renesansni pustolov i hohštapler. :-)--Fausto 15:12, 1. veljače 2006. (CET)

Potez sasvim u redu. Kubura 16:53, 1. veljače 2006. (CET)

Konačno se netko sjetio i toga!!! Bilo nužno! Damirux 09:08, 3. veljače 2006. (CET)

Sjećam se predavanja prof. Silića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji je objašnjavao da hrvatska jezična tradicija propisuje imena oblika Maria, dok je Marija oblik koji se tolerira. U tom smislu pitam se nije li Wikipedia trebala ostati, kad se već tako zametnula na početku? Zna li netko više o tome?--Stefica 11:50, 16. veljače 2006. (CET)

[uredi] Prijedlog o nazivu

Možda ne bi bilo loše da se mjesto "doprinos" stavi "prinos". Hrvatski je "pridonijeti", dok je u srpskome "doprinijeti", s istim značenjem. Nije da tjeram neki hiperpurizam (i ovo je OK), no, ako se administratorima da, to se može ispraviti. Naravno-i "doprinos" je hrvatski, a "prinos" zvuči pomalo arhaično, pa stoga, odlučite sami. Mir Harven 14:40, 1. veljače 2006. (CET)

Prinos je riječ koja se koristi za npr. ljetinu (prinos pšenice, prinos kukuruza...). Doprinos ima značenje da se određenom prinosu nešto dodaje. Recimo ovak: svaki pojedinac doprinosi wikipedijinom prinosu. Prinos je sve, ukupnost, doprinosi su samo djelići koji se dodaju ukupnome (prinosu). Hrvatski jezik razlikuje te gotovo banalne razlike, i ne bi bilo dobro ukuidati ih. Hrvatski je jezik jezik koji ima vrlo istančan sluh za nijanse. Dejana 14:55, 1. veljače 2006. (CET)

Naprotiv, ono prvo - prinos - bilo bi daleko bolje, jer hrvatska opća imenica prinos je starija imenica od složenice do-prinos i bogatija značenjima. Imenica prinos je višeslojnog značenja i sastavljena je od najmanje pet značenjskih slojeva:

• 1)dar ili poklon; osnovno značenje
• 2)udjel ili doprinos; izvedenica
• 3)rod,urod; agronomijski termin
• 4)količina proizvoda; ekonomijski termin
• 5) žrtva (holokaust ili možda paljenica) religijski termin

Jedna riječ, jedno značenje= siromašenje jezika--Tomahawk_Cheerocky 21:18, 2. veljače 2006. (CET)

[uredi] Zemljopis i geografija

Suradnici Sombrero, Zmaj i ja dogovorili smo prijedlog o kategorizaciji članaka vezanih uz zemljopis/geografiju. Prema našem prijedlogu, svi bi članci koji su vezani uz neki konkretni zemljopisni pojam (npr. Zemljopis neke države, zatim članci o pojedinim kontinentima, morima, planinama, rijekama...) išli bi u kategoriju Zemljopis, a članci koji se bave općim zemljopisnim temama i disciplinama geografije u kategoriju Geografija. Dvije bi kategorije bile povezane ovećim natpisom koji upućuje i na onu drugu kategoriju. Pozivam ostale suradnike na komentar. --Elephantus (razgovor) 19:37, 4. veljače 2006. (CET)

---

Dobra ideja, ali postoji "maleni" problem. Ako bi se u kategoriju zemljopis ubacili članci o "geografijama" nekih država, članci o pojedinim kontinentima, morima, planinama, rijekama..., što bi onda sadržavala kategorija fizička geografija ili antropogeografija?

Conquistador 23:57, 7. veljače 2006. (CET)

Citiram tvoj vlastiti tekst:

Fizička geografija je grana geografije koja se fokusira na sustavno proučavanje obrazaca i procesa unutar hidrosfere, biosfere, atmosfere i litosfere.

Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini. Ona obuhvaća humanističke, političke, kulturne, društvene i ekonomske aspekte. --Sombrero 11:31, 8. veljače 2006. (CET)

Koliko ja znam, ove teme uopće ne idu u članke tipa Zemljopis Hrvatske. Evo, pogledaj vlastiti tekst na Geografija Indije i reci gdje tu vidiš išta od citiranog??? --Sombrero 11:31, 8. veljače 2006. (CET)

Ako svaki predmet ima jednu kategoriju, koja se dalje dijeli na potkategorije, zašto tako ne bi bilo i s geografijom. Da li mi možeš objasniti što si želio reći s općim zemljopisnim temama?

Conquistador 23:57, 7. veljače 2006. (CET)

Kategorija "Zemljopis" će biti hijerarhijska u pogledu gdje je što. Dakle, ako nešto tražiš, a znaš gdje se nalazi, moći ćeš ga naći od većih prema manjim zemljopisnim cjelinama (Europa - Rumunjska - ... - Delta Dunava) i od općih prema specifičnim pojmovima (vodene mase - rijeke - delte rijeka - Delta Dunava)

Opće zemljopisne teme su Rijeka, grad, planina... --Sombrero 11:31, 8. veljače 2006. (CET)

Grad spada u kategoriju Kategorija:geografija, a svi pojedini gradovi u kategorija:zemljopis >> Kategorija:gradovi.

analogno tome, kralj spada u Kategorija:Država, a svi pojedini kraljevi u Kategorija:povijest >> Kategorija:vladari >> potkategorije

Mislim da bi svatko trebao na wikipediji odabrati (čitaj: uređivati) područje kojemu je blisko. To naravno ne znači da samo pojedinac ima pravo na određeni predmet, već da postoji dijalog među suradnicima koji imaju zajedničke interese.

Conquistador 23:57, 7. veljače 2006. (CET)

S druge strane, ja mislim da se ovdje ne radi o poznavanju zemljopisa i geografije već prvenstveno u kategorizaciji wikipedije. Dakle, ja isto tako mislim da bi o kategorijama trebali odlučivati oni koji se njima bave, a ti si poznat po tome da preuzimaš kategorije sa engleske wikipedije koje u 99% slučajeva ne postoje na hrvatskoj wikipediji. Nadalje, sustavno si ignorirao molbe da to ne radiš. Tebi, dakle, ovo područje očito nije blisko i nisi baš prva osoba koju bi pitao za savjet oko kategorizacije. Za teme tipa "zemljopisna vs geografska širina" ovo ne mogu reći, no to je, s druge strane, pitanje za jezikoslovce.

Nisam gledao vaše doprinose o predmetu geografije na wikipediji, ali evo malo kviza da vidim kako stojite s geografijom. Pitanja su uzeta s prijemnog ispita (slična su i na natjecanjima iz geografije), ali odabrana su neka od lakših. Pokušajte bez pomagala.

1. Koje je godišnje doba na južnoj hemisferi kada je Zemlja najudaljenija od Sunca? ________

2. Iz suptropskih maksimuma prema polju ekvatorijalnog niskog tlaka pušu vjetrovi koji zbog centrifugalne sile skreću na _______________, a nazivaju se _______________.

3. Mjera agrarne politike kojom se teži zaokruživanju i okrupnjavanju zemljišnog posjeda naziva se ____________________.

4. Najveća rijeka koja utječe u Jadransko more je ____________________.

5. U gornjem dijelu riječnog toka dominira bočna erozija. T N

6. Područja gdje rijeke otječu u unutrašnje kopnene zavale ili jezera nazivaju se _______________________.

7. Zakonitost prema kojoj se s porastom nadmorske visine temperatura smanjuje za 0,5 - 0,6 °C na svakih 100 m naziva se ______________________.

8. Do početka demografske tranzicije stope nataliteta i mortaliteta su niske - visoke, a prirodni priraštaj nizak - visok. Nakon demografske tranzicije stope nataliteta i mortaliteta su niske - visoke, a prirodni priraštaj nizak - visok. (precrtaj suvišne riječi)

9. Koji tip dobno-spolne strukture stanovništva prevladava u razvijenim zemljama? ___________________

10. Teoriju o prenaseljenosti krajem 18. stoljeća iznio je ____________________.

11. Koliko se paralela nalazi na sjevernoj hemisferi, a koliko meridijana na zapadnoj?

12. Izbacite uljeza: London, Pariz, Beijing, Sidney, Tokyo

Conquistador 23:57, 7. veljače 2006. (CET)

Vidim da suradnik voli pitanja pa evo i jedno za njega. Ova oznaka označava što CEM II/B-M (P-S) 32,5N. Šest je odgovora upola manje nego gore ali mislim da veleučeni znaju o čemu se radi pa objasnite onima koji ne znaju. MateoB 19:08, 8. veljače 2006. (CET)

OK, ja se neću miješati u nijednu od tema nevedenih u ovih 12 pitanja (iako znam dobar dio odgovora). No, kao što sam već rekao, poznavanje ovoga gore navedenog uopće nije mjerodavno za rješavanje jezičnih problema i pitanja kategorizacije wikipedije od preko 770 kategorija. --Sombrero 11:31, 8. veljače 2006. (CET)

Hehe, sjetilo me ovih dvanaest pitanja na osvojeno drugo mjesto na jednom davnom državnom natjecanju iz zemljopisa. :-) A bilo bi možda i prvo da nisam galantno podijelio nekoliko točnih odgovora s lijepom brinetom koja je sjedila do mene i poslije bila prva :-) --Elephantus (razgovor) 14:26, 8. veljače 2006. (CET)

Kako je lijepo biti zena!!! :-) Sto bi tek bilo da je bila plavusa... Dejana 19:26, 13. veljače 2006. (CET)

---

Članke koje navodiš nisu moji tekstovi nego moji prijevodi tekstova koji su napisali suradnici na engleskoj wikipediji. Članak Zemljopis Hrvatske, tj. Geografija Hrvatske ima, bez uvrede, smiješan tekst. Svaka zemlja može napisati ... je zemlja prekrasnih prirodnih ljepota. Ne znači da Hrvatska nema prirodnih ljepota, ali toliko teksta za tako općeniti članak je malo smiješno. Stoga sam odlučio što prije napisati članak o geografiji Hrvatske koji će bar donekle pomoći korisnicima hrvatske wikipedije kao i suradnicima na njoj da provjere ono što znaju, te da nauče nešto više o toj temi.

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

Znam da ih prevodiš i to vrlo dobro radiš. Geografija Hrvatske nisam ja pisao, no svejedno, naveo sam kao primjer bez da sam pročitao članak znajući teme koje su obrađene u poglavljima "Zemljopis ..." u članku skoro svake pojedine države. --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

Geografija Indije tek je započeta, pa ne odgovara u potpunosti naslovu članka (nadam se da ću i to ubrzo napisati).

Rijeka, grad, planina... pojmovi su iz fizičke geografije, pa su stoga to geografske teme. Europa i Rumunjska (ili koja već druga zemlja) opet su geografske teme, jer čine geografske (tj. geopolitičke) cjeline. Nisi naveo dobar primjer u analogiji, jer grad, tj. kategorija gradovi, spada pod antropogeografiju (proučava međuostalom i naselja), a antropogeografija dalje pod geografiju. Kategorija geografija je najviša kategorija za tu temu odnosno predmet.

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

Svejedno, nebitno je idu li u kategoriju "geografija" ili "antropogeografija". Za godinu-dvije ćeš ti prevesti dovoljno članaka da imamo neku još "dublju" kategoriju , pa opet nećeš biti u pravu :). Poanta je da ovi pojmovi idu u kategoriju "geografija" ili neku od njenih potkategorija. --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

Kategorija zemljopis mogla bi obuhvaćati pojedinačne (ne posebne, niti opće) pojmove poput Bombay, Pula, Sava, Ural, ... ali mislim da nije potrebna jer se svi pojedinačni pojmovi mogu podvesti pod popise gradova, rijeka, planina... Naravno, ako želiš ostaviti kategoriju zemljopis, ona bi se onda trebala navoditi kao potkategorija kategorije geografije.

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

Hm, vidim da ipak počinješ prihvaćati riječ "zemljopis" kao nešto što ima svoje mjesto :)) --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

Istina je da sam stavljao kategorije koje nisu postojale na hr wikipediji, ali ne s nekom lošom namjerom. Kategorije koje sam stavljao prije ili kasnije će se otvoriti i na hr wikipediji. Ne slažem se s činjenicom da sam sustavno ignorirao postojeće kategorije, već nisam znao (nadam se da sad znam).

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

Ne zamjeram ti što nisi savršeno kategorizirao. Ovdje ima 4-5 ljudi koji dosta dugo kategoriziraju i bolje da se oni (tj. mi, iz moje perspektive) bave time, a da oni koji znaju struku, a i odlično barataju engleskim, prevode. --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

Geografska širina je ispravniji termin od zemljopisne širine, ali još ispravniji i od jednog i od drugog je latituda. Širina (duljina) se iskazuje u metrima, a ne u stupnjevima. Ipak od latitude učestaliji je termin geografska širina.

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

To s latitiudom, širinom i metrima mi je, iskreno, malo blesavo i tim bi geografima što ubijaju vrijeme takvim raspravama poručio samo dvije riječi: svjetlosna godina! --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

Ma Conquistadore, ti nisi ozbiljan. Ovakvo iživljavanje sa nepotrebnim latinizmima je sablažnjavajuće. Vraćaš nas 150 godina unazad, u pretpreporodno doba. U školi nas je učilo hrv. izraze: stupnji zemljopisne širine/dužine, a ti nam sad dolaziš sa tim ... pametovanjem, da ne rečem težu riječ. Kubura 11:38, 9. veljače 2006. (CET)

A što se tiče argumenta o "stupnjima", po tvojoj logici, sa njima se ne može mjeriti zemljopisna širina, jer se sa stupnjma mjeri temperatura. Čovječe, ne budi Illustrissimus iz "Kičmanovića". Nastavimo li tako, onda ćeš doći sa prijedlogom za izmjenom naziva mjeseci, jer lišće pada i u drugim mjesecima, a studeno bude i ljeti, prosjaka ima cijelu godinu...Kubura 11:38, 9. veljače 2006. (CET)

Problem kategorizacije ne obuhvaća samo jezična, nego i stručna pitanja. Normalno da poznavanje gore navedenih pitanja nije presudan faktor za kategorizaciju ili poznavanje geografije, ali je dobar putokaz tome. Svaka čast što znaš većinu odgovora na 12 postavljenih pitanja, ali nije sramota ne znati odgovoriti na neke od njih. Tvoj je izbor da ih ne napišeš, ali bolje biti neznalica na pet minuta, nego glupan za čitav život.

Conquistador 15:24, 8. veljače 2006. (CET)

Hm, mislim da ti ovaj kviz nije trebao jer svatko od nas zna ponešto što drugi ovdje ne znaju. A i prikazuje te kao nekog tko se voli pravit pametan. Ovo "bolje biti neznalica na pet minuta, nego glupan za čitav život" zapravo samo naglašava dojam. A i ono pitanje sa brojem paralela je trik-pitanje za 5. razred osnovne, pa sve skupa ispada prilično potcjenjivački. Mislim da poznavanje bočne erozije zaista nije uvjet da bi zaključili koji je odnos između zemljopisa i geografije i pravilno donijeli odluku. Moj savjet: ovo ti sve skupa ne treba. --Sombrero 07:58, 9. veljače 2006. (CET)

---

Hvala svima na komentarima. Prijedlog je, kako vidim, ni oduševljeno prihvaćen ni rezolutno odbijen, što bismo mogli shvatiti kao dokaz kvalitete. :-) Realizacija će biti u sljedećih dva-tri dana. --Elephantus (razgovor) 16:20, 9. veljače 2006. (CET)

---

Pitanja koja sam postavio nisu pravi pokazatelji znanja iz nekog predmeta niti znanja općenito. Ona ne predstavljaju ništa više do malenog kviza, koji da ima još tri pitanja bi izgledao poput Milijunaša iz geografije. Najmanji cilj ovih pitanja je bio pokazivanje da sam pametan, jer mislim da tek put spoznaje vlastitog neznanja vodi k znanju.

Izreka "bolje biti neznalica na pet minuta, nego glupan za čitav život" ne pojačava nikakav dojam, jer priznajem da nisam znao odgovor na pitanje što označava kratica CEM II/B-M (P-S) 32,5N koje je postavio suradnik MateoB. Ipak saznao sam da je to portland miješani cement, namijenjen pripravi betona i morta za građevinske radove koji se ...

Što se tiče kategorizacije, ne znam kako nešto može biti nebitno, a o tome govorimo. Čemu onda sva ova rasprava?

Zemljopis je riječ koju nisam počeo prihvaćati, nego sam je već odavno prihvatio. Ipak ovdje nije pitanje o prihvaćanju neke riječi već o točnosti njene uporabe. Iako kategorija zemljopis ima smisla, ona je nepotrebna jer svaki pojedinačni pojam iz geografije može se svrstati pod druge kategorije koje će pobliže označavati predmet.

Sombrero, hvala na prvoj i zasad jedinoj pohvali za dobar rad u prevođenju članaka i općenito za rad na wikipediji. Nemoj me samo previše hvaliti, da se ne uobrazim, jer moja je misao jednaka Šenoinoj I radi za svijet, al' ne slušaj pljeska; / I ljubi svijet, al' ne nadaj se plaći...

Za latitudu i geografsku širinu dajem prednost drugom izrazu, jer se više koristi, iako nema baš smisla. Svjetlosna godina nije protuargument ovom problemu, nego njen argument. Ovaj problem nije pametovanje, već samo shvaćanje osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.

Stvarno ne znam zašto suradnik Kubura omalovažava latinski jezik, jer stvarno bi se mogao zabrinuti koliko je sličnosti hrvatskog i latinskog (što je naizgled apsurdno). Primjeri poput izgovaranja diftonga u riječi jedanaest (ae=ai), množina srednjeg roda na -a, podudaranje dativa, lokativa i instrumentala u množini (isti nastavci), samo su neke od sličnosti ova dva jezika. Oni nisu bez razloga u istoj porodici jezika, a latinske (latinizirane) riječi karakteriziraju sve veće svjetske jezike (ne mislim ovdje na kineski i ostale istočne jezike koji imaju mnogo govornika, ali su relativno nerasprostranjeni). Nisi u pravu što se tiče mjerenja temperature, jer se temperatura mjeri jedinicama kelvina, a ne stupnjevima kelvina. To što je dozvoljena uporaba stupnjeva celzijevih, nema nikakve veze s latitudom, longitudom i sličnim problemima...

Conquistadore, ne omalovažavam latinski. Kritiziram samo nepotrebne latinizme. Ne boj se, poznato mi je da ako se u hrvatskom jeziku za tuđicu ne može naći dobar hrv.prijevod, onda je jedno od prvih preporučenih prijevodnih rješenja - riječ iz latinskog. Znam i za značaj hrv. latinista u razvoju hrv. književnog jezika. Poznato mi je da su hrv. i latinski u istoj jezičnoj obitelji (kao i romski, albanski, islandski...), ali razdvojeni u samom korijenu (satem i centum jezici). Na koncu konca, ako govorim onoliko jezika, mogu na račun tih stvari nešto i prigovarati. Kubura 10:45, 10. veljače 2006. (CET)

A temperaturni stupnji... Znam za kelvine kao "gl. jedinicu". Ma ne znam koliko ćeš puta u životu naići na ikakvi tekst, čuti razgovor gdje će spomenuti kao mjeru kelvine, a koliko puta celzijeve stupnje. Nisam u pravu, kao ni meteorolozi, biolozi, medicinsko osoblje, tehničari, pa i kemičari. Kubura 10:45, 10. veljače 2006. (CET)

I za kraj moram upitati Elephantusa o kakvoj se realizaciji radi. Usput mi možeš i napisati kad si bio na državnom i koji si razred bio tada, jer smo se možda i vidjeli na natjecanju. Da li si bio možda u Batrini, Šibeniku ili Višnjanu?

Conquistador 18:36, 9. veljače 2006. (CET)

Eh, davno je to bilo, dok je još zemljopis neupitno vladao u hrvatskim školama, osim onih pod privremenom okupacijom nekih susjednih zemalja. :-) --Elephantus (razgovor) 12:00, 11. veljače 2006. (CET)

---

Jel samo meni malo neprakticno u kategorije uvoditi i zemljopis i geografiju? Mislim, clanak se zove geografija jer to zemljopisci tako kazu, i, ako cemo biti dosljedni struci, onda moramo koristiti njihovo ime kad je opisujemo. (Osobno bih, kada bi se radilo o samostalnome projektu bilo kojega tipa inzistira na zemljopisu, ali wiki je nesto sasvim drugo) No druga je stvar kategorizacija! Pa samo kategoriziranje nema puno (citaj: nikakve) veze sa zemljopisom. I ne vidim cemu tu dodatno unositi nejasnoce. Kategorije bi trebale biti jednostavne i svima jasne! Podjela na kategorije koje bi nosile geografsko/zemljopisno ime mi nije bas logicna? Ovo su enciklopedijski clanci, ne moze se ovdje ici u detalje s kategorizacijom jer to narav clanaka ne dopusta, oni se sire izvan jedne kategorije, a sto su kategorije iscjepkanije, vise ce ih trebati!

Evo kompromisa: clanak je GEOGRAFIJA, a kategorije su ZEMLJOPIS!! Dejana 19:26, 13. veljače 2006. (CET)

Baš zbog toga što je wikipedija vrsta enciklopedije, članci bi trebali sadržavati što ispravnije i točne podatke. Činjenica je da se znanost zove geografija pa bi prema tome i nazivi članaka trebali sadržavati termin geografija umjesto zemljopis. Budući da kategorizacija slijedi u većini slučajeva nazive članaka, onda bi trebala postojati samo jedna kategorija, a to je kategorija geografija. Kada bi ostali suradnici (posebice admini) prihvatili ono što je već u cijeloj Hrvatskoj (pritom mislim na znanstvenike) prihvaćeno, onda ne bi bilo nepotrebnog kaosa. Stoga još jednom ponavljam da bi se na wikipediji, kao vrsti enciklopedije, trebao koristiti termin koji je prihvaćen za naziv znanosti, a to je geografija. A što se tiče kompromisa: Ceterum autem censeo compromissum non esse necessarium. --Conquistador 22:58, 13. veljače 2006. (CET)

[uredi] Zemljopis i geografija - gotovo

Evo, prebacivanje završeno, možda mi je nešto promaklo, a bilo je i nekoliko dvojbenih slučajeva, ali siguran sam da će vrijedni Wikipedisti sve uočiti i ispraviti. --Elephantus (razgovor) 12:00, 11. veljače 2006. (CET)

---

Ja sam bio na državnom natjecanju dok je u Hrvatskoj već bio završio rat. U Batrini-Novoj Kapeli bilo je to 1999., u Šibeniku 2000., a u Višnjanu 2003. godine.

Conquistador 13:27, 11. veljače 2006. (CET)

Ja sam malo proguglao i čini se da su se državna natjecanja zaista održala u Šibeniku 2000. i u Višnjanu 2003. godine, ali iz astronomije! Možeš li ovo komentirati?

Sombrero 09:49, 13. veljače 2006. (CET)

Na Googleu nema podataka o održavanju natjecanja iz geografije od prije 4-5 godina. Ako te zanima probaj pitati na geografiji.hr o popisu svih održanih državnih natjecanja i vidjet ćeš da je 6. državni susret i natjecanje mladih geografa održan u Novoj Kapeli, Batrini od 27. - 30. travnja 1999., 7. državni susret i natjecanje mladih geografa održan u Šibeniku u Gimnaziji Antuna Vrančića od 17. – 20. svibnja 2000., a 10. državno natjecanje iz geografije održano je u Višnjanu godine 2003.

Ipak ovo se ne tiče toliko problema geografije i zemljopisa, ali potvrđuje naziv znanosti. Uz ovaj podatak (ali i mnoge druge) zbog ispravnosti wikipedije trebalo bi koristiti termin geografija u nazivu, tekstu i kategorizaciji članaka. Želio bih da se to napravi što prije (ako ne možete vi, onda ću ja) i da se napokon već jednom završi ova rasprava. --Conquistador 18:59, 13. veljače 2006. (CET)

Ova sintagma da je zemljopis neupitno vladao u školama je toliko smiješna da sam se stvarno zabrinuo gdje su naš hrvatski jezik, a i znanost u Hrvatskoj krenuli. U poslijeratnom razdoblju napokon su vraćene neke zapostavljene hrvatske riječi koje su bile zamijenjene internacionalizmima (za koje su neki jako pametni ljudi mislili da su srbizmi). Tako je na primjer oficir postao časnik, a major bojnik. Ipak leksičke promjene u hrvatskom jeziku koje su bile potpuno opravdane, a potaknula ih je struka, ubrzo su pretvorene u lavinu političko-leksičkih promjena (ovaj put pod vodstvom nestručnjaka) kojom su potisnute i pokušane izbaciti riječi koje su neosporno trebale ostati u jeziku. Nažalost tu se našla i geografija (internacionalizam, podsjetnik na Eratostena i brojne druge geografe koji su razvijali i unaprijedili geografsku znanost), koja se ponekad nasilno pokušala izbaciti iz uporabe. Pojedinci koji su ustrajali na tom izbacivanju i potiskivanju, u vlastitom govoru su se odmah ispravljali (poput nekih robota sa sklopovljem u glavi) kad su rekli geografija, misleći da je to zatiranje hrvatskog jezika. Ipak činjenica da se geografija kao znanstveni i kolokvijalni termin i danas koristi, pokazuje da nije bilo pravih razloga za zamjenu te riječi sa zemljopisom, jer te riječi nemaju isto značenje.

Da se ipak vratim na kategorizaciju i imenovanje članaka. Upravo sam napisao članak Geografija Hrvatske u nadi da se vidi razlika između zemljopisa i geografije na primjeru jedne zemlje. Suradnik Elephantus je sve geografsko preimenovao u zemljopisno (osim predloška, kojeg je valjda zaboravio), pa je tako nastala i grana geografije koja se naziva, umjesto politička geografija, politički zemljopis (iskreno ovo prvi put čujem). Bilo je tu još drugih bezrazložnih promjena (polovina>polovica, razvitak>razvoj, dobiven>dobijen, nezavisnost>neovisnost).

Ne znam kako članak Geografija Hrvatske koja obuhvaća sve geografske discipline (grane fizičke geografije, antropogeografije i regionalne geografije) jednostavno bude prebačen na Zemljopis Hrvatske, a sami su suradnici rekli da pod zemljopisom smatraju samo prirodne elemente, dakle fizičku geografiju. Zamolio bih Elephantusa da vrati članak na prijašnji naziv Geografija Hrvatske s istoimenom kategorijom, koji će onda obuhvaćati sve članke koji se tiču istoimene teme, tj. predmeta. Tu ne moraju onda spadati samo teme o prirodnoj okolini (gradovi, rijeke, planine...), već i društvene i regionalne teme (razvoj gospodarstva, popisi stanovništva i kretanje broja stanovnika, geopolitički i geostrateški položaj...).

Conquistador 13:27, 11. veljače 2006. (CET)

Političku geografiju prihvaćam (iako postoji i knjiga "Politički zemljopis hrvatskih zemalja" Ive Pilara). Predložak preimenovan u skladu s naslovom članka. --Elephantus (razgovor) 13:43, 11. veljače 2006. (CET)

Dobro da si ispravio, jer bi neki zatucaniji ostavili politička geografija. Iz jednog naslova knjige ne slijedi odmah naziv te discipline, jer postoje brojne knjige iz hrvatske literature koje u naslovu koriste termin politička geografija. Mislim da si htio reći da je politička geografija prihvaćen termin, a ne da si ga ti prihvatio. U tome leži problem i rješenje pitanja geografija i zemljopis. Svi suradnici na hr.wikipediji (čast iznimkama) većinom iz subjektivnih razloga preferiraju termin zemljopis, a prihvaćen je termin geografija. Sve discipline geografije imaju u sebi naziv geografija, pa bi bilo duhovito (da ne kažem glupo) nazvati čitavu znanost zemljopis. Ako si već uporan na terminu zemljopis barem se raspitaj kod struke o nazivu njihova predmeta, jer ne vjerujem da si to do sad učinio kao i drugi koje muči ovaj problem. Problema nema jer je standard geografija, a u to se može svatko uvjeriti kad pogleda naslove stručne literature, nazive visokoškolskih/znanstvenih institucija... --Conquistador 18:14, 11. veljače 2006. (CET)

A ja nisam bio na ni kakvim natjecanjima pa znam da Hrvatska ima 1246 otoka otočića hridi i grebena!!! --Andrej Šalov 15:23, 11. veljače 2006. (CET)

Što se tiče broja otoka imaš pravo. Broj hrvatskih otoka se "mijenjao" pa je 1911. godine austrougarski mornarički časnik A. Sobieczky izračunao da otoka na hrvatskoj obali ima 1121. I. Rubić ih je 1952. godine izbrojio 1040, a tri godine poslije A. Irić u svom radu "Razvedenost obale i otoka Jugoslavije" navodi da ih ima 1185, što je podatak koji se koristio do nedavno. U znanstvenom radu "Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata 1:25.000" troje znanstvenika - Tee Duplančić-Leder i Mendi Čala iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, te Tina Ujevića iz splitske tvrtke "InfoKarta" objavili su podatak da Hrvatska odnedavno ima 1246 otoka, otočića i hridi. --Conquistador 18:14, 11. veljače 2006. (CET)

Ali ne bez veze nego na temelju preporuke Međunarodne hidrografske organizacije (IHO). --Andrej Šalov 18:30, 11. veljače 2006. (CET)

Ovo je mislim netko već napisao, ali nije zgorega ponoviti još jednom: zemljopis i geografija su istoznačnice. U velikom broju konteksta treba rabiti riječ zemljopis i ona je u tim kontekstima neobilježena. U isto tako značajnom broju konteksta treba rabiti geografiju i ona je u tim drugim kontekstima neobilježena. Kako je Wikipedija u prvom redu opća enciklopedija znanja, a ne resurs za stručnjake (iako u nekim svojim dijelovima to može postati), potrebno je članke pisati tako da je u prvom planu iznošenje činjenica, a ne jezik. Dakle, u nekim položajima, tekstovima, situacijama će prosječnom, izvanstručnom čitatelju parati uši "geografija", a u drugima "zemljopis". Ovakav dualitet termina stručno-izvanstručno nije nepoznat ni rijedak i nalazi se u velikom broju znanosti i znanstvenih disciplina, i u mnogim jezicima. Isključivost prema jednom ili drugom nazivu ne dolazi u obzir. Ponovit ću još jednom: za komunikaciju među stručnjacima pojedinog područja postoje znanstveni i stručni časopisi. Poveznice na takve članke su dobre i poželjne, ali wikipedijski sadržaj mora se prilagoditi obrazovanom, ali ipak izvanstručnom čitatelju, kakvih je najviše. --Elephantus (razgovor) 18:54, 11. veljače 2006. (CET)

Ovo što si napisao je podilaženje širokom čitateljstvu wikipedije (ako i ne malo potcjenjivanje). Mislim da bi trebalo napisati članak o stilu enciklopedije i čime bi se trebao on odlikovati. To nije problem, jer stil enciklopedije je znanstveni, a pošto je enciklopedija prikaz cjelokupnog znanja (bar bi trebala biti), onda se nejasni pojmovi (od najbanalnijih do najstručnijih) pronalaze u njoj. Enciklopedija služi da izvanstručni čitatelj sazna o stručnim terminima i nikako se ne bi trebala spuštati na druge razine, jer za to postoje druge vrste knjiga/internetskih stranica. Zemljopis i geografija trebali bi biti zastupljeni u wikirječniku, dok bi wikipedija trebala koristiti termin geografija. Ti bi kao administrator trebao zastupati objektivno, a ne subjektivno mišljenje.

Conquistador 19:18, 11. veljače 2006. (CET)

Žao mi je što nemamo prevedene smjernice engleske Wikipedije o imenovanju članaka (koje se mogu primijeniti i na imenovanje ostalih pojmova) jer su po mom mišljenju logične i koherentne. Nalaze se na en:Wikipedia:Naming conventions, a možda najvažniji odlomak u ovom našem slučaju glasi:

Names of Wikipedia articles should be optimized for readers over editors; and for a general audience over specialists.

tj. Nazive wikipedijskih članaka treba prilagoditi čitateljima više nego urednicima, i općoj čitateljskoj publici više nego specijalistima/stručnjacima.--Elephantus (razgovor) 19:48, 11. veljače 2006. (CET)

Mislim da se to prije svega odnosi na uporabu posebnih ili pojedinačnih termina, dok je geografija opći termin koji razumiju svi čitatelji. Reći da termin geografija nije razumljiv širokom čitateljstvu isto je kao i reći da nitko nije čuo za termin fizika ili neki sličan internacionalizam za neku znanost.

Conquistador 20:14, 11. veljače 2006. (CET)

Zbilja se ne namjeravam miješati u prepirke oko geografije i zemljopisa, jer doista nisam ni geograf, a ni jezičar, ali sam prevela nekoliko tekstova iz kategorije zemljopisa, pa, slijedeći Conquistadorovu primjedbu, mislim da imam neko malo moralno pravo nešto reći o ovoj temi. Mene osobno, kao suradnika Wikipedije koja, mislim, ne postoji radi nas nego rado onih koji nas otvaraju i čitaju, više od zemljopisa ili geografije (osobno sam za geografiju bez puno argumenata) smeta nešto sasvim drugo. U ovom času imamo članak Arktik i članak Antarktika. 15. srpnja 2005 je Ante Perković postavio na stranici Razgovor:Antarktika pitanje ispravnosti tog naziva, i još na to pitanje nije nitko odgovorio, niti nešto poduzeo. Dobro, možda sam mogla i ja, no kao što rekoh, ja nisam sigurna. Lobiram za Antarktik, ali to je manje važno, važnije je, po mom mišljenju, da je jednako. Ili Arktik i Antarktik, ili Arktika i Antarktika. A to, prije svega, radi onih za koje radimo. Pogledajte, Antarktik je preusmjeren na Antarktika, što sugerira ispravnost tog naziva. Sa druge strane, Arktika je preusmjerena na Arktik, pa sad to sugerira ispravnost tog naziva, a to kod korisnika može samo napraviti zbrku u glavi, ili će si misliti da smo mi malo.... To je jedan primjer na koji sam naišla, a ako je jedan, sigurno ih ima još. Uzgred, ne znam tko je radio tablicu sa regijama svijeta, ali neka provjeri da li doista postoji više Istočnih Indija, jer je tamo u množini. Ako ih je više, onda bi bilo bolje da se nabroje, jer su onda i to isto zasebne regije. Ili?? Branka France 02:41, 14. veljače 2006. (CET)

Ja mislim da je ispravno Arktik i Antarktika, ma koliko to čudno zvučalo. Sječam se toga iz škole. Evo jedan primjer: EKSPEDICIJA ARKTIK-ANTARKTIKA 1994-1997.g (Hrvatska Čigra).

Sombrero 09:42, 14. veljače 2006. (CET)

Enciklopedija ("Krležina") kaže: Antarktik (Antarktika), što meni izgleda kao "može i Antarktika, ali Antarktik je ispravno". No, očito može oboje. Branka France 10:20, 14. veljače 2006. (CET)

Svaka pohvala suradnici Branki France što pomaže u proširenju članaka iz geografije. Što se tiče naziva, svi su ispravni (i Arktik i Antarktik i Antarktika). Budući da ne postoji termin Arktika, onda bi slijedilo da se govori Antarktik. Ipak učestaliji je termin Antarktika koji koristi i Krležina enciklopedija JLZ iz 1966. (osobno smatram da bi se trebao koristiti termin Antarktika)

Što se tiče Istočnih Indija to je zasebna regija koja obuhvaća južnu i jugoistočnu Aziju, a nazvana je u suprotnosti prema Zapadnim Indijama (ili Zapadnoj Indiji) koja obuhvaća Kolumbovu "Indiju", tj. Karibe.

Conquistador 15:17, 14. veljače 2006. (CET)

[uredi] Pozdrav i prezentacija

Evo mene kod kuće za računarom. Elephantus, Luka, Miran Speedy, Zmaj i Miloš, zahvalio bih se vama na današnjem ugodnom druženju i gostoprimstvu. Moja prezentacija o slovenskoj Wikipediji, koju sam obećao za potencialnu reciklažu, je ovdje: PPT (6,8 MB). Nadam se, da se još vidimo (sigurno se) i hvala još jednom! --romanm (razgovor) 23:18, 4. veljače 2006. (CET)

Hvala, Romane! I ja se nadam skorom viđenju. Javit ću ti ako iskoristimo tvoju prezentaciju. --Zmaj 10:10, 16. veljače 2006. (CET)

[uredi] Predložak:Newdsm

Koga zanima: Predložak:Newdsm. Ovaj se predložak postavlja iza poveznica koje su razdvojbene, no čije razdvojbene stranice još ne postoje. Sve piše na Predložak:Newdsm.

Sombrero 15:02, 7. veljače 2006. (CET)

[uredi] Autorsko pravo

Za objavljivanje tekstova obuhvaćenih autorskim pravom pogledati - Wikipedija:Autorsko pravo

Damirux 16:20, 7. veljače 2006. (CET)

[uredi] Prijavi se / odjavi se

Ljudi moji, danas sam izgubio više od pola sata pokušajući pronaći "prijavu". Nakon što sam pootvvarao 30-ak stranica s raznoraznim uputama, konačno sam ju spazio u gornjem desnom kutu.

Bi li "admin" mogao postaviti još neki "ulaz" u lijevi stupac?

Podebljao sam natpis "Prijavi se" tako da bi trebao biti uočljiviji. --Elephantus (razgovor) 19:26, 8. veljače 2006. (CET)

A ovdje je opis načina prijavljivanja. --Andrej Šalov 19:30, 8. veljače 2006. (CET)

[uredi] Moliški Hrvati na drugim Wikipedijama

Dragi moji hr.wikipedijanci!
Potreba se malko aktivirati i na dr.wikipedijama. Vidim da samo malen broj nekolicina naših suradnika sa hr.wikipedije radi na ispravljanju lažî i propagande na en. i de.wikipedijama.
Pogledajte, primjerice, kakve je gnjileži sve bilo u povijesti članka [en:Molise Croatian dialect] (i njih su proglasili Srbima!). Članak je pretrpio nekoliko preusmjeravanja na "Molise Slavic dialect", i još uvijek to traje.

Tim agitatorima Moliški Hrvati nisu Hrvati, nego samo "Slavs", pa na koncu mrtvi hladni napišu da su ti ljudi "of Serb ancestry", zanemarujući hrvatsko podrijetlo te grane hrvatskog naroda koje je vidljivo po svim njihovim karakteristikama. Žalosno je da onakvu velikosrpsku propagandu širi tip, koji, po njegovim riječima, studira u Zagrebu! Kubura 17:10, 9. veljače 2006. (CET)

Što je, tu je. Ispravljat ćemo koliko god treba. --Zmaj 10:08, 16. veljače 2006. (CET)

[uredi] Kako hrvatski suci definiraju rukovanje...

Sadrzaj je izbrisan na aktualnoj verziji, ali je svejedno interesantno pogledati posljednju natuknicu u poglavlju Customs na stranici: http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Handshake&oldid=34123675 A i neosporna je cinjenica da je to jedan sudac u Hrvatskoj zaista rekao... Dejana 18:47, 13. veljače 2006. (CET)

Sablazan... čuli smo. Bilo je to preneseno i u hrv. dnevnim tiskovinama (jedino nisu rekli na čijoj su wikipediji to pročitali). Ipak, ta poruka je vandalizam. I valja paziti da ne osvane opet na ikojoj wikipediji, jer će inozemci tako početi misliti o nama. Stoga molimo suradnike hr.wikipedije da pripaze na takva blaćenja na drugim wikipedijama, te ista ta blaćenja bez ikakva ustručavanja obrišu. Kubura 10:17, 16. veljače 2006. (CET)

Ne razumijem zašto se bunite - pa ta napomena je bila - skoro - sasvim točna. Ružno svjetlo koje nas je time osvijetlilo neće nestati ako mi žmirimo ili obrišemo taj komentar.--Stefica 11:47, 16. veljače 2006. (CET)

[uredi] Preložak:Radovi

Napravio sam Predložak:Radovi za staviti na članak koji se trenutno piše da ne bi došlo do istovremenog uređivanja članka od više suradnika.

Damirux 07:25, 17. veljače 2006. (CET)