Rat protiv terorizma
Izvor: Wikipedija
 |
Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. Molimo Vas da pogledate pripadajuću stranicu za raspravu. |
Rat protiv terorizma je krilatica za neograničeni rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže al-Qaede, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. (vidi napadi 11. rujna 2001.)
[uredi] Razvoj
Prvotni i osnovni cilj Rata protiv terorizma bilo je uništenje al-Qaide, te svrgavanje talibanskog režima u Afganistanu koji je davao utočište toj organizaciji i njezinom vođi Osami bin Ladenu. Vojne operacije započete su 7. listopada 2001. zračnim udarima na talibanske ciljeve i logore al-Qaide diljem Afganistana. Američke snage potpomogle su borbu protutalibanskih snaga Sjevernog saveza, koje su do prosinca oslobodile sve važnije gradove. Američke specijalne jedinice, zajedno sa specijalnim jedinicama britanskog i australskog SAS-a, stezale su obruč oko al-Qaidina vodstva, od kojeg su mnogi pohvatani, no u njihovom nastojanju izmakao je vođa al-Qaide Osama bin Laden. Iako je slom talibanskog režima dočekan s određenim zadovoljstvom među afganistanskim narodima odluka novih gospodara da vrše okupaciju do minimalno 2010 godine rezultira početkom gerilskog rata pod ponovnim rukovodstvom Talibana u južnoj polovici zemlje.
Podgrijane početnim uspjehom u Afganistanu i neuspjehom u hvatanju Osame bin Ladena, američke vlasti usmjeravaju svoju pažnju na Irak. Nakon medijske i političke kampanje američki predsjednik George W. Bush uspijeva dobiti potporu svoga biračkog tijela, te potporu vlada Velike Britanije, Australije te nekih drugih zemalja članica NATO-a da je napad na Irak nužan u suzbijanju al-Qaide da se domogne oružja za masovno uništenje, koje je Sadam Husein bio spreman ponuditi toj teroričkoj organizaciji ili sam upotrijebiti protiv svojih susjeda ili Zapada (kasnije se otkrilo da od oružja nije bilo ni traga te da su se logori za obuku al-Qaide nalazili u kurdskom dijelu Iraka, je bio pod indirektnom kontrolom SAD-a, a ne Sadama Husein). Važno je napomenuti da jedina država čije stanovništva podržava invaziju Iraka je SAD dok su sve ostale poslale svoje vojnike protivno narodnim željama.Nakon kratke pripreme slijedi invazija na Irak 2003. Odmah nakon zauzimanja Iraka započinje gerilski rat, a borbu s gerilcima američke vlasti smatraju dijelom rata protiv terorizma. Irački gerilci koji se bore protiv strane okupacije pokreću silovitu gerilsku ofenzivu protiv stranih okupatora, od nje postavljene vlasti i policije, te nerijetko i civila (najčešće šijita) kako bi potpomogli potpuno rasula s ciljem američkog napuštanja njihove domovine.
